(VIDEO) Velika potražnja, mali izbor: Stanovi u Nišu poskupeli zbog subvencionisanih kredita
U Nišu vlada veliko interesovanje za stambene kredite za mlade. S druge strane, postoji problem zbog malog broja dostupnih stanova koji mogu da se kupe na taj način. Zbog takve situacije došlo je do povećanja prodaje stanova u starogradnji.
Njihovi vlasnici povećavaju cene kvadrata, koje sada dostižu čak i 2.200 evra. Ipak, brojne Nišlije pokušavaju da na ovaj način kupe svoju prvu nekretninu, s obzirom na to da je učešće svega jedan odsto, dok je do sada to učešće bilo između 20 i 30 odsto.
Stručnjak za promet nekretnina Nevena Milenković navodi da u gradu na Nišavi u novogradnji nema dostupnih stanova, pa su vlasnici u starogradnji u prilici da podižu cene.
"Glavni uzrok povećanja cena je to što je uslov za podizanje stambenog kredita, koji je subvencionisan od strane države, da ta nekretnina mora biti uknjižena, kao i da zgrada mora da ima upotrebnu dozvolu", kaže za Newsmax Balkans Nevena Milenković.
Oko 1.500 zahteva za stambene kredite za mlade podneto je Banci Poštanska štedionica. U toj grupi mladih najviše je onih između 30 i 35 godina starosti.
Rešenje stambenog pitanja za mlade često predstavlja nemoguću misiju. Krediti su sve skuplji, kao i nekretnine. Vlada Srbije usvojila je predlog Zakona o subvencionisanju dela kamate za kupovinu prve nepokretnosti.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) usvojio je propise iz nadležnosti centralne banke kojima će se omogućiti sprovođenje državnog Programa stambenih kredita za mlade, saopštila je NBS.
Ona ističe da brojne zgrade u novogradnji još uvek nisu završene i da još nemaju upotrebnu dozvolu.
"Mladi ljudi koji ispunjavaju uslove za ovaj kredit ne gledaju novogradnju kao opciju, jer su u novogradnjama stanovi malih kvadratura. Mi sada govorimo o kreditu koji iznosi do 100.000 evra, a to su otprilike stanovi do 50–60 kvadrata po trenutnim cenama", objašnjava Milenković.
Agencije nemaju male stanove u ponudi, što je dalo mogućnost vlasnicima starih stanova da ih ponude na tržištu.
"Međutim, pošto imamo zakon ponude i potražnje, kako potražnja raste, tako cene idu naviše, pa su svi vlasnici stanova uglavnom podigli cene za stanove u starogradnji koji imaju potrebnu dokumentaciju za taj kredit. U Nišu stara gradnja nikada nije koštala 2.200 evra po kvadratu", navodi sagovornica naše televizije.
Niš nema projekata koje finansira država.
Milenković navodi i nedavni slučaj u kojem je jedan stan u starogradnji prodat po toj ceni. Prema njenim rečima, u Nišu trenutno nema projekata koje finansira država. Naime, jedan od uslova za podizanje subvencionisanog kredita, ako je u pitanju novogradnja koja još nije završena i nema upotrebnu dozvolu, jeste da nosilac građevinske dozvole bude Republika Srbija.
"U Nišu ne postoji nijedna zgrada u kojoj je nosilac građevinske dozvole Republika Srbija. Druga opcija koju je država predvidela jeste da se taj projekat novogradnje finansira putem projektnog finansiranja neke od poslovnih banaka u Srbiji. U Nišu se retko koji investitor odlučuje za takvo finansiranje jer je ono za njih dosta skupo, a u odnosu na cene po kojima se stanovi kasnije prodaju, kamata u okviru projektnog finansiranja značajno smanjuje njihovu zaradu, pa se investitori retko odlučuju za tu opciju", zaključuje Milenković.
Sagovornica Newsmax Balkans televizije navodi da dnevno imaju od 10 do 15 poziva zainteresovanih kupaca, ali da u ponudi imaju mali broj stanova koji ispunjavaju uslove subvencionisanog kredita.
Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za finansijsku i fiskalnu politiku FBiH, komentariše Zakone o fiskalizaciji, fiskalnom rasterećenju, minimalnoj plati i neradnoj nedjelji. Ekonomski analitičar Mirza Mulešković u osvrtu na Zakon o strancima - njegovom uticaju na ekonomiju, javne finansije, ali i o akciji limitiranja cena. Univerzitetska profesorka Ivanka Vasilevska analizira uslovljavanje EU oko promene Ustava, pojačane pritiske i rastući evroskepticizam u Makedoniji.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Predsednik Srbije drugi put u Francuskoj ove godine. Vučić i Makron tri sata razgovarali u Parizu. O čemu su pričali i šta su dogovorili? U kojim oblastima će saradnja biti nastavljena, a u kojim uspostavljena? Da li će francuska firma graditi beogradski metro?
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
PORTAL
Američka vlada - kraj blokade i početak novih problema. Da li će Tramp tužiti BBC i okrenuti se i protiv svetskih medija? O mogućem napadu na Venecuelu i stavu Vašingtona prema Ukrajini razgovaramo s Dimitrijem Milićem iz Novog trećeg puta.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Da li znate šta, gde i koga sve smete da snimate? Da li policajac ima pravo da vam zabrani slikanje i snimanje u školi, na protestu ili privatnom posedu? Granica između prava javnosti da zna i prava pojedinca na privatnost sve je tanja, a u praksi često nejasna.
Korisnicima portala eUprava uskoro će biti dostupna nova usluga koja omogućava jednostavan i bezbedan uvid u sve saobraćajne prekršaje evidentirane u sistemu Elektronskih saobraćajnih prekršaja (ESP).
Svaki dan u Srbiji više od stotinu ljudi sazna da ima rak. Svake godine gotovo 20.000 izgubi bitku sa ovom bolešću. Iako medicina napreduje, bolest se i dalje otkriva kasno, često tek kada su šanse za izlečenje male.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je rešenjem direktora policije za komandanta Žandarmerije postavljen pukovnik policije Radoslav Repac, dok je dosadašnji komandant Žandarmerije pukovnik policije Saša Kosović postavljen na mesto pomoćnika direktora policije u Direkciji policije.
U nastavku akcije na suzbijanju korupcije, pripadnici MUP, Odeljenja za borbu protiv korupcije Uprave kriminalističke policije, po nalogu javnog tužioca Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su D. D. (55).
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) je nakon sprovedene aukcije dodelio licence za 5G mrežu za tri ponuđača i to Telekom Srbija, Jetel i A1 Srbija, koji će za licence platiti po nešto više od 100 miliona evra, a ukupno 300.099.430 evra.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da se uskoro očekuje odgovor američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) o tome da li će odobriti novu licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS).
Maksimalna maloprodajna cena evrodizela biće viša za tri dinara u narednih sedam dana i litar će koštati 201 dinar, dok će benzin ostati na istom nivou od 182 dinara.
Rok za plaćanje četvrte rate poreza na imovinu za ovu godinu za fizička lica, preduzetnike i pravna lica ističe u petak 14. novembra, saopštio je Sekretarijat za javne prihode Grada Beograda.
Srbija prvi put ima projekcije razvoja penzionog sistema za narednih nekoliko decenija. Zahvaljujući saradnji sa Međunarodnom organizacijom GIZ, Ministarstvo finansija je izradilo simulacioni model penzionog sistema Srbije do 2070. godine.
Predsednik Skupštine Beograda Nikola Nikodijević najavio je da uvećanje poreza na imovinu u glavnom gradu sledeće godine "neće biti više od četiri do pet odsto".
Rio Tinto je poručio da ostaje u Srbiji i naveo da je doneo odluku da projekat za eksploataciju litijuma "Jadar" pređe u fazu "Care and Maintenance" (nadzora i održavanja), koja podrazumeva sveobuhvatnu procenu troškova i resursa u okviru projekta.
Srbija je počela sa potpisivanjem formalnih ugovora o učešću na specijalizovanoj međunarodnoj izložbi Ekso 2027 u Beogradu, a prvi ugovor potpisan je sa Slovačkom.
Komentari (0)