Na samoj lokaciji gde će se održati EXPO 2027 od 15. maja do 15 avgusta pomenute godine, trenutno se gradi izložbeni prostor koji će imati tri celine.
"U središtu izložbenog prostora je prostor Beogradskog sajma koji ostaje kao trajno nasleđe. Pored toga ima jedna tematska zona koja će poslužiti za organizaciju različitih tipova događaja, nešto slično Sava centru i u arhitektonskom i u funkcionalnom smislu, priblžno tome, kao i tri tematska paviljona i Nacionalni paviljon", izjavio je u intervjuu za "Stav nedelje" direktora preduzeća EXPO 2027 d.o.o. Dušan Borovčanin.
Kada je reč o tematskim paviljonima i Nacionalnom paviljonu Borovčanin istiće da će oni oni biti nešto poput muzejsko-galerijskih prostora.
"Oni će poslužiti za vreme samog EXPA kao tematski i Nacionalni paviljoni, ali nakon toga mogu da nastave da žive kao muzeji, da imaju različite muzejske postavke, tako da će ta zona biti jedan vrlo interesantan kulturno-umetnički distrikt kakav trenutno nemamo u Beogradu", precizirao je.
Printscreen: Newsmax Balkans
Borovčanin objašnjava da će u tom kompleksu postojati i jedna zona najboljih praksi i korporativnih paviljona.
"To je privremena zona koja se projektuje na način da se izvede, rastavi pa ponovo sastavi. Tako su i projektovani ti paviljoni, da su modularnog karaktera. Oni će za vreme EXPA poslužiti za zonu najboljih i za korporativnu zonu, koja će pre svega biti rezervisana za sponzore EXPA, a nakon toga će se od njih napraviti šest škola i šest obdaništa. Pored toga postoji još jedan deo privremenih paviljona koji se projektuje na način da mogu da se iskoriste 22 fiskulturne sale za škole", objasnio je Borovčanin.
Direktor EXPO 2027 Dušan Borovčanin izjavio je za Newsmax Balkans da zahtev opozicije za otkazivanjem međunarodne izložbe u Beogradu ne može da ugrozi njeno održavanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je gradilište EXPO i poručio da uprkos svim izazovima Srbiju niko neće da zaustavi i da je na Veliku subotu odlučio građanima da pokaže šta je to što se radi.
Prema njegovim rečima, od onoga što trajno ostaje nakon EXPA je Sajam, tematska zona od koje ćemo dobiti 12 škola i obdaništa i 22 fiskulturne sale.
"Ostaće i 1500 stanova kao i kompletna linijska infrastruktura koja će omogućiti dalji razvoj Beograda u opštini Surčin, na potezu od Aerodromu ka Novom Beogradu", zaključio je Borovčanin.
Zašto je kultura način postojanja jednog naroda i njegovo lice pred svetom? Da li je kultura najdublji izraz duhovne vertikale svake etničke skupine? Zašto kultura nije statična tradicija, već dinamičan proces u kome se prošlost i budućnost neprestano prožimaju u sadašnjosti - odgovore tražimo od književnog istoričara i pisca Petra Pijanovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JNA OD USPONA DO PADA
Služenje vojnog roka u SFRJ bila je obaveza svih onih koji su završetkom školovanja bili sposobni da nose pušu, žive bez roditelja, ustaju u cik zore, vežbaju na vojnim poligonima I uče kako izgleda život u kome ste prepušteni ličnoj snalažljivosti i opstanku. Jugoslovenska narodna armija je stvorila generacije koje su odsluženje vojnog roka doživljavale kao deo odrastanja I čeličenja. JNA je bila zajednička oružana sila svih naroda i narodnosti i svih radnih ljudi i građana nove posleratne Jugoslavije. Pripadnikom oružanih snaga smatrao se svaki građanin koji sa oružjem u ruci učestvuje u otporu protiv napadača. Nova epizoda DEKADA obrađuje temu kako je jedna od najvećih armija posle rata prošla put od uspona do pada zajedno sa nestankom Jugoslavije.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Komentari (0)