Poslanički klub CDU/CSU podneo upit Vladi o finansiranju nevladinih organizacija u Nemačkoj
Poslanička grupa nemačke Demohrišćanske stranke i Demohrišćanske unije (CDU/CSU), koja je pobedila na nedeljnim parlamentarnim izborima, podnela je u Bundestagu upit Vladi da se ispita finansiranje pojedinih nevladinih organizacija.
U zahtevu "Politička neutralnost organizacija koje podržava nemačka država" postavlja se 551 pitanje o organizacijama poput "Babe protiv desnice" (Omas gegen Rechts), BUND i Grinpis koje su se mobilisale protiv Fridriha Merca i njegovih odnosa sa Alternativom za Nemačku (AfD), piše Der Spiegel.
Zahtev su potpisali Fridrih Merc, Aleksander Dobrint i poslanička grupa.
Levica (Die Linke) i Zeleni su kritikovali ovaj upit Vladi kao "frontalni napad na demokratiju”.
CDU/CSU zanima, između ostalog, koji udeo finansijskih sredstava udruženja "Babe protiv desnice” dolazi iz državnih programa finansiranja, kao i da li postoje direktne veze između tog udruženja i pojedinih partija ili političkih aktera.
Slična su, dodaje nemački list, pitanja i o drugim politički aktivnim organizacijama.
U Nemačkoj su održani izbori za vanredne parlamentarne izbore, a najviše glasova osvojili su demohrišćani Fridriha Merca (CDU/CSU). O tome šta su sledeći koraci, šta ovi izbori znače za budućnost Nemačke i ko će voditi vladajuću koaliciju za Newsmax Balkans govorio je analitičar Dušan Dinić.
Lider nemačke Demohrišćanske unije (CDU) i najverovatnije sledeći kancelar Nemačke Fridrih Merc izjavio je da želi da napravi koaliciju sa Socijaldemokratskom strankom (SPD) i da će u narednim danima započeti pregovore.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović saopštio je da je Posebno odeljenje za borbu protiv korupcije formiralo predmet i obratilo se Ministarstvu pravde SAD za dostavljanje potrebnih obaveštenja povodom sumnji koje su iznete na račun USAID.
Pitanja se odnose i na istraživačku mrežu "Korektiv” (Correctiv), mrežu "Kampakt” (Campact), mrežu "Atak” (Attac), Fondaciju Amadeu Antonio, organizaciju za zaštitu životinja "Peta”, organizaciju "Zaštitu prava životinja” (Animals Rights Watch), organizaciju "Fudvoč” (Foodwatch), Nemačku pomoć za životnu sredinu (Deutsche Umweltchilfe), "Agora Agrar”, "Agora energetska tranzicija” (Agora Energiewende), Mrežu Istraživanje i Udruženje "Novi nemački mediji”.
"Pitanje za političkom neutralnošću organizacija podsticanih od države sve je češće tema debata. Pozadina su protesti protiv CDU koji su delom organizovani ili podržani od nevladinih ili od države finansiranih organizacija. To otvara pitanje koliko su nevladine organizacije koje su podsticane novcem poreskih obveznika, partijsko-politički aktivne”, stoji u uvodu upita nemačkoj vladi.
CDU/CSU podseća da, prema zakonu, organizacije koje služe opštem dobru to jesu samo ako ne deluje partijsko-politički.
"Naš stav je da protesti protiv CDU predstavljaju ciljano partijsko-politički uticaj neposredno na parlamentarne izbore, što više ne podleže zakonskim odredbama o opštem dobru. Takođe, podnosiocima upita čini se sumnjivim da podsticajni programi, koji treba da podrže pojedina udruženja u njihovom radu na opštem dobru ispunjavaju svoju svrhu. Primer je savezni program ‘Živeti demokratiju’ kojim se finansijski podstiču pojedine organizacije, koje su učestvovale u protesima”, navode iz CDU/CSU.
Ističu da državno finansirane organizacije moraju da očuvaju političku neutralnost i da direktna ili indirektna izborna podrška, bilo za ili protiv jedne stranke, nije u saglasnosti sa osnovama ravnopravnih šansi.
Pod lupom i udruženje "Babe protiv desnice”
CDU/CSU navode i da nevladine organizacije mogu da se bave političkom edukacijom, dok ne deluju ciljano u korist jedne stranke. Kritikuju i da nevladine organizacije vrše uticaj i na druge načine, osim protestima.
"Poneki u nevladinim organizacijama vide strukturu iz senke koja uz državni novac indirektno vodi politiku”, podvlači se u upitu, pozivajući se na izveštaj lista Welt, prema kojem brojne nevladine organizacije koje su javno politički levo pozicionirane, dobijaju finansijska sredstva od ministarstava.
S tim u vezi, posebno se ukazuje na udruženje "Babe protiv desnice”, koje dobija podsticajna sredstva iz programa "Živeti demokratiju”.
CDU/CSU ukazuju da se to udruženje, koje ističe da se finansira iz donacija i članarina, finansira i iz državnih podsticaja.
Slično je, dodaje se, i sa organizacijom BUND koja se, kažu, meša u političke debate.
Dok ta organizacija argumentuje da je ekološka politika neodvojivo povezana sa političkim odlukama, eksperti za državno pravo kritikuju da takve aktivnosti prevazilaze svrhu opšteg dobra”, navodi se u upitu.
Od nemačke vlade, CDU/CSU traži odgovor koje nevladine organizacije su dobijale sredstva iz saveznog budžeta tokom mandata prethodne vlade.
Takođe se pita, između ostalog, da li postoje primeri da su finansijske vlasti zbog političkog vršenja uticaja organizacijama oduzela sredstva.
Član saveznog izvršnog odbora Zelene stranke i bivši državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Sven Gigold smatra da je to "niz pitanja protiv nepoželjnih organizacija”.
"Vladin aparat se zloupotrebljava za praćenje civilnog društva. To je očigledno pokušaj zastrašivanja, čak i pre nego što je Merc postao kancelar. Te metode podsećaju na one Viktora Orbana i drugih autoritarnih vlada koje ograničavaju prostor građanskog društva”, rekao je Gigold za Speigel.
Levica: Napad na demokratsko civilno društvo
Poslanica Levice Klara Bunger ukazuje da se radi o osveti zbog "antifašističkih protesta poslednjih nedelja”, nazivajući to napadom bez presedana na demokratsko civilno društvo.
Kritike stižu i iz organizacija koje su se našle u upitu CDU/CSU.
"Počeo je strahoviti napad na civilno društvo pod Mercovom vladom. Posvećenost socijalnoj pravdi i borba protiv krajnje desnice očigledno su trn u oku Unije”, kaže Noa Nojman iz "Ataka”.
Nemački ogranak Amnesti internešenel navodi da se "dan nakon izbora CDU/CSU okreće protiv civilnog društva”, optužujući nevladine organizacije da "struktura u senci koja indirektno vodi politiku državnim sredstvima”.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM ( R )
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
Studentski protest "Vostani Serbije" biće održan u nedelju, 1. juna u 32 grada širom Srbije, a, kako su studenti naveli na društvenim mrežama, zahtev je da se raspišu izbori.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
Da neki snovi ipak postaju stvarnost, dokaz je akademski slikar Ljubivoje Jovanović, jer je spletom životnih okolnosti plac kupio upravo na Stojića steni i osamdesetih godina prošlog veka počeo sa gradnjom doma o kakvom je sanjao čitavog detinjstva. Na obali Rzava, u rodnom Arilju.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
Više od 1.100 migranata stiglo je u Veliku Britaniju nakon što su u subotu prešli Lamanš, što je najveći broj zabeležen u jednom danu do sada ove godine.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Princ Hari je tražio savet od brata svoje majke, grofa Čarlsa Spensera, u vezi sa mogućnošću promene svog prezimena u "Spenser", objavio je britanski list "Dejli mejl".
Francuske vlasti saopštile su da su dva navijača poginula i da je jedan policajac u komi posle proslave pobede fudbalskog kluba "Pari Sen Žermen" (PSŽ) u Ligi šampiona. Takođe, privedeno je više od 550 ljudi.
Istražni komitet Rusije saopštio je da su incidenti sa eksplozijama na železničkim prugama u Brjanskoj i Kurskoj oblasti klasifikovani kao teroristički napadi.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac upozorio je preostale lidere militantne grupe Hamas da su oni "sledeći", nakon što je Tel Aviv potvrdio da je bivši vođa Muhamed Sinvar ubijen u Pojasu Gaze pre nekoliko nedelja.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da u ovom trenutku nema jasnih informacija o tome s čime će ruska strana izaći na najavljenim pregovorima u Istanbulu, zakazanim za ponedeljak.
Komentari (0)