Imaju li zaposleni pravo na uvećanu zaradu kada rade vikendom: "Prema zakonu rad nedeljom treba da se plaća dodatno"
U Srbiji svaki treći radno aktivni građanin radi vikendom, a neretko i oba dana. Ova brojka našu zemlju svrstava u sam vrh Evrope. Pored Srbije, najveći procenat zaposlenih koji rade subotom i nedeljom imaju Turska sa 43 odsto, a prate je Bosna i Hercegovina sa 39 i Italija sa 35.
Dok radno vreme zaposlenih u razvijenim zemljama traje pet dana, a vikend je planiran za odmor i vreme za porodicu, čini se da je na Balkanu situacija nešto drugačija i da radna nedelja traje svih sedam dana, odnosno da radni dani od ponedeljka do petka menjaju vikend.
Advokat Nemanja Todorović govorio je za Newsmax Balkans šta na to kaže zakon i da li on prepoznaje rad vikendom.
Radnici u Srbiji rade u proseku 41,3 sata nedeljno, čime se naša zemlja svrstava među države sa najdužom radnom nedeljom u Evropi - odmah iza Turske. O tome kako se dužina radnog vremena odražava na radnike i ekonomiju, govorio je predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Poslodavci i sindikati saglasni su da međusobno poverenje postoji, ali da problem leži u tome što se inicijative koje se jednoglasno donesu u Socijalno-ekonomskom savetu i pošalju nadležnim institucijama, ne sprovedu do kraja i ne realizuju na nivou Vlade.
"Zakon prepoznaje rad vikendom. To su dani kada nije predviđeno da se radi, odnosno nedelja je taj dan. Zato što naš Zakon o radu ne predviđa određeni broj radnih dana, već radnih sati u okviru nedelje, koji je limitiran u radnom vremenu na 40 sati. Tako da zavisi od toga kako možete rasporediti tih 40 sati u okviru radne nedelje", pojasnio je advokat.
"Obavezan jedan slobodan radni dan u okviru nedelje"
Dodao je da postoji mogućnost da imate i šest radnih dana sa manjom satnicom, ali da je obavezno da imate jedan slobodan radni dan u okviru nedelje.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To je taj nedeljni odmor koji mora biti predviđen, pa mi kažemo da je to neradna nedelja. Iako se dešava da ljudi rade nedeljom, taj rad bi prema zakonu trebalo da se plaća dodatno. To mora biti plaćeno sa 100 odsto povećanjem naknade za radni sat, ako recimo radi za 500 dinara na sat, rad nedeljom mora biti plaćen 1.000 dinara po radnom satu", pojasnio je Todorović.
Privatnici rade i za državne praznike, a to ne bi smelo da se dešava
Kada je reč o poštovanju ovog zakona, advokat kaže da ga i radnici i poslodavci najčešće krše.
"Možemo da vidimo da je nedeljom sve otvoreno, kao da je sve normalno, kad prođete centrom grada, sve radi. Takođe i državnim praznicima. Znači ako je državni praznik, nema rada, ni u državnom, ni u privatnom sektoru. Ispada ovako da praznici funkcionišu i služe samo za javni sektor, a za privatni sektor ne važe, jer ljudi u privatnom sektoru rade najnormalnije za državni praznik, a to ne bi smelo", ukazao je Todorović.
Inspekcija rada da natera poslodavce da ne rade nedeljom
Dodao je da bi bilo dobro da se izjednači rad nedeljom, odnosno nedelja kao neradni dan i državni praznik.
"Da znamo da postoje dani kada nije moguće raditi. Kada odete bilo gde na zapadu, nedeljom, ne možete ni hleb da kupite", rekao je naš sagovornik.
Advokat je naveo da smatra da inspekcija rada treba da natera poslodavce da ne rade nedeljom.
"I sad, to je više problem primene zakona, odnosno da inspekcija rada zaista primeni primeni zakon i natera poslodavce da se nedeljom ne radi", naglasio je Todorović.
"Za rad nedeljom poslodavci da plate radnike tri puta više"
Predsednik udruženja sindikata "Sloga" Željko Veselinović istakao je za Newsmax Balkans da su sindikati predložili promenu Zakona o radu i stavili nedelju kao opciju za neradni dan.
"Stavili smo opciju da to zakonom bude zabranjeno, ali da ukoliko neko želi da radi nedeljom, da poslodavac u tom trenutku mora mu plati tri dnevnice, odnosno 300 posto. To je potpuno logično i razumljivo, zato što ako želite da radite nedeljom, a naši trgovci najveći profit imaju vikendom, uglavnom ljudi iz Srbije dolaze u Beograd vikendom da kupuju i onda oni imaju tada ekstra profit. Dakle, radnici mogu da imaju mogućnost da ili ne rade taj dan, ali ako hoće da rade, s obzirom da i oni tog dana imaju ekstra profit, onda bi trebalo radnike da plate tri puta više", naglasio je Veselinović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je da se to ne odnosi na one koji rade u državnim ustanovama.
"Zato što državne ustanove, bolnice ili komunalna preduzeća, prevoz moraju da rade, ali su i oni uračunati u to da moraju nedeljom imati malo veća primanja jer smo svedoci da mnoge zemlje, ne samo u Evropi, nego i u okruženju, kao što su Crna Gora, Makedonija, Grčka imaju tu zabranu rada nedeljom, odnosno ostavljene mogućnosti da se radi, ali naravno onda poslodavac mora više da plati", zaključio je naš sagovornik.
Čini se da vikend na Balkanu sve više bledi i da je zaposlenima sve teže da nađu balans između poslovnog i privatnog života.
Pljuskovi i grmljavine koji se na području Srbije očekuju u četvrtak, 11. septembra izolovano će biti praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom, upozorio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Deo bivših radnika fabrike obuće "Koštana" okupio se ispred gradske uprave u Vranju zahtevajući isplatu zaostalih zarada na osnovi presude iz 2003. godine. Njihova borba traje više od dve i po decenije.
Direktor Beogradskih elektrana Vanja Vukić izjavio je da će cena grejanja u glavnom gradu biti veća za nešto više od šest odsto, što će se videti na novembarskim računima, i pozvao je građane da "štede" jer je to, prema njegovim rečima, "suština prelaska na naplatu po potrošnji".
Suosnivač Majkrosofta i nekada najbogatiji Amerikanac Bil Gejts ove godine prvi put od 1991. nije među deset najbogatijih ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama na aktuelnoj Forbsovoj listi.
"Imamo zakon, imamo uredbu, a neko se i dalje ponaša kao da ne postoji nikakav propis", poručuje Dejan Gavrilović iz Efektive, komentarišući drastične razlike u cenama životnih namirnica u najvećim trgovinskim lancima kojima je odnedavno propisano da moraju da ih snize u skladu sa zakonom.
U više beogradskih naselja došlo je do kratkotrajnog poremećaja u isporuci prirodnog gasa zbog čega su ekipe JP "Srbijagas" izašle na teren, a očekivano vreme završetka radova biće poznato kada se otvori radna jama u zoni oštećenog gasovoda.
Brojevi nikad ne lažu - ali umeju da zavaraju. Penzije jesu rasle, i to značajno, ali je rasla i inflacija. Ispod velikih brojki krije se jednostavno pitanje - da li penzineri danas zaista žive bolje?
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je građevinsku dozvolu za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu finansija.
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Ekonomska mera koju Vlada hoće da sprovede je dobra, ali je pitanje mogu li da nateraju trgovinske kompanije da snize marže na 25 odsto. Vidim da su neki trgovci to uradili, ali odgovor drugih je povećanje cena, izjavio je ekonomista prof. Ljubodrag Savić za Newsmax Balkans.
Komentari (0)