(VIDEO) Cene nekretnina u Nišu skočile i za više od 100 odsto: Koji faktori su uticali na poskupljenje?
Niš je grad u kom su cene nekretnina najviše porasle u poslednjih pet godina, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda. Stručnjaci navode da je na poskupljenje kvadrata od više od 50 odsto uticalo mnogo faktora.
Cena izgradnje je praktično povećana duplo. Majstori sada koštaju mnogo više, a čak tri puta u poslednje dve godine porasle su i naknade Gradu koje plaćaju investitori koji grade. Dostignut je i rekord u ponudi, pa je jedan vlasnik oglasio cenu od čak 3.300 evra po kvadratu.
U Nišu se gradi na svakom koraku. Takav bar utisak imaju građani koji u šali kažu da zgrade nišu kao pečurke. I bez obzira na visoke cene, sve što se napravi, rasproda se još dok je na temelju.
Mnogi su pomislili da je razlog porasta cena nekretnina dolazak stranaca, kao što je slučaj u Beogradu i Novom Sadu.
U Nišu vlada veliko interesovanje za stambene kredite za mlade. S druge strane, postoji problem zbog malog broja dostupnih stanova koji mogu da se kupe na taj način. Zbog takve situacije došlo je do povećanja prodaje stanova u starogradnji.
Cene stanova povećane su za 5,05 odsto u četvrtom tromesečju 2024. godine u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuje indeks cena stanova Republičkog geodetskog zavoda (RGZ).
Ipak, kako kažu stručnjaci, oni su podigli samo cene zakupa, dok su na skuplje kvadrate ipak uticali drugi faktori.
Vlasnica agencije za promet nekretnina Nevena Milenković kaže da je na poskupljenje najviše uticala cena izgradnje.
"Poskupela je cena materijala, poskupela je cena radne snage, poskupela je cena komunalnih usluga, odnosno naknada prema Gradu i samim tim je to dovelo i do povećanja cene u prodaji. S druge strane, skočile su i cene placeva za izgradnju, jer su ljudi koji imaju placeve, kada su videli cene nekretnina, oni su podigli i cenu za kupovinu svojih placeva", objasnila je sagovornica Newsmax Balkans.
Kako je rekla, kada se to spoji povećanje cena dođe na preko 50 odsto, a za neke krajeve grada i 100 odsto.
"Recimo, sam centar grada nam je skočio i 100 odsto", istakla je Milenković.
Kvadrat u starogradnji košta i do 2.300 evra za uknjižene stanove, koji mogu da se kupe na kredit. Takvi stanovi ranije su koštali od 800 do 1.300 evra. Za novogradnju je neophodno izdvojiti od 1.500 do 2.800 evra.
Primera radi, stan koji je pre četiri godine prodat u naselju Pantelej za 1.150 evra po kvadratu, danas može da se proda za 1.750. Dostignut je i rekord u ponudi, pa je vlasnik jednog stana u popularnoj novoizgrađenoj zgradi nedavno oglasio cenu od čak 330.000 evra za stan od 100 kvadrata.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-DECA PIREJA BULJKES
Veza Grka i Srba je u XX veku, u vreme Titove Jugoslavije, bila u znaku bratskih veza, ali i složenih državnih odnosa koji su dovodili i do potpunog zahlađenja u prijateljstvu dva naroda. Posle Drugog svetskog rata u Grčkoj je počeo građanski rat, a komunisti koji su izgubili u tom ratu novo utočište pronašli su u SFRJ kao izbeglice. Njihov centar postaje Buljkes, grad nedaleko od Novog Sada u kome stvaraju državu u državi koju je kontrolisala UDBA. U isto vreme oko 20 hiljada grčke dece, čiji roditelji ne žele da budu vaspitana u rojalističkom duhu, odlazi put Jugoslavije i završava u domovima širom SFRJ koja je tada optužena za otmicu grčke dece. Preživeli svedoci, Grci koji i danas žive u Srbiji, njihovi potomci, ali i istoričari koji su pisali o tim događajima, pričaju kako je izgledalo vreme u kome su Kraljevina Grčka i SFRJ vodili propagandni rat. Šta se dogodilo sa grčkom decom i Grcima iz Buljkesa u periodu od 1945. do 1949. tema je dokumentarnog filma "Deca Pireja" koji otkriva turbulentnu istoriju dve zemlje. Pogledajte DEKADE - DECA PIREJA: Grčke izbeglice u Srbiji
dokumentarni
07:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-MANASTIR KRKA
“Monaški kuvar“ vodi vas u manastir Krka, zadužbinu Jelene Nemanjić Šubić, sestre cara Dušana. Zavirite u katakombe iz prvog veka i saznajte šta se to duhovno „kuva“ na mestu gde je sveti apostol Pavle propovedao Dalmatincima.
dokumentarni
07:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
dokumentarni
08:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Žena na koju je palo stablo bora u sarajevskom naselju Grbavica podlegla je povredama uprkos brzoj intervenciji medicinske ekipe, rečeno je za portal Klix.ba u Hitnoj pomoći u Sarajevu.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Božićni praznici u Srbiji čine čitav niz običaja, od Tucindana i Badnjeg dana, do samog Božića 7. januara. Od rituala i porodičnih okupljanja, preko narodnih verovanja i simbolike hrane, do svetih običaja - praznici su ogledalo naše kulture i identiteta.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Sa najnovijim povećanjem penzija, najniži iznos penzije za kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi 31.092 dinara, a za kategoriju poljoprivrednika 24.443 dinara, izjavio je direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjenović.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Aleksandar Vučić očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara.
Predstavnici mađarskog MOL će sledeće sedmice doći u Naftnu industriju Srbije i započeti dubinsku analizu poslovanja kompanije (due diligence) i tokom posete obići, kako se očekuje, sve važne kapacitete NIS, saznaje Tanjug.
Srbija je u 2025. godini ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda od dva odsto, objavila je Narodna banka Srbije pozivajući se na procenu Republičkog zavoda za statistiku. Rast aktivnosti ostvaren je u većini uslužnih sektora i industriji, dok je pad zabeležen u građevinarstvu i poljoprivredi.
Nakon tromesečne obustave, transport sirove nafte preko JANAF ponovo je pokrenut, a i JANAF i Naftna industrija Srbije (NIS) dobili su potrebne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK), potvrdio je za HRT član Uprave JANAF Vladislav Veselica.
Transnafta Pančevo raspisala je tender za izgradnju naftovoda između Srbije i Mađarske, a ponude se mogu poslati do 5. februara, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Elektrodistribucije Srbije (EDS) je saopštila da je broj korisnika koji samostalno prijavljuju stanje brojila dostigao 600.000, od čega oko 70 odsto koristi aplikaciju EDS, a preostali dostavljaju podatke Kontaktom centru, imejlom, na sajtu elektrodistribucija.rs i šalterima.
Komentari (0)