Poslanički klub CDU/CSU podneo upit Vladi o finansiranju nevladinih organizacija u Nemačkoj
Poslanička grupa nemačke Demohrišćanske stranke i Demohrišćanske unije (CDU/CSU), koja je pobedila na nedeljnim parlamentarnim izborima, podnela je u Bundestagu upit Vladi da se ispita finansiranje pojedinih nevladinih organizacija.
U zahtevu "Politička neutralnost organizacija koje podržava nemačka država" postavlja se 551 pitanje o organizacijama poput "Babe protiv desnice" (Omas gegen Rechts), BUND i Grinpis koje su se mobilisale protiv Fridriha Merca i njegovih odnosa sa Alternativom za Nemačku (AfD), piše Der Spiegel.
Zahtev su potpisali Fridrih Merc, Aleksander Dobrint i poslanička grupa.
Levica (Die Linke) i Zeleni su kritikovali ovaj upit Vladi kao "frontalni napad na demokratiju”.
CDU/CSU zanima, između ostalog, koji udeo finansijskih sredstava udruženja "Babe protiv desnice” dolazi iz državnih programa finansiranja, kao i da li postoje direktne veze između tog udruženja i pojedinih partija ili političkih aktera.
Slična su, dodaje nemački list, pitanja i o drugim politički aktivnim organizacijama.
U Nemačkoj su održani izbori za vanredne parlamentarne izbore, a najviše glasova osvojili su demohrišćani Fridriha Merca (CDU/CSU). O tome šta su sledeći koraci, šta ovi izbori znače za budućnost Nemačke i ko će voditi vladajuću koaliciju za Newsmax Balkans govorio je analitičar Dušan Dinić.
Lider nemačke Demohrišćanske unije (CDU) i najverovatnije sledeći kancelar Nemačke Fridrih Merc izjavio je da želi da napravi koaliciju sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) i da će u narednim danima započeti pregovore.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović saopštio je da je Posebno odeljenje za borbu protiv korupcije formiralo predmet i obratilo se Ministarstvu pravde SAD za dostavljanje potrebnih obaveštenja povodom sumnji koje su iznete na račun USAID.
Pitanja se odnose i na istraživačku mrežu "Korektiv” (Correctiv), mrežu "Kampakt” (Campact), mrežu "Atak” (Attac), Fondaciju Amadeu Antonio, organizaciju za zaštitu životinja "Peta”, organizaciju "Zaštitu prava životinja” (Animals Rights Watch), organizaciju "Fudvoč” (Foodwatch), Nemačku pomoć za životnu sredinu (Deutsche Umweltchilfe), "Agora Agrar”, "Agora energetska tranzicija” (Agora Energiewende), Mrežu Istraživanje i Udruženje "Novi nemački mediji”.
"Pitanje za političkom neutralnošću organizacija podsticanih od države sve je češće tema debata. Pozadina su protesti protiv CDU koji su delom organizovani ili podržani od nevladinih ili od države finansiranih organizacija. To otvara pitanje koliko su nevladine organizacije koje su podsticane novcem poreskih obveznika, partijsko-politički aktivne”, stoji u uvodu upita nemačkoj vladi.
CDU/CSU podseća da, prema zakonu, organizacije koje služe opštem dobru to jesu samo ako ne deluje partijsko-politički.
"Naš stav je da protesti protiv CDU predstavljaju ciljano partijsko-politički uticaj neposredno na parlamentarne izbore, što više ne podleže zakonskim odredbama o opštem dobru. Takođe, podnosiocima upita čini se sumnjivim da podsticajni programi, koji treba da podrže pojedina udruženja u njihovom radu na opštem dobru ispunjavaju svoju svrhu. Primer je savezni program ‘Živeti demokratiju’ kojim se finansijski podstiču pojedine organizacije, koje su učestvovale u protesima”, navode iz CDU/CSU.
Ističu da državno finansirane organizacije moraju da očuvaju političku neutralnost i da direktna ili indirektna izborna podrška, bilo za ili protiv jedne stranke, nije u saglasnosti sa osnovama ravnopravnih šansi.
Pod lupom i udruženje "Babe protiv desnice”
CDU/CSU navode i da nevladine organizacije mogu da se bave političkom edukacijom, dok ne deluju ciljano u korist jedne stranke. Kritikuju i da nevladine organizacije vrše uticaj i na druge načine, osim protestima.
"Poneki u nevladinim organizacijama vide strukturu iz senke koja uz državni novac indirektno vodi politiku”, podvlači se u upitu, pozivajući se na izveštaj lista Welt, prema kojem brojne nevladine organizacije koje su javno politički levo pozicionirane, dobijaju finansijska sredstva od ministarstava.
S tim u vezi, posebno se ukazuje na udruženje "Babe protiv desnice”, koje dobija podsticajna sredstva iz programa "Živeti demokratiju”.
CDU/CSU ukazuju da se to udruženje, koje ističe da se finansira iz donacija i članarina, finansira i iz državnih podsticaja.
Slično je, dodaje se, i sa organizacijom BUND koja se, kažu, meša u političke debate.
Dok ta organizacija argumentuje da je ekološka politika neodvojivo povezana sa političkim odlukama, eksperti za državno pravo kritikuju da takve aktivnosti prevazilaze svrhu opšteg dobra”, navodi se u upitu.
Od nemačke vlade, CDU/CSU traži odgovor koje nevladine organizacije su dobijale sredstva iz saveznog budžeta tokom mandata prethodne vlade.
Takođe se pita, između ostalog, da li postoje primeri da su finansijske vlasti zbog političkog vršenja uticaja organizacijama oduzela sredstva.
Član saveznog izvršnog odbora Zelene stranke i bivši državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Sven Gigold smatra da je to "niz pitanja protiv nepoželjnih organizacija”.
"Vladin aparat se zloupotrebljava za praćenje civilnog društva. To je očigledno pokušaj zastrašivanja, čak i pre nego što je Merc postao kancelar. Te metode podsećaju na one Viktora Orbana i drugih autoritarnih vlada koje ograničavaju prostor građanskog društva”, rekao je Gigold za Speigel.
Levica: Napad na demokratsko civilno društvo
Poslanica Levice Klara Bunger ukazuje da se radi o osveti zbog "antifašističkih protesta poslednjih nedelja”, nazivajući to napadom bez presedana na demokratsko civilno društvo.
Kritike stižu i iz organizacija koje su se našle u upitu CDU/CSU.
"Počeo je strahoviti napad na civilno društvo pod Mercovom vladom. Posvećenost socijalnoj pravdi i borba protiv krajnje desnice očigledno su trn u oku Unije”, kaže Noa Nojman iz "Ataka”.
Nemački ogranak Amnesti internešenel navodi da se "dan nakon izbora CDU/CSU okreće protiv civilnog društva”, optužujući nevladine organizacije da "struktura u senci koja indirektno vodi politiku državnim sredstvima”.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija na kojoj će biti razmatran šestomesečni izveštaj o radu UNMIK-a zakazana za sutra. Prvi izveštaj u ovoj godini koji dolazi u trenutku tenzija na Kosovu i Metohiji koje je izazvao tzv. zakon o strancima, predstaviće novi šef misije Peter Due. Još jedna u nizu rutinskih rasprava u senci aktuelnih globalnih kriza ili neki novi i drugačiji izveštaj koji će motivisati i na konkretne korake? Gosti Stava dana- Zoran Milivojević diplomata I Dušan Janjić iz Foruma za etničke odnose.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Bitka za Ormuski moreuz nije samo pitanje jednog prolaza na mapi, već kontrole strateškog pravca svetske trgovine, energetike i bezbednosti. Nova epizoda Signala ukršta geografiju i pravila tesnaca, dosadašnju dinamiku rata, moguće vojne scenarije deblokade i kriterijume po kojima će se meriti stvarni ishod zalivske krize.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene kada se u 12.20 na gradilištu kod Ušća na Novom Beogradu obrušio kran, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Policija je u Leskovcu uhapsila P. S. (24), iz okoline Leskovca, zbog sumnje da je pretukao 44-godišnjeg muškarca. On je osumnjičen za izvršenje krivičnog dela teška telesna povreda, saopšteno je iz Policijske uprave u Leskovcu.
Kako izabrati srednju školu je za najveći broj osnovaca pretežak zadatak. Uz nedostatak znanja i životnog iskustva, razvojni period u kome se nalaze, pubertet, koji nije naklonjen rešavanju ozbiljnih i zrelih zahteva, otežava im zadatak kao što je izbor srednje škole.
Nemačke bezbednosne službe upozorile su na sajber-špijunsku kampanju koja cilja političare, novinare, diplomate i bezbednosne strukture u Evropskoj uniji. Napadi su fokusirani na ljude, a ne na tehničke ranjivosti uređaja i podataka.
Deo originalnog stepeništa Ajfelovog tornja 21. maja će biti ponuđen na aukciji Artkurialovog odeljenja za Art Deco u Parizu, a očekuje se da će dostići cenu između 120.000 i 150.000 evra.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je na mreži Trurh Social da bi Sjedinjene Američke Države mogle započeti tesnu saradnju sa Iranom nakon, kako tvrdi, "veoma produktivne promene režima" u toj zemlji.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens istakao je da je sukob u Ukrajini "najteži rat koji treba rešiti", nakon primirja postignutog sa Iranom, te je istovremeno iskritikovao evropske lidere što "ne čine dovoljno" po tom pitanju.
Dva broda su prošla kroz Ormuski moreuz nakon što je Iran pristao da ponovo otvori taj strateški važan plovni put kao deo sporazuma o primirju, objavila je MarineTraffic organizacija koja pruža informacije o kretanju brodova i trenutnoj lokaciji brodova u lukama i pristaništima.
Britanski premijer Kir Starmer otputovaće u region Persijskog zaliva kako bi razgovarao sa regionalnim partnerima o održavanju trajnog otvaranja Ormuskog moreuza nakon prekida vatre između SAD i Irana, saopštio je danas njegov kabinet.
Iranski politički vrh je likvidiran, a intenzitet bombardovanja veći nego u Srbiji 1999. godine. Dok Tramp "maksimalističkim zahtevima" otvara moreuz, razorena infrastruktura i suša nagoveštavaju unutrašnji kolaps Irana, upozorava ekspert za bezbednost Ivan Miletić.
Izvršna predsednica Evropske komisije Roksana Minzatu i evropske komesarke Marta Kos i Hađa Labib ocenile su da su romsko nasleđe, jezik i umetnost sastavni delovi istorije i kulturnog bogatstva evropskog kontinenta.
Komentari (0)