"Svi težimo da se zaposlimo u državnom preduzeću": Najniže plate kod preduzetnika, najbolje stoje radnici javnog sektora
Zaposleni u javnom sektoru u proseku imaju veće plate od onih koji nisu na državnim jaslama. Najniže plate tokom februara imali su oni koji rade kod preduzetnika. Državna administracija prednjači u odnosu na sve zaposlene u javnom sektoru. To pokazuje zvanična statistika.
Čiji je džep najdublji? Ko najviše radi, ko je na čijim jaslama, a finansira rad i nerad, to delimično pokazuje zvanična statistika. Najbolje stoje zaposleni u javnom sektoru. Daleko iza njih po proseku plata su oni koji za život zarađuju radeći kod preduzetnika.
U proseku svaki zaposleni u javnom sektoru je u februaru primio nešto manje od 110.00 dinara. Među njima najvišu platu su imali službenici državne administracije čija je plata u proseku za oko 12.000 veća od njihovih drugih kolega u javnoj upravi.
Prosečna neto zarada za februar ove godine iznosila je 103.519 dinara, dok je prosečna bruto zarada, sa porezima i doprinosima, iznosila 142.908 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Prosečna neto plata u Srbiji u decembru prošle godine prvi put je nadmašila prosečnu potrošačku korpu a taj trend nastavljen je i u januaru ove godine, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine o potrošačkoj korpi i kupovnoj moći stanovništva.
Bonusi za zaposlene prilikom potpisivanja ugovora uobičajeni su u delatnostima gde plata nije fleksibilna. Kompanije ih koriste za privlačenje stručnjaka ili perspektivnih radnika. Jedan od mogućih načina povećanja zarade je i povišica plate.
Polovinu od te sume, nešto manje od 54.000 dinara, u svoj džep su na kraju meseca februara stavili zaposleni kod preduzetnika.
Ipak, statistika ne govori baš sve. Velikim platama ne mogu se pohvaliti baš svi zaposleni u javnom sektoru.
"Kada uđete u bilo koje državno preduzeće, videćete gomilu nekih radnika, tu je potpuno nerealan broj radnika za određeno radno mesto, tuku se ko će gde da sedne. I naravno imate određen broj statista, koji posmatraju onoga koji radi i koji radi za petoricu drugih, a platežno su svi u istom rangu. Ali, mora se uzeti u obzir jako bitna činjenica, a to je da i u državnom sektoru puno ljudi radi na tim privremeno-povremenim poslovima gde su plate izuzetno male, a oni se ne računaju u ovu grupu ljudi", rekao je za Newsmax Balkans profesor Ekonomskog fakulteta dr Ivan Arnautović.
Mladi bi i dalje u državnu službu
Iako i u privatnom sektoru postoje kompanije koje se mogu pohvaliti odličnim uslovima za rad i još boljim platama, mladi i dalje rado jure poslove u državnoj službi.
"Skoro 700.000 ljudi radi na državnim jaslama. Svi negde težimo i to je teg koji vučemo iz ranijeg perioida, svi težimo da se zaposlimo u državnom preduzeću, čak i mladi ljudi koji završe fakultet imaju manjak ambicije da pokušaju sami kod privatnika da se ostvare svojom idejom i taj put je u zastoju. Taj državni aparat je jedan teg kojeg se moramo malo rasteretiti", istakao je naš sagovornik.
Privatnici, preduzetnici, vlasnici kompanija znaju koliko je taj teg težak. Uporedo za profitom jure i za radnom snagom, koje je za određena zanimanja sve manje. Za to vreme, u susednoj Hrvatskoj, je u februaru prosečna neto plata iznosila oko 1.400 evra.
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES ( R )
Od kreativne zamisli do gotovog proizvoda, preko planiranja, razvoja, testiranja proizvodnje i lansiranja proizvoda – put je dug. Zovemo ga Proces. Našu prvu priču pronalazimo u okolini Barajeva, gde pratimo proces kako nastaju beskavsni hlebovi u čiji sastav ne ulaze dodatni sastojci. Takođe, saznajemo i kako nastaju veoma ukusni i nutricionistički moćni energetski barovi različitih ukusa. Zatim, daleko odatle, u podnožju Crnogorskih planina, posetili smo veliki malinjak i porodično gazdinstvo koja pravi izuzetno cenjen prirodni sok od maline, kojeg nije moguće proizvesti onoliko koliko ljudi žele da popiju. I za kraj posetili smo jednu veoma zanimljivu porodičnu radionicu koja proizvodi originalne igre od recikliranog drveta i različitih eko materijala, idealne za opuštanje u prirodi, čija je osnovna misija odmor od gradske užurbanosti i digitalnog života.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U svakoj epizodi upoznajemo ljude koji svojim radom i idejama inspirišu, pokreću i dokazuju da se trud, radoznalost i posvećenost uvek isplate. Njihove priče pokazuju da znanje ima mnogo oblika: ono može biti naučno, umetničko, praktično ili iskustveno, ali uvek ima snagu da povezuje i otvara nove horizonte. Pratićemo uspehe i izazove, trenutke otkrića i trenutke borbe, i kroz sve njih shvatićemo da znanje zaista jeste putovanje koje nas oblikuje, čini jačima i povezuje sa drugima. Znanje je uvek u modi. Put znanja vas poziva da zajedno krenemo na ovo putovanje i otkrijemo priče koje inspirišu, podstiču razvoj i vraćaju veru u moć znanja.
Na putu Sremska Mitrovica - Jarak oko 14.45 sati se prevrnuo autobus u kojem je poginulo dvoje, dok je oko 80 osoba povređeno. Još jedna osoba je podlegla povredama u bolnici.
Policija u Beogradu brzom i efikasnom akcijom rasvetlila je teško ubistvo koje se dogodilo u četvrtak kasno uveče u Beogradu i uhapsila Z. Đ. (21) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio to krivično delo, saopštio je MUP.
Nedaleko od Potpećke pećine živi baka Dobrila Čolić, koja sa pravom nosi epitet ambasadorke svog sela. Ona je ovaj kraj proslavila na tradicionalan način - gostoprimstvom, kafom i krofnama za turiste iz čitavog sveta, a nadaleko je poznata po lekovitom bilju.
Vlada Srbije dala je saglasnost da se u školsku 2025/2026. godinu, nakon rangiranja studenata koji su ostvarili uslov od potrebnih 48 ESPB bodova za finansiranje iz budžeta, na teret budžeta upišu i studenti koji su ostvarili manje od potrebnog broja bodova, saopštilo je Ministarstvo prosvete.
Guvernerki Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanki Tabaković uručena je nagrada svetskog finansijskog časopisa "Global Finance" za najbolje svetske guvernere u 2025. godini, saopšteno je iz NBS.
Prosečni mesečni prihodi u novcu i u naturi po domaćinstvu u Srbiji prošle godine su iznosili 97.705 dinara, a izdaci za ličnu potrošnju 98.165 dinara, objavljeno je u publikaciji Republičkog zavoda za statistiku, Regioni u Republici Srbiji, 2024.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je u Vašintonu da će Srbija učiniti sve kako bi se našlo rešenje za finansijske transakcije na pumpama Naftne industrije Srbije.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je Srbija jedina zemlja koja je kandidat za punopravno članstvo u EU, a koja ima investicioni kreditni rejting.
Naglo zahlađenje i prvi sneg početkom oktobra pogurali su potrošnju struje, izazvali kvarove na niskom naponu i nevolje u snabdevanju strujom domaćinstava Zapadne i Jugoistočne Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će tunel "Iriški venac", u okviru projekta za izradnju brze saobraćajnice Novi Sad - Ruma, biti najduži tunel u Srbiji i da će ceo Fruškogorski koridor biti završen u 2027. godini.
Rusija nastavlja da sa Beogradom traga za rešenjem situacije vezane za Naftnu industriju Srbije (NIS), koja je izložena američkim sankcijama, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova u Moskvi, javlja Rojters.
Građani koji su korisnici kredita, a suoče se sa određenim finansijskim poteškoćama imaju pravo da zatraže olakšice u otplati kredita. Sa druge strane, banke su dužne da razmotre te zahteve i ponude konkretna rešenja kako bi korisnik kredita mogao da isplati svoj dug.
Komentari (0)