Poslanički klub CDU/CSU podneo upit Vladi o finansiranju nevladinih organizacija u Nemačkoj
Poslanička grupa nemačke Demohrišćanske stranke i Demohrišćanske unije (CDU/CSU), koja je pobedila na nedeljnim parlamentarnim izborima, podnela je u Bundestagu upit Vladi da se ispita finansiranje pojedinih nevladinih organizacija.
U zahtevu "Politička neutralnost organizacija koje podržava nemačka država" postavlja se 551 pitanje o organizacijama poput "Babe protiv desnice" (Omas gegen Rechts), BUND i Grinpis koje su se mobilisale protiv Fridriha Merca i njegovih odnosa sa Alternativom za Nemačku (AfD), piše Der Spiegel.
Zahtev su potpisali Fridrih Merc, Aleksander Dobrint i poslanička grupa.
Levica (Die Linke) i Zeleni su kritikovali ovaj upit Vladi kao "frontalni napad na demokratiju”.
CDU/CSU zanima, između ostalog, koji udeo finansijskih sredstava udruženja "Babe protiv desnice” dolazi iz državnih programa finansiranja, kao i da li postoje direktne veze između tog udruženja i pojedinih partija ili političkih aktera.
Slična su, dodaje nemački list, pitanja i o drugim politički aktivnim organizacijama.
U Nemačkoj su održani izbori za vanredne parlamentarne izbore, a najviše glasova osvojili su demohrišćani Fridriha Merca (CDU/CSU). O tome šta su sledeći koraci, šta ovi izbori znače za budućnost Nemačke i ko će voditi vladajuću koaliciju za Newsmax Balkans govorio je analitičar Dušan Dinić.
Lider nemačke Demohrišćanske unije (CDU) i najverovatnije sledeći kancelar Nemačke Fridrih Merc izjavio je da želi da napravi koaliciju sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) i da će u narednim danima započeti pregovore.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović saopštio je da je Posebno odeljenje za borbu protiv korupcije formiralo predmet i obratilo se Ministarstvu pravde SAD za dostavljanje potrebnih obaveštenja povodom sumnji koje su iznete na račun USAID.
Pitanja se odnose i na istraživačku mrežu "Korektiv” (Correctiv), mrežu "Kampakt” (Campact), mrežu "Atak” (Attac), Fondaciju Amadeu Antonio, organizaciju za zaštitu životinja "Peta”, organizaciju "Zaštitu prava životinja” (Animals Rights Watch), organizaciju "Fudvoč” (Foodwatch), Nemačku pomoć za životnu sredinu (Deutsche Umweltchilfe), "Agora Agrar”, "Agora energetska tranzicija” (Agora Energiewende), Mrežu Istraživanje i Udruženje "Novi nemački mediji”.
"Pitanje za političkom neutralnošću organizacija podsticanih od države sve je češće tema debata. Pozadina su protesti protiv CDU koji su delom organizovani ili podržani od nevladinih ili od države finansiranih organizacija. To otvara pitanje koliko su nevladine organizacije koje su podsticane novcem poreskih obveznika, partijsko-politički aktivne”, stoji u uvodu upita nemačkoj vladi.
CDU/CSU podseća da, prema zakonu, organizacije koje služe opštem dobru to jesu samo ako ne deluje partijsko-politički.
"Naš stav je da protesti protiv CDU predstavljaju ciljano partijsko-politički uticaj neposredno na parlamentarne izbore, što više ne podleže zakonskim odredbama o opštem dobru. Takođe, podnosiocima upita čini se sumnjivim da podsticajni programi, koji treba da podrže pojedina udruženja u njihovom radu na opštem dobru ispunjavaju svoju svrhu. Primer je savezni program ‘Živeti demokratiju’ kojim se finansijski podstiču pojedine organizacije, koje su učestvovale u protesima”, navode iz CDU/CSU.
Ističu da državno finansirane organizacije moraju da očuvaju političku neutralnost i da direktna ili indirektna izborna podrška, bilo za ili protiv jedne stranke, nije u saglasnosti sa osnovama ravnopravnih šansi.
Pod lupom i udruženje "Babe protiv desnice”
CDU/CSU navode i da nevladine organizacije mogu da se bave političkom edukacijom, dok ne deluju ciljano u korist jedne stranke. Kritikuju i da nevladine organizacije vrše uticaj i na druge načine, osim protestima.
"Poneki u nevladinim organizacijama vide strukturu iz senke koja uz državni novac indirektno vodi politiku”, podvlači se u upitu, pozivajući se na izveštaj lista Welt, prema kojem brojne nevladine organizacije koje su javno politički levo pozicionirane, dobijaju finansijska sredstva od ministarstava.
S tim u vezi, posebno se ukazuje na udruženje "Babe protiv desnice”, koje dobija podsticajna sredstva iz programa "Živeti demokratiju”.
CDU/CSU ukazuju da se to udruženje, koje ističe da se finansira iz donacija i članarina, finansira i iz državnih podsticaja.
Slično je, dodaje se, i sa organizacijom BUND koja se, kažu, meša u političke debate.
Dok ta organizacija argumentuje da je ekološka politika neodvojivo povezana sa političkim odlukama, eksperti za državno pravo kritikuju da takve aktivnosti prevazilaze svrhu opšteg dobra”, navodi se u upitu.
Od nemačke vlade, CDU/CSU traži odgovor koje nevladine organizacije su dobijale sredstva iz saveznog budžeta tokom mandata prethodne vlade.
Takođe se pita, između ostalog, da li postoje primeri da su finansijske vlasti zbog političkog vršenja uticaja organizacijama oduzela sredstva.
Član saveznog izvršnog odbora Zelene stranke i bivši državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Sven Gigold smatra da je to "niz pitanja protiv nepoželjnih organizacija”.
"Vladin aparat se zloupotrebljava za praćenje civilnog društva. To je očigledno pokušaj zastrašivanja, čak i pre nego što je Merc postao kancelar. Te metode podsećaju na one Viktora Orbana i drugih autoritarnih vlada koje ograničavaju prostor građanskog društva”, rekao je Gigold za Speigel.
Levica: Napad na demokratsko civilno društvo
Poslanica Levice Klara Bunger ukazuje da se radi o osveti zbog "antifašističkih protesta poslednjih nedelja”, nazivajući to napadom bez presedana na demokratsko civilno društvo.
Kritike stižu i iz organizacija koje su se našle u upitu CDU/CSU.
"Počeo je strahoviti napad na civilno društvo pod Mercovom vladom. Posvećenost socijalnoj pravdi i borba protiv krajnje desnice očigledno su trn u oku Unije”, kaže Noa Nojman iz "Ataka”.
Nemački ogranak Amnesti internešenel navodi da se "dan nakon izbora CDU/CSU okreće protiv civilnog društva”, optužujući nevladine organizacije da "struktura u senci koja indirektno vodi politiku državnim sredstvima”.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Teme koje su u fokusu javnosti iz više uglova. Sučeljavamo mišljenja, a aktuelne goste pitamo sve što zanima građane.
Beli dim iz dimnjaka Sikstinske kapele označio je da je Rimokatolička crkva ovog popodneva dobila novog papu. Reč je o američkom kardinalu Robertu Fransisu Prevostu, koji je uzeo ime Lav XIV
Evropski parlament usvojio je izveštaj o Srbiji izvestioca Tonina Picule. Za usvajanje rezolucije je glasalo 419 evroposlanika, 113 je bilo protiv, dok je 88 njih ostalo uzdržano.
Policija u Smederevu uhapsila je Z. G. (41) iz Osipaonice kod Smedereva zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Pravnica Jelena Krivokapić Nikolić, članica Romskog glasa za pravdu, rekla je da su napadači na porodicu Gaši pušteni na slobodu, navodeći da su žrtve napada uplašene jer dobijaju pretnje.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da carinska stopa od 80 odsto na kinesku robu "deluje ispravno", uoči novih trgovinskih pregovora sa Kinom koji će se tokom vikenda održati u Ženevi.
Najveća vojna parada u novijoj ruskoj istoriji, kako ju je nazvao predsednik Vladimir Putin, održana je na Crvenom trgu povodom 80. godišnjice pobede nad fašizmom, a kako je ocenio geopolitički analitičar Andrej Mlakar, mere bezbednosti bile su dodatno pooštrene.
Premijer Holandije Dik Shof izjavio je da bi Rusija u naredne tri godine mogla da ojača svoje vojne kapacitete duž severne evropske granice kako bi pokrenula novi rat.
Najmanje pet civila poginulo je tokom noći sa četvrtak na petak, a 14 je ranjeno u razmeni artiljerijske vatre indijskih i pakistanskih vojnika duž linije kontrole koja razdvaja sporni region Kašmir između dve zemlje, rekli su lokalni indijski i pakistanski zvaničnici.
U Moskvi je održana vojna parada organizovana povodom Dana pobede u Drugom svetskom ratu, u kojoj je učestvovalo više od 11.500 vojnika Ministarstva odbrane Rusije i drugih bezbednosnih struktura - FSB-a, MČS Rusije i Ruske garde, ali i strojevi drugih zemalja- učesnica rata.
Komentari (0)