Poslanički klub CDU/CSU podneo upit Vladi o finansiranju nevladinih organizacija u Nemačkoj
Poslanička grupa nemačke Demohrišćanske stranke i Demohrišćanske unije (CDU/CSU), koja je pobedila na nedeljnim parlamentarnim izborima, podnela je u Bundestagu upit Vladi da se ispita finansiranje pojedinih nevladinih organizacija.
U zahtevu "Politička neutralnost organizacija koje podržava nemačka država" postavlja se 551 pitanje o organizacijama poput "Babe protiv desnice" (Omas gegen Rechts), BUND i Grinpis koje su se mobilisale protiv Fridriha Merca i njegovih odnosa sa Alternativom za Nemačku (AfD), piše Der Spiegel.
Zahtev su potpisali Fridrih Merc, Aleksander Dobrint i poslanička grupa.
Levica (Die Linke) i Zeleni su kritikovali ovaj upit Vladi kao "frontalni napad na demokratiju”.
CDU/CSU zanima, između ostalog, koji udeo finansijskih sredstava udruženja "Babe protiv desnice” dolazi iz državnih programa finansiranja, kao i da li postoje direktne veze između tog udruženja i pojedinih partija ili političkih aktera.
Slična su, dodaje nemački list, pitanja i o drugim politički aktivnim organizacijama.
U Nemačkoj su održani izbori za vanredne parlamentarne izbore, a najviše glasova osvojili su demohrišćani Fridriha Merca (CDU/CSU). O tome šta su sledeći koraci, šta ovi izbori znače za budućnost Nemačke i ko će voditi vladajuću koaliciju za Newsmax Balkans govorio je analitičar Dušan Dinić.
Lider nemačke Demohrišćanske unije (CDU) i najverovatnije sledeći kancelar Nemačke Fridrih Merc izjavio je da želi da napravi koaliciju sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) i da će u narednim danima započeti pregovore.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović saopštio je da je Posebno odeljenje za borbu protiv korupcije formiralo predmet i obratilo se Ministarstvu pravde SAD za dostavljanje potrebnih obaveštenja povodom sumnji koje su iznete na račun USAID.
Pitanja se odnose i na istraživačku mrežu "Korektiv” (Correctiv), mrežu "Kampakt” (Campact), mrežu "Atak” (Attac), Fondaciju Amadeu Antonio, organizaciju za zaštitu životinja "Peta”, organizaciju "Zaštitu prava životinja” (Animals Rights Watch), organizaciju "Fudvoč” (Foodwatch), Nemačku pomoć za životnu sredinu (Deutsche Umweltchilfe), "Agora Agrar”, "Agora energetska tranzicija” (Agora Energiewende), Mrežu Istraživanje i Udruženje "Novi nemački mediji”.
"Pitanje za političkom neutralnošću organizacija podsticanih od države sve je češće tema debata. Pozadina su protesti protiv CDU koji su delom organizovani ili podržani od nevladinih ili od države finansiranih organizacija. To otvara pitanje koliko su nevladine organizacije koje su podsticane novcem poreskih obveznika, partijsko-politički aktivne”, stoji u uvodu upita nemačkoj vladi.
CDU/CSU podseća da, prema zakonu, organizacije koje služe opštem dobru to jesu samo ako ne deluje partijsko-politički.
"Naš stav je da protesti protiv CDU predstavljaju ciljano partijsko-politički uticaj neposredno na parlamentarne izbore, što više ne podleže zakonskim odredbama o opštem dobru. Takođe, podnosiocima upita čini se sumnjivim da podsticajni programi, koji treba da podrže pojedina udruženja u njihovom radu na opštem dobru ispunjavaju svoju svrhu. Primer je savezni program ‘Živeti demokratiju’ kojim se finansijski podstiču pojedine organizacije, koje su učestvovale u protesima”, navode iz CDU/CSU.
Ističu da državno finansirane organizacije moraju da očuvaju političku neutralnost i da direktna ili indirektna izborna podrška, bilo za ili protiv jedne stranke, nije u saglasnosti sa osnovama ravnopravnih šansi.
Pod lupom i udruženje "Babe protiv desnice”
CDU/CSU navode i da nevladine organizacije mogu da se bave političkom edukacijom, dok ne deluju ciljano u korist jedne stranke. Kritikuju i da nevladine organizacije vrše uticaj i na druge načine, osim protestima.
"Poneki u nevladinim organizacijama vide strukturu iz senke koja uz državni novac indirektno vodi politiku”, podvlači se u upitu, pozivajući se na izveštaj lista Welt, prema kojem brojne nevladine organizacije koje su javno politički levo pozicionirane, dobijaju finansijska sredstva od ministarstava.
S tim u vezi, posebno se ukazuje na udruženje "Babe protiv desnice”, koje dobija podsticajna sredstva iz programa "Živeti demokratiju”.
CDU/CSU ukazuju da se to udruženje, koje ističe da se finansira iz donacija i članarina, finansira i iz državnih podsticaja.
Slično je, dodaje se, i sa organizacijom BUND koja se, kažu, meša u političke debate.
Dok ta organizacija argumentuje da je ekološka politika neodvojivo povezana sa političkim odlukama, eksperti za državno pravo kritikuju da takve aktivnosti prevazilaze svrhu opšteg dobra”, navodi se u upitu.
Od nemačke vlade, CDU/CSU traži odgovor koje nevladine organizacije su dobijale sredstva iz saveznog budžeta tokom mandata prethodne vlade.
Takođe se pita, između ostalog, da li postoje primeri da su finansijske vlasti zbog političkog vršenja uticaja organizacijama oduzela sredstva.
Član saveznog izvršnog odbora Zelene stranke i bivši državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Sven Gigold smatra da je to "niz pitanja protiv nepoželjnih organizacija”.
"Vladin aparat se zloupotrebljava za praćenje civilnog društva. To je očigledno pokušaj zastrašivanja, čak i pre nego što je Merc postao kancelar. Te metode podsećaju na one Viktora Orbana i drugih autoritarnih vlada koje ograničavaju prostor građanskog društva”, rekao je Gigold za Speigel.
Levica: Napad na demokratsko civilno društvo
Poslanica Levice Klara Bunger ukazuje da se radi o osveti zbog "antifašističkih protesta poslednjih nedelja”, nazivajući to napadom bez presedana na demokratsko civilno društvo.
Kritike stižu i iz organizacija koje su se našle u upitu CDU/CSU.
"Počeo je strahoviti napad na civilno društvo pod Mercovom vladom. Posvećenost socijalnoj pravdi i borba protiv krajnje desnice očigledno su trn u oku Unije”, kaže Noa Nojman iz "Ataka”.
Nemački ogranak Amnesti internešenel navodi da se "dan nakon izbora CDU/CSU okreće protiv civilnog društva”, optužujući nevladine organizacije da "struktura u senci koja indirektno vodi politiku državnim sredstvima”.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako da šačuvamo lepotu maternjeg jezika? Zašto sve češće koristimo strane reči i izraze? Može li dijaspora biti čuvar jezika ili srpski jezik van granica naše zemlje polako nestaje? Za emisiju „Tražim reč“ govore esejista i pesnik Duško Babić, profesorka srpskog jezika na Filološkom fakultetu u Skoplju Jelena Makević i Jelena Angleovski, profesorka srpskog jezika iz Ciriha.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Koliko je podeljeno srpsko društvo i da li predstojeći izbori mogu da smire strasti? Da li građane brine sve veća nestabilnost u Evropi i našem regionu? Mogu li istraživanja javnog mnjenja da objasne paradokse u regionalnim odnosima - od mržnje do prijateljstva. Odgovore tražimo od novinara i programskog direktora Demostata Zorana Panovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici ronilačke jedinice Žandarmerije su oko 10.50 časova izvukli iz centralnog gradskog jezera u Zrenjaninu beživotno telo mlađeg muškarca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans u Policijskoj upravi.
Policija iz Bijelog Polja uhapsila je O. R. (18) iz tog crnogorskog grada, dok je protiv maloletnika starog 15 godina podneta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično delo zelenaštvo, na štetu jednog šesnaestogodišnjaka.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić potpisala je Odluku o raspisivanju redovnih izbora za odbornike lokalnih parlamenata u devet gradova i opština za 29. mart.
Poljoprivrednici će od utorka produžiti vreme blokade puteva, a dosadašnje potpune blokade ostaju, izjavio je za FoNet poljoprivrednik iz okoline Kraljeva Predrag Veljković.
Kapiten jednog od timova na amaterskoj fudbalskoj utakmici u Istanbulu spasio je galeba koji je izgubio svest nakon što ga je pogodila lopta pruživši mu reanimaciju na terenu.
Penzionisani pukovnik Vojske Srbije Milan Jolović rekao je za Newsmax Balkans da je novi sistem protivvazdušne odbrane koji je Iran kupio od Rusije pokazao efikasnost u ratu u Ukrajini, kao i da je to napredak u odnosu na zastarele verzije, jer je opremljen radarskim sistemima za otkrivanje ciljeva.
Naredna runda mirovnih pregovora Ukrajine i Rusije uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država mogla bi da bude održana krajem ove nedelje, izjavio je šef kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Kirilo Budanov.
Poljski Centralni istražni biro je na međunarodnom aerodromu u Varšavi uhapsio 32-godišnjeg državljanina Crne Gore na osnovu evropskog naloga Litvanije za hapšenje pod optužbom da je u toj zemlji špijunirao za Kinu.
Ako bi Mađarska blokirala kredit Evropske unije u iznosu od 90 miljardi evra za pomoć Ukrajini, to bi bilo kršenje principa lojalne saradnje, izjavila je glavna portparolka EU Paula Pinjo.
Nekadašnji ambasador Velike Britanije u Sjedinjenim Amerićkim Državama (SAD) Piter Mandelson uhapšen je pod optužbama za zloupotrebe tokom obavljanja javne funkcije, objavila je britanska policija.
Komentari (0)