"Svi težimo da se zaposlimo u državnom preduzeću": Najniže plate kod preduzetnika, najbolje stoje radnici javnog sektora
Zaposleni u javnom sektoru u proseku imaju veće plate od onih koji nisu na državnim jaslama. Najniže plate tokom februara imali su oni koji rade kod preduzetnika. Državna administracija prednjači u odnosu na sve zaposlene u javnom sektoru. To pokazuje zvanična statistika.
Čiji je džep najdublji? Ko najviše radi, ko je na čijim jaslama, a finansira rad i nerad, to delimično pokazuje zvanična statistika. Najbolje stoje zaposleni u javnom sektoru. Daleko iza njih po proseku plata su oni koji za život zarađuju radeći kod preduzetnika.
U proseku svaki zaposleni u javnom sektoru je u februaru primio nešto manje od 110.00 dinara. Među njima najvišu platu su imali službenici državne administracije čija je plata u proseku za oko 12.000 veća od njihovih drugih kolega u javnoj upravi.
Prosečna neto zarada za februar ove godine iznosila je 103.519 dinara, dok je prosečna bruto zarada, sa porezima i doprinosima, iznosila 142.908 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Prosečna neto plata u Srbiji u decembru prošle godine prvi put je nadmašila prosečnu potrošačku korpu a taj trend nastavljen je i u januaru ove godine, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine o potrošačkoj korpi i kupovnoj moći stanovništva.
Bonusi za zaposlene prilikom potpisivanja ugovora uobičajeni su u delatnostima gde plata nije fleksibilna. Kompanije ih koriste za privlačenje stručnjaka ili perspektivnih radnika. Jedan od mogućih načina povećanja zarade je i povišica plate.
Polovinu od te sume, nešto manje od 54.000 dinara, u svoj džep su na kraju meseca februara stavili zaposleni kod preduzetnika.
Ipak, statistika ne govori baš sve. Velikim platama ne mogu se pohvaliti baš svi zaposleni u javnom sektoru.
"Kada uđete u bilo koje državno preduzeće, videćete gomilu nekih radnika, tu je potpuno nerealan broj radnika za određeno radno mesto, tuku se ko će gde da sedne. I naravno imate određen broj statista, koji posmatraju onoga koji radi i koji radi za petoricu drugih, a platežno su svi u istom rangu. Ali, mora se uzeti u obzir jako bitna činjenica, a to je da i u državnom sektoru puno ljudi radi na tim privremeno-povremenim poslovima gde su plate izuzetno male, a oni se ne računaju u ovu grupu ljudi", rekao je za Newsmax Balkans profesor Ekonomskog fakulteta dr Ivan Arnautović.
Mladi bi i dalje u državnu službu
Iako i u privatnom sektoru postoje kompanije koje se mogu pohvaliti odličnim uslovima za rad i još boljim platama, mladi i dalje rado jure poslove u državnoj službi.
"Skoro 700.000 ljudi radi na državnim jaslama. Svi negde težimo i to je teg koji vučemo iz ranijeg perioida, svi težimo da se zaposlimo u državnom preduzeću, čak i mladi ljudi koji završe fakultet imaju manjak ambicije da pokušaju sami kod privatnika da se ostvare svojom idejom i taj put je u zastoju. Taj državni aparat je jedan teg kojeg se moramo malo rasteretiti", istakao je naš sagovornik.
Privatnici, preduzetnici, vlasnici kompanija znaju koliko je taj teg težak. Uporedo za profitom jure i za radnom snagom, koje je za određena zanimanja sve manje. Za to vreme, u susednoj Hrvatskoj, je u februaru prosečna neto plata iznosila oko 1.400 evra.
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Bolne menstruacije, hronični bol, problemi sa začećem - a dijagnoza često kasni godinama. Endometrioza pogađa veliki broj žena u reproduktivnom periodu, ali se o njoj i dalje malo govori. Šta je zapravo endometrioza, zašto nastaje i kako utiče na kvalitet života i plodnost žena? Koliko je teško doći do dijagnoze i adekvatne terapije? O ovoj temi za emisiju „Tražim reč“ govore specijalista ginekologije i akušerstva Aleksandar Dobrosavljević, pevačica Vanja Topalović Varja i Jelena Pak, naturopata i predstavnica udruženja žena Žuto uže.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Komentari (0)