Imaju li zaposleni pravo na uvećanu zaradu kada rade vikendom: "Prema zakonu rad nedeljom treba da se plaća dodatno"
U Srbiji svaki treći radno aktivni građanin radi vikendom, a neretko i oba dana. Ova brojka našu zemlju svrstava u sam vrh Evrope. Pored Srbije, najveći procenat zaposlenih koji rade subotom i nedeljom imaju Turska sa 43 odsto, a prate je Bosna i Hercegovina sa 39 i Italija sa 35.
Dok radno vreme zaposlenih u razvijenim zemljama traje pet dana, a vikend je planiran za odmor i vreme za porodicu, čini se da je na Balkanu situacija nešto drugačija i da radna nedelja traje svih sedam dana, odnosno da radni dani od ponedeljka do petka menjaju vikend.
Advokat Nemanja Todorović govorio je za Newsmax Balkans šta na to kaže zakon i da li on prepoznaje rad vikendom.
Radnici u Srbiji rade u proseku 41,3 sata nedeljno, čime se naša zemlja svrstava među države sa najdužom radnom nedeljom u Evropi - odmah iza Turske. O tome kako se dužina radnog vremena odražava na radnike i ekonomiju, govorio je predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
Poslodavci i sindikati saglasni su da međusobno poverenje postoji, ali da problem leži u tome što se inicijative koje se jednoglasno donesu u Socijalno-ekonomskom savetu i pošalju nadležnim institucijama, ne sprovedu do kraja i ne realizuju na nivou Vlade.
"Zakon prepoznaje rad vikendom. To su dani kada nije predviđeno da se radi, odnosno nedelja je taj dan. Zato što naš Zakon o radu ne predviđa određeni broj radnih dana, već radnih sati u okviru nedelje, koji je limitiran u radnom vremenu na 40 sati. Tako da zavisi od toga kako možete rasporediti tih 40 sati u okviru radne nedelje", pojasnio je advokat.
"Obavezan jedan slobodan radni dan u okviru nedelje"
Dodao je da postoji mogućnost da imate i šest radnih dana sa manjom satnicom, ali da je obavezno da imate jedan slobodan radni dan u okviru nedelje.
Printscreen: Newsmax Balkans
"To je taj nedeljni odmor koji mora biti predviđen, pa mi kažemo da je to neradna nedelja. Iako se dešava da ljudi rade nedeljom, taj rad bi prema zakonu trebalo da se plaća dodatno. To mora biti plaćeno sa 100 odsto povećanjem naknade za radni sat, ako recimo radi za 500 dinara na sat, rad nedeljom mora biti plaćen 1.000 dinara po radnom satu", pojasnio je Todorović.
Privatnici rade i za državne praznike, a to ne bi smelo da se dešava
Kada je reč o poštovanju ovog zakona, advokat kaže da ga i radnici i poslodavci najčešće krše.
"Možemo da vidimo da je nedeljom sve otvoreno, kao da je sve normalno, kad prođete centrom grada, sve radi. Takođe i državnim praznicima. Znači ako je državni praznik, nema rada, ni u državnom, ni u privatnom sektoru. Ispada ovako da praznici funkcionišu i služe samo za javni sektor, a za privatni sektor ne važe, jer ljudi u privatnom sektoru rade najnormalnije za državni praznik, a to ne bi smelo", ukazao je Todorović.
Inspekcija rada da natera poslodavce da ne rade nedeljom
Dodao je da bi bilo dobro da se izjednači rad nedeljom, odnosno nedelja kao neradni dan i državni praznik.
"Da znamo da postoje dani kada nije moguće raditi. Kada odete bilo gde na zapadu, nedeljom, ne možete ni hleb da kupite", rekao je naš sagovornik.
Advokat je naveo da smatra da inspekcija rada treba da natera poslodavce da ne rade nedeljom.
"I sad, to je više problem primene zakona, odnosno da inspekcija rada zaista primeni primeni zakon i natera poslodavce da se nedeljom ne radi", naglasio je Todorović.
"Za rad nedeljom poslodavci da plate radnike tri puta više"
Predsednik udruženja sindikata "Sloga" Željko Veselinović istakao je za Newsmax Balkans da su sindikati predložili promenu Zakona o radu i stavili nedelju kao opciju za neradni dan.
"Stavili smo opciju da to zakonom bude zabranjeno, ali da ukoliko neko želi da radi nedeljom, da poslodavac u tom trenutku mora mu plati tri dnevnice, odnosno 300 posto. To je potpuno logično i razumljivo, zato što ako želite da radite nedeljom, a naši trgovci najveći profit imaju vikendom, uglavnom ljudi iz Srbije dolaze u Beograd vikendom da kupuju i onda oni imaju tada ekstra profit. Dakle, radnici mogu da imaju mogućnost da ili ne rade taj dan, ali ako hoće da rade, s obzirom da i oni tog dana imaju ekstra profit, onda bi trebalo radnike da plate tri puta više", naglasio je Veselinović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je da se to ne odnosi na one koji rade u državnim ustanovama.
"Zato što državne ustanove, bolnice ili komunalna preduzeća, prevoz moraju da rade, ali su i oni uračunati u to da moraju nedeljom imati malo veća primanja jer smo svedoci da mnoge zemlje, ne samo u Evropi, nego i u okruženju, kao što su Crna Gora, Makedonija, Grčka imaju tu zabranu rada nedeljom, odnosno ostavljene mogućnosti da se radi, ali naravno onda poslodavac mora više da plati", zaključio je naš sagovornik.
Čini se da vikend na Balkanu sve više bledi i da je zaposlenima sve teže da nađu balans između poslovnog i privatnog života.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Šta je pozadina američke inicijative da ugasi UNMIK, a britanske da ga reformiše i šta bi se u tom slučaju desilo sa Rezolucijom 1244? Kakva je sudbina ZSO? Gosti STava dana - Zoran Živanović advokat i profesor doktor sa FPN-a Slobodan Samardžić.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Najnoviji slučaj čedomorstva ponovo postvalja pred nas pitanja...svi pitamo „kako je to mogla da uradi?", retko ko pita – „kako je mogla da ostane neprimećena?“ Zašto majke u krizi ostaju same i koliko sistem pruža podršku? Umemo li da prepoznamo majku kojoj je potrebna pomoć? U najnovijoj epizodi,odgovore ćemo tražiti sa Jovanom Ružičić iz Centra za mame, Martom Lovrić - digitalni kreatorom I Jasminom Mihnjak - psihologom i urednicom Roditeljskog portala Svet za Nas.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Koliko je danas solidarnost u našem društvu stvarna, a koliko samo reč? Kako obezbediti da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija, bez obzira na političke ili medijske interese? Odgovore tražimo od predsednika Crvenog krsta Srbije Dragana Radovanovića. Sinteza sa Danijelom Šegan
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je prosečan prihod u Srbiji 2024. iznosio 97.705 dinara, dok su izdaci bili 98.165. Prosečno domaćinstvo trošilo je više nego što je zarađivalo. Iako plate u Srbiji nominalno rastu, životni standard i dalje je daleko od evropskog proseka.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je u razgovoru sa Misijom MMF u Beogradu da je srpska ekonomija ostala otporna uprkos globalnim izazovima i da je dalji cilj naše ekonomske politike da se zadrži rast privrede i nizak udeo javnog duga u BDP.
Plenarnim sastankom, koji je održan u Narodnoj banci Srbije, počeli su zvanični razgovori predstavnika Republike Srbije s misijom Međunarodnog monetarnog fonda.
Koliko koštaju zimske gume u Srbiji u 2025? Donosimo pregled cena i objašnjavamo kolika je kazna ako nemate zimske gume po zakonu. Saznajte sve detalje. Prema zakonskim propisima, zimske gume su obavezne od 1. novembra do 1. aprila, ukoliko na putu ima snega, leda ili poledice.
Kako su se sedmorica srpskih pisaca bavila ekonomijom u svojim delima, kako je ekonomija postajala sudbina, a ekonomski fenomeni poprimili formu prirodnih zakona?
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine da se hitno povlače sa tržišta cucle kompanije "Curapox" i to zbog hemijskog rizika.
Plaćanje goriva na pumpama NIS ponovo je u centru pažnje nakon što su od 10. oktobra onemogućene strane kartice, poput Visa, Mastercard i American Express, usled američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije. Sada se postavlja pitanje da li će i domaća Dina kartica uskoro prestati da važi.
Ministar finansija Siniša Mali komentarisao je odluku ministara energetike Evropske unije o postepenom ukidanju uvoza ruske nafte i gasa do 1. januara 2028. godine, ističući da će to predstavljati veliki izazov za Srbiju.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović saopštila je da se Srbija nalazi u veoma teškoj i gotovo bezizlaznoj situaciji nakon što je Savet Evropske unije usvojio odluku o zabrani tranzita ruskog gasa kroz teritoriju EU u treće zemlje. Ova mera stupa na snagu 1. januara 2026.
Komentari (0)