(VIDEO) Velika potražnja, mali izbor: Stanovi u Nišu poskupeli zbog subvencionisanih kredita
Foto: Milena Đorđević
U Nišu vlada veliko interesovanje za stambene kredite za mlade. S druge strane, postoji problem zbog malog broja dostupnih stanova koji mogu da se kupe na taj način. Zbog takve situacije došlo je do povećanja prodaje stanova u starogradnji.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Njihovi vlasnici povećavaju cene kvadrata, koje sada dostižu čak i 2.200 evra. Ipak, brojne Nišlije pokušavaju da na ovaj način kupe svoju prvu nekretninu, s obzirom na to da je učešće svega jedan odsto, dok je do sada to učešće bilo između 20 i 30 odsto.
Stručnjak za promet nekretnina Nevena Milenković navodi da u gradu na Nišavi u novogradnji nema dostupnih stanova, pa su vlasnici u starogradnji u prilici da podižu cene.
"Glavni uzrok povećanja cena je to što je uslov za podizanje stambenog kredita, koji je subvencionisan od strane države, da ta nekretnina mora biti uknjižena, kao i da zgrada mora da ima upotrebnu dozvolu", kaže za Newsmax Balkans Nevena Milenković.
Oko 1.500 zahteva za stambene kredite za mlade podneto je Banci Poštanska štedionica. U toj grupi mladih najviše je onih između 30 i 35 godina starosti.
Rešenje stambenog pitanja za mlade često predstavlja nemoguću misiju. Krediti su sve skuplji, kao i nekretnine. Vlada Srbije usvojila je predlog Zakona o subvencionisanju dela kamate za kupovinu prve nepokretnosti.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) usvojio je propise iz nadležnosti centralne banke kojima će se omogućiti sprovođenje državnog Programa stambenih kredita za mlade, saopštila je NBS.
Ona ističe da brojne zgrade u novogradnji još uvek nisu završene i da još nemaju upotrebnu dozvolu.
"Mladi ljudi koji ispunjavaju uslove za ovaj kredit ne gledaju novogradnju kao opciju, jer su u novogradnjama stanovi malih kvadratura. Mi sada govorimo o kreditu koji iznosi do 100.000 evra, a to su otprilike stanovi do 50–60 kvadrata po trenutnim cenama", objašnjava Milenković.
Agencije nemaju male stanove u ponudi, što je dalo mogućnost vlasnicima starih stanova da ih ponude na tržištu.
"Međutim, pošto imamo zakon ponude i potražnje, kako potražnja raste, tako cene idu naviše, pa su svi vlasnici stanova uglavnom podigli cene za stanove u starogradnji koji imaju potrebnu dokumentaciju za taj kredit. U Nišu stara gradnja nikada nije koštala 2.200 evra po kvadratu", navodi sagovornica naše televizije.
Niš nema projekata koje finansira država.
Milenković navodi i nedavni slučaj u kojem je jedan stan u starogradnji prodat po toj ceni. Prema njenim rečima, u Nišu trenutno nema projekata koje finansira država. Naime, jedan od uslova za podizanje subvencionisanog kredita, ako je u pitanju novogradnja koja još nije završena i nema upotrebnu dozvolu, jeste da nosilac građevinske dozvole bude Republika Srbija.
"U Nišu ne postoji nijedna zgrada u kojoj je nosilac građevinske dozvole Republika Srbija. Druga opcija koju je država predvidela jeste da se taj projekat novogradnje finansira putem projektnog finansiranja neke od poslovnih banaka u Srbiji. U Nišu se retko koji investitor odlučuje za takvo finansiranje jer je ono za njih dosta skupo, a u odnosu na cene po kojima se stanovi kasnije prodaju, kamata u okviru projektnog finansiranja značajno smanjuje njihovu zaradu, pa se investitori retko odlučuju za tu opciju", zaključuje Milenković.
Sagovornica Newsmax Balkans televizije navodi da dnevno imaju od 10 do 15 poziva zainteresovanih kupaca, ali da u ponudi imaju mali broj stanova koji ispunjavaju uslove subvencionisanog kredita.
Zašto su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti? Kako da prepoznamo razliku između umora i ozbiljnog upozorenja organizma? Koliko je opasno kada ignorišemo pritisak, ubrzan rad srca ili bol u grudima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, kardiolog prof. dr Petar Otašević, dr Danijela Jeftić lekar Hitne pomoći Beograd i nutricionista Jasna Vujičić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je Sveti Sava bio čovek ispred svog vremena, a svetitelj za sva vremena? Kako je Sveti Sava dubokom verom i blistavim umom utirao put svojoj crkvi i svom narodu? Odgovore tražimo od istoričara umetnosti profesora Olivera Tomića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Šest "crvenih linija" SAD u pregovorima sa Iranom: kakva je sudbina Ormuskog moreuza? Koji će biti ishod sednice skupštine o nepoverenju Vladi? Gosti jutra biće Jelena Pavlović I Nebojša Obrknežev Raste broj gojazne dece – šta je uzrok a kakve posledice?
Zbog dva pokušaja ubistva koja su se dogodila u subotu u Fažani, policija je uhapsila i uz krivičnu prijavu odvela u pritvorsku jedinicu 32-godišnjeg muškarca iz tog mesta kod Pule, saopštila je u ponedeljak istarska policija.
U vremenu kada se brzina meri klikovima, a ne redovima na šalteru, država otvara vrata jednoj novoj ideji: da građani i privreda sami kažu šta ih najviše koči. Inicijativa "Ti predloži – mi digitalizujemo” trebalo bi da identifikuje upravo one procedure koje najviše troše vreme, novac i živce.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je zvanično počela američka pomorska blokada iranskih luka i Ormuskog moreuza, kao i da Iran očajnički želi sporazum, ali da Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti da "neka zemlja ucenjuje ili iznuđuje svet".
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji utorak, treći dan praznovanja Vaskrsa, koji se smatra posebno radosnim. Prema verovanju, sve započeto na ovaj dan donosi uspeh, a običaji podstiču zajedništvo, radost i deljenje praznične atmosfere.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, gostujući u Dnevniku 2 Radio-televizije Srbije, da će se na parlamentarne izbore ići ili do 10. jula ili od septembra do kraja godine.
Političke promene u Mađarskoj mogle bi da donesu određenu reviziju ekonomskih projekata, ali ne i njihovo zaustavljanje, pošto između Beograda i Budimpešte postoji duboka i strateška povezanost, ocenio je nove prilike na političkom nebu naših severnih suseda profesor Veljko Mijušković.
Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je prognozu globalnog ekonomskog rasta u 2026. na 3,1 odsto, što je za 0,2 manje u odnosu na januarsku projekciju, dok je očekivani rast za 2027. ostao nepromenjen na 3,2 procenta.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) pri Ministarstvu finansija SAD produžila je licencu za rad naftnoj kompaniji "Lukoil" van Rusije do 29. oktobra.
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol izrazio je nadu da neće biti potrebna još jedna intervencija iz naftnih rezervi, ali poručio je da je IEA "spremna da deluje ako energetski šok nastao zbog rata u Iranu to bude zahtevao".
Kriza na Bliskom istoku ponovo može da eskalira u izuzetno opasnu fazu. Nakon neuspelih pregovora između Vašingtona i Teherana, Amerika je izvršila blokadu prema iranskim lukama i prilazima Ormuskom moreuzu, što je prethodno najavio američki predsednik Donald Tramp.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić najavio je razgovore sa Vladom o spremnosti njenih članova da odgovore na sve izazove. Da li slede promene u Nemanjinoj 11?
Sezona godišnjih odmora je sve bliže, ali za mnoge leto ne znači samo sunce i more, već i priliku za zaradu. Sve više naših građana, naročito mladih, odlučuje se za sezonske poslove na primorju. U Hrvatskoj su mere zapošljavanja pooštrene, ali su zarade najviše, idu i do 3.000 evra mesečno.
Višečasovni pregovori delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Pakistanu na kraju nisu doveli do mirovnog sporazuma koji bi okončao rat. Ključno pitanje koje je ostalo nerešeno je iranski nuklearni program.
Komentari (0)