Imaju li zaposleni pravo na uvećanu zaradu kada rade vikendom: "Prema zakonu rad nedeljom treba da se plaća dodatno"
U Srbiji svaki treći radno aktivni građanin radi vikendom, a neretko i oba dana. Ova brojka našu zemlju svrstava u sam vrh Evrope. Pored Srbije, najveći procenat zaposlenih koji rade subotom i nedeljom imaju Turska sa 43 odsto, a prate je Bosna i Hercegovina sa 39 i Italija sa 35.
Dok radno vreme zaposlenih u razvijenim zemljama traje pet dana, a vikend je planiran za odmor i vreme za porodicu, čini se da je na Balkanu situacija nešto drugačija i da radna nedelja traje svih sedam dana, odnosno da radni dani od ponedeljka do petka menjaju vikend.
Advokat Nemanja Todorović govorio je za Newsmax Balkans šta na to kaže zakon i da li on prepoznaje rad vikendom.
Radnici u Srbiji rade u proseku 41,3 sata nedeljno, čime se naša zemlja svrstava među države sa najdužom radnom nedeljom u Evropi - odmah iza Turske. O tome kako se dužina radnog vremena odražava na radnike i ekonomiju, govorio je predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Poslodavci i sindikati saglasni su da međusobno poverenje postoji, ali da problem leži u tome što se inicijative koje se jednoglasno donesu u Socijalno-ekonomskom savetu i pošalju nadležnim institucijama, ne sprovedu do kraja i ne realizuju na nivou Vlade.
"Zakon prepoznaje rad vikendom. To su dani kada nije predviđeno da se radi, odnosno nedelja je taj dan. Zato što naš Zakon o radu ne predviđa određeni broj radnih dana, već radnih sati u okviru nedelje, koji je limitiran u radnom vremenu na 40 sati. Tako da zavisi od toga kako možete rasporediti tih 40 sati u okviru radne nedelje", pojasnio je advokat.
"Obavezan jedan slobodan radni dan u okviru nedelje"
Dodao je da postoji mogućnost da imate i šest radnih dana sa manjom satnicom, ali da je obavezno da imate jedan slobodan radni dan u okviru nedelje.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To je taj nedeljni odmor koji mora biti predviđen, pa mi kažemo da je to neradna nedelja. Iako se dešava da ljudi rade nedeljom, taj rad bi prema zakonu trebalo da se plaća dodatno. To mora biti plaćeno sa 100 odsto povećanjem naknade za radni sat, ako recimo radi za 500 dinara na sat, rad nedeljom mora biti plaćen 1.000 dinara po radnom satu", pojasnio je Todorović.
Privatnici rade i za državne praznike, a to ne bi smelo da se dešava
Kada je reč o poštovanju ovog zakona, advokat kaže da ga i radnici i poslodavci najčešće krše.
"Možemo da vidimo da je nedeljom sve otvoreno, kao da je sve normalno, kad prođete centrom grada, sve radi. Takođe i državnim praznicima. Znači ako je državni praznik, nema rada, ni u državnom, ni u privatnom sektoru. Ispada ovako da praznici funkcionišu i služe samo za javni sektor, a za privatni sektor ne važe, jer ljudi u privatnom sektoru rade najnormalnije za državni praznik, a to ne bi smelo", ukazao je Todorović.
Inspekcija rada da natera poslodavce da ne rade nedeljom
Dodao je da bi bilo dobro da se izjednači rad nedeljom, odnosno nedelja kao neradni dan i državni praznik.
"Da znamo da postoje dani kada nije moguće raditi. Kada odete bilo gde na zapadu, nedeljom, ne možete ni hleb da kupite", rekao je naš sagovornik.
Advokat je naveo da smatra da inspekcija rada treba da natera poslodavce da ne rade nedeljom.
"I sad, to je više problem primene zakona, odnosno da inspekcija rada zaista primeni primeni zakon i natera poslodavce da se nedeljom ne radi", naglasio je Todorović.
"Za rad nedeljom poslodavci da plate radnike tri puta više"
Predsednik udruženja sindikata "Sloga" Željko Veselinović istakao je za Newsmax Balkans da su sindikati predložili promenu Zakona o radu i stavili nedelju kao opciju za neradni dan.
"Stavili smo opciju da to zakonom bude zabranjeno, ali da ukoliko neko želi da radi nedeljom, da poslodavac u tom trenutku mora mu plati tri dnevnice, odnosno 300 posto. To je potpuno logično i razumljivo, zato što ako želite da radite nedeljom, a naši trgovci najveći profit imaju vikendom, uglavnom ljudi iz Srbije dolaze u Beograd vikendom da kupuju i onda oni imaju tada ekstra profit. Dakle, radnici mogu da imaju mogućnost da ili ne rade taj dan, ali ako hoće da rade, s obzirom da i oni tog dana imaju ekstra profit, onda bi trebalo radnike da plate tri puta više", naglasio je Veselinović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je da se to ne odnosi na one koji rade u državnim ustanovama.
"Zato što državne ustanove, bolnice ili komunalna preduzeća, prevoz moraju da rade, ali su i oni uračunati u to da moraju nedeljom imati malo veća primanja jer smo svedoci da mnoge zemlje, ne samo u Evropi, nego i u okruženju, kao što su Crna Gora, Makedonija, Grčka imaju tu zabranu rada nedeljom, odnosno ostavljene mogućnosti da se radi, ali naravno onda poslodavac mora više da plati", zaključio je naš sagovornik.
Čini se da vikend na Balkanu sve više bledi i da je zaposlenima sve teže da nađu balans između poslovnog i privatnog života.
U mojoj firmi se radi skoro svaka subota,ali za slobodan dan koji poslodavac mora da nam da da iskoristimo za 6 meseci. Ne znam dali je to po zakonu. Mi radimo za novac ne za dane. Nismo ništa potpisali kao dogovor ili sl. Oni su izgleda sami doneli tu odluku i tvrde da je sve po zakonu. Ja trenutno imam 12 dana tj. Subota.ili oko 40000din.
Koji su najčešći trikovi trgovaca na koje građani nasedaju? Koliko građana odlučuj da prijavi problem i obrati se zaštitniku prava potrošača, a koliko ih samo odustane? Da li će Zakon o trgovačkim praksama doneti fer cene na rafovima? Koliko se zakon o zaštiti potrošača primenjuje u praksi? Za emisiju “Tražim reč” govore predsednica Upravnog odbora Republičke unije potrošača Vesna Perinčić, predstavnik Udruženja potrošača „Efektiva“ Jovan Ristić i ekonomista Dragovan Milićević.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Dokumentarni serijal „Iza biografije“ bavi se na atipičan način - analiziranjem života i dela izuzetnih ličnosti koje su ostavile značajan trag u srpskoj i svetskoj baštini. Polazeći od ideje da se delo ne može razumeti bez ličnosti koja stoji iza njega, otvaraju se slojevi biografije koji često ostaju u senci - lične dileme, anegdote, mitovi i fragmenti iz intimnog života umetnika. Kroz svedočenja istoričara umetnosti, kolega i poznavalaca njegovog stvaralaštva, razotkriva se život Mladena Srbinovića izvan uobičajenog narativa o slikarstvu. Fokus je na Srbinoviću kao čoveku i umetniku - njegovim vizijama, kreativnoj istrajnosti i putu koji je oblikovao njegov prepoznatljiv slikarski izraz.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija „Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je povodom kritika u pojedinim medijima da je "Srbija fabrika naoružanja Izraela" da su nam prijatelji i Izraelci i Arapi i da neće to ni da komentariše, kao i da će nove rakete Vojske Srbije biti predstavljene oko Vidovdana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je na predizbornom skupu liste "Aleksandar Vučić – Aranđelovac, naša porodica" u Aranđelovcu da će biti zadovoljan samo ako SNS ubedljivo pobedi na izborima 29. marta u svih deset lokalnih samouprava, pozvavši građane da ujedinjeni izađu na glasanje.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je američka vojska izvela, kako je naveo,"jedno od najmoćnijih bombardovanja" na iransko ostrvo Harg, ali da iz pristojnosti nije uništio naftnu infrastrukturu. Centralna komanda SAD objavila video napada na ciljeve na ostrvu.
Ministarka rudarstva i energetine Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je revitalizacija hidroelektrane (HE) "Bajina Bašta" završena i da ceo projekat vredi oko 35 miliona evra.
U narednih sedam dana litar benzina koštaće 186 dinara, dok će cena evrodizela biti 208 dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Vlada Srbije donela je odluku o privremenom smanjenju iznosa akciza na derivate nafte i to za 20 odsto, a odluka će se primenjivati od 13. marta do 15. aprila, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Zbog sukoba sa Iranom porasli su troškovi energije i veštačkog đubriva. To izaziva zabrinutost zbog mogućeg rasta cena hrane. Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa koje bi mogle da smanje i prinose.
Motori sa unutrašnjim sagorevanjem čine 58 odsto prodaje novih vozila u Srbiji, hibridi oko 38 odsto, dok je udeo električnih porastao sa 1,7 procenata u 2024. na 2,1 u 2025. godini, pokazujući postepen napredak elektrifikacije, saopštila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Do 10. marta, kada je istekao rok za podnošenje prigovora na zahteve za upis bespravnih objekata po Zakonu "Svoj na svome" podneta su 10.672 prigovora, na više od dva i po miliona podnetih prijava, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Komentari (1)
Saša
U mojoj firmi se radi skoro svaka subota,ali za slobodan dan koji poslodavac mora da nam da da iskoristimo za 6 meseci. Ne znam dali je to po zakonu. Mi radimo za novac ne za dane. Nismo ništa potpisali kao dogovor ili sl. Oni su izgleda sami doneli tu odluku i tvrde da je sve po zakonu. Ja trenutno imam 12 dana tj. Subota.ili oko 40000din.
pre 2 meseca
0 0 Odgovori