"Svi težimo da se zaposlimo u državnom preduzeću": Najniže plate kod preduzetnika, najbolje stoje radnici javnog sektora
Zaposleni u javnom sektoru u proseku imaju veće plate od onih koji nisu na državnim jaslama. Najniže plate tokom februara imali su oni koji rade kod preduzetnika. Državna administracija prednjači u odnosu na sve zaposlene u javnom sektoru. To pokazuje zvanična statistika.
Čiji je džep najdublji? Ko najviše radi, ko je na čijim jaslama, a finansira rad i nerad, to delimično pokazuje zvanična statistika. Najbolje stoje zaposleni u javnom sektoru. Daleko iza njih po proseku plata su oni koji za život zarađuju radeći kod preduzetnika.
U proseku svaki zaposleni u javnom sektoru je u februaru primio nešto manje od 110.00 dinara. Među njima najvišu platu su imali službenici državne administracije čija je plata u proseku za oko 12.000 veća od njihovih drugih kolega u javnoj upravi.
Prosečna neto zarada za februar ove godine iznosila je 103.519 dinara, dok je prosečna bruto zarada, sa porezima i doprinosima, iznosila 142.908 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Prosečna neto plata u Srbiji u decembru prošle godine prvi put je nadmašila prosečnu potrošačku korpu a taj trend nastavljen je i u januaru ove godine, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine o potrošačkoj korpi i kupovnoj moći stanovništva.
Bonusi za zaposlene prilikom potpisivanja ugovora uobičajeni su u delatnostima gde plata nije fleksibilna. Kompanije ih koriste za privlačenje stručnjaka ili perspektivnih radnika. Jedan od mogućih načina povećanja zarade je i povišica plate.
Polovinu od te sume, nešto manje od 54.000 dinara, u svoj džep su na kraju meseca februara stavili zaposleni kod preduzetnika.
Ipak, statistika ne govori baš sve. Velikim platama ne mogu se pohvaliti baš svi zaposleni u javnom sektoru.
"Kada uđete u bilo koje državno preduzeće, videćete gomilu nekih radnika, tu je potpuno nerealan broj radnika za određeno radno mesto, tuku se ko će gde da sedne. I naravno imate određen broj statista, koji posmatraju onoga koji radi i koji radi za petoricu drugih, a platežno su svi u istom rangu. Ali, mora se uzeti u obzir jako bitna činjenica, a to je da i u državnom sektoru puno ljudi radi na tim privremeno-povremenim poslovima gde su plate izuzetno male, a oni se ne računaju u ovu grupu ljudi", rekao je za Newsmax Balkans profesor Ekonomskog fakulteta dr Ivan Arnautović.
Mladi bi i dalje u državnu službu
Iako i u privatnom sektoru postoje kompanije koje se mogu pohvaliti odličnim uslovima za rad i još boljim platama, mladi i dalje rado jure poslove u državnoj službi.
"Skoro 700.000 ljudi radi na državnim jaslama. Svi negde težimo i to je teg koji vučemo iz ranijeg perioida, svi težimo da se zaposlimo u državnom preduzeću, čak i mladi ljudi koji završe fakultet imaju manjak ambicije da pokušaju sami kod privatnika da se ostvare svojom idejom i taj put je u zastoju. Taj državni aparat je jedan teg kojeg se moramo malo rasteretiti", istakao je naš sagovornik.
Privatnici, preduzetnici, vlasnici kompanija znaju koliko je taj teg težak. Uporedo za profitom jure i za radnom snagom, koje je za određena zanimanja sve manje. Za to vreme, u susednoj Hrvatskoj, je u februaru prosečna neto plata iznosila oko 1.400 evra.
Turizam je već odavno glavna privredna grana Crne Gore ali taj sektor posljednjih godina opterećuju brojni problemi. Lošija avio-dostupnost od konkuretnih destinacija, gužve na putevima ali i nedostatak sezonskih radnika. Crna Gora je od turizma u 2024. prihodovala 1,46 milijardi eura što je 3,6 odsto manje nego 2023. Nadležni najavljuju da se na osnovu prvih posjeta početkom juna kao i najavljenih bukinga očekuju bolji rezultati ove godine. Uprkos optimističnim najavama, ekspert iz oblasti turizma Velibor Zolak, koji je nekada bio i diretkor Nacionalne turističke organizacije, smatra da su brojni problemi crnogorskog turizma ostali neriješeni i ovog ljeta. Gost Dijagnoze smatra i da je prodaja doživljaja ogromna šansa za razvoj crnogorskog turizma. Zolak: Njemci i Britanci bježe od gužve, Crna Gora da ih privuče van ljetnje sezone.
dokumentarni
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM-FRAGMENTI JUGOSLAVIJE IZ 1941. (R)
Film daje presek političkih zbivanja i borbi u Jugoslaviji, vodeći gledaoca na njenom putu od zaostale monarhije do socijalističke republike
dokumentarni
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM-GALEB (R)
Koristeći se dokumentarnim materijalima, u kratkom uvodu govori se o istoriji broda "GALEB" koji je blo potopljen u Riječkoj luci. 1948. godine je izvađen i nakon opravke u Pulskom brodogradilištu, gde je dobio ime "GALEB", 1952. godine predat je Jugoslovenskoj ratnoj mornarici. Od tada je brod u JRM imao više funkcija. Bio je školski, zatim transportni brod, komandno mesto Vrhovnog komandanta, i što je u filmu posebno naglašeno, rezidencija Predsednika republike za vreme njegovih putovanja i misiji mira.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je na konferenciji za novinare da se u Valjevskoj bolnici nalaze četiri osobe povređene na protestima sa lakim povredama, a o navodima o povređivanju i smrti maloletnika u Valjevu, istakao je da se to nije desilo.
U organizaciji studenata u blokadi i zborova, četvrto veče zaredom u više mesta u Srbiji održani su protesti pod nazivom "Srbija se umiriti ne može". U Valjevu se dogodio niz incidenata, nakon čega je usledilo hapšenje demonstranata. Incidenti su zabeleženi i u drugim mestima.
Jedna osoba je poginula, a sedam je povređeno u saobraćajnoj nesreći na putu Zaječar–Knjaževac kod sela Grljan, koja se dogodila oko pet sati, saznajemo iz Policijske uprave Zaječar.
Dvadesetak dana pred Gitarijadu, grupa Goblini je objavila da neće nastupiti u Zaječaru jer im je nastup otkazan verovatno iz političkih razloga. Sa njima su se solidarisali i ostali koji su bili najavljeni kao gosti, što je dovelo u pitanje održavanje festivala.
Predsednik Aleksandar Vučić u svom obraćanju javnosti iz Palate Srbije izjavio je da je pitanje dana kada će nekog ubiti, ukoliko država ne bude preduzela odlučnije i snažnije korake.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je videom na svom Instagram nalogu da će za sedam do 10 dana biti donete mere kojima će, kako je istakao, biti obezbeđen bolji život i standard za građane, ali i bolji uslovi za proizvođače i dobavljače.
Na osnovu istraživanja do kojih je Newsmax Balkans došao, gorivo je jeftinije u Severnoj Makedoniji, meso i suhomesnati proizvodi u Crnoj Gori i Hrvatskoj, mleko u Bosni i Hercegovini, kućna hemija i kozmetika u većini evropskih zemalja. Postavlja se pitanje, šta "škripi" na domaćem tržištu.
Maksimalna maloprodajna cena evrodizela u narednih sedam dana iznosiće 192 dinara po litru, što je za dinar manje nego sada, dok će cena benzina BMB 95 ostati ista i iznosiće 178 dinara po litru, objavljeno je na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.
U toku je javna rasprava o Novom nacrtu Zakona o zaštiti potrošača, koji donosi niz novina. Od jače zaštite građana u digitalnom prostoru, do jednostavnijih pravila za reklamacije i većih kazni za nepoštenu praksu.
Uveliko se gradi novi međunarodni koridor Via Karpatija , koji će spojiti Baltik sa Turskom, ali ne preko naše teritorije. Da li će ova ruta za gastarbajtere, pa i prevoznike biti samo alternativa ili će predstavljati opasnu konkurenciju Međunarodnom putu E75?
Dok evropski hoteli tuže platformu Booking.com zbog ograničavanja cenovne politike, srpski hotelijeri zasad ostaju po strani. Pomoćnica ministra Dunja Đenić ističe značaj platforme za promociju domaćeg turizma, a Georgi Genov iz Udruženja hotelijera navodi da je Booking ključni kanal rentiranja.
Potrošačke cene kafe u Brazilu niže su u julu za 1,01 odsto u odnosu na prethodni mesec, što je prvi pad u godinu i po dana, objavio je Brazilski institut za geografiju i statistiku (IBGE).
Međugodišnja inflacija u julu iznosila je 4,9 odsto, objavila je Narodna banka Srbije (NBS), pozivajući se na podatke Republičkog zavoda za statistiku, i navela da je njeno kretanje u odnosu na prethodni mesec u najvećoj meri bilo opredeljeno bržim rastom cena neprerađene hrane.
Komentari (0)