Sezonski radnici podigli potražnju za stanovima u Srbiji: Od čega zavisi cena kirije i gde je najveća tražnja
Velika potražnja za sezonskim radnicima u Beogradu, ali i u domaćim planinskim centrima i banjama, uticala je i na povećano rentiranje smeštaja. Cena kirije po osobi najviše zavisi od lokacije i broja stanara u jednom prostoru.
Izvor: Tanjug
09.07.2025. 17:33
Foto: Envato
Tokom leta, najviše oglasa u Srbiji beleži se u sektorima ugostiteljstva, građevinarstva, maloprodaje i poljoprivrede.
Kako navodi portal 4zida, traže se konobari, pomoćni kuvari, radnici za rad na šanku i osoblje za letnje manifestacije i bašte kafića i restorana.
Velika je potražnja i za fizičkim radnicima i majstorima raznih profila. U maloprodaji su aktuelni sezonski angažmani na prodaji sladoleda i osveženja, a u poljoprivredi poslovi poput branja voća, koji upravo u ovom periodu dostižu vrhunac.
Najskuplji kvadrat stana u protekloj godini prodat je po ceni od 11.811 evra u Beogradu na vodi u novogradnji, dok je najveća suma izdvojena za stan u istom naselju u starogradnji u iznosu od 2.575.000 evra, površine 342 kvadrata, objavio je Republički geodetski zavod.
Najnoviji podaci pokazuju da je prosečna cena kvadrata stana u novogradnji u Crnoj Gori oko 2.200 evra, dok je na crnogorskom primorju još skuplje, pa se tako jednosoban stan teško može naći ispod 100 hiljada evra. Udruženje podstanara Crne Gore najavilo je proteste.
Miloš Turinski iz Infostuda kaže da se zarade za sezonske poslove u Srbiji kreću u rasponu od 65.000 do 90.000 dinara mesečno, u zavisnosti od lokacije, tipa posla i kvalifikacija. U građevinarstvu su dnevnice najviše - prosečno oko 50 evra, posebno za fizički zahtevne poslove ili rad na terenu, a slične se nude i u poljoprivredi.
Najplaćeniji su kvalifikovani radnici, ali svi sektori beleže blagi rast zarada zbog sve manjeg broja raspoloživih radnika.
Turinski navodi da su u Beogradu učestale i pozicije za radnike na događajima - tehnička podrška, postavljanje bina i opreme, kao i distribucija promotivnog materijala.
Kako ističe, van Beograda je najizraženija potražnja u poljoprivrednim krajevima, u opštinama poznatim po voćarstvu i vinogradarstvu.
Turistički centri traženi
Dodaje da turistički centri poput Vrnjačke Banje, Zlatibora, Srebrnog jezera i drugih domaćih destinacija beleže povećanu potrebu za sezonskom radnom snagom u ugostiteljstvu, posebno vikendom i u jeku turističke sezone.
Zbog izgradnje infrastrukture za Međunarodnu izložbu EXPO, u Beogradu je trenutno velika potražnja za radnicima u građevinarstvu, koji najčešće traže stanove u tom delu grada.
PR menadžer portala 4zida Aleksandra Mihajlović kaže da se prosečne oglašene cene za izdavanje stanova u Surčinu i okolini kreću od 120 do oko 800 evra mesečno, u zavisnosti od kvadrature, opremljenosti i lokacije unutar opštine.
Kako je istakla, trenutno je oglašeno 16 kuća za izdavanje u Surčinu, a cene se kreću od 600 evra za mesečni zakup kuće od 80 kvadrata u Jakovu, do 3.500 evra za kuću namenjenu radnicima u neposrednoj blizini auto-puta Beograd–Zagreb i "Miloš Veliki".
Poslodavci nude smeštaj i obrok
Pojedini poslodavci u Srbiji u oglasima nude smeštaj i obroke, ali to nije uobičajena praksa kao u inostranstvu. Najčešće se smeštaj obezbeđuje u građevinarstvu i poljoprivredi, posebno kada se radi u udaljenim mestima ili kada posao podrazumeva višednevni boravak na terenu.
U ugostiteljstvu je to ređe i uglavnom vezano za objekte van urbanih sredina, kao što su planinski centri, banje i izletišta.
Kako je istaknuto, stanovi koje koriste radnici uglavnom su funkcionalni, jednostavno opremljeni, sa više kreveta i prilagođeni kolektivnom smeštaju. Dešava se da ih iznajmljuju direktno poslodavci kako bi olakšali zaposlenima i osigurali kontrolu nad uslovima stanovanja.
Cena kirije po osobi zavisi od broja stanara i lokacije. Kod kolektivnog smeštaja, cene se kreću od oko 100 do 200 evra po osobi mesečno, ukoliko je u pitanju stan u kojem boravi više radnika, a ta cena uključuje deljenje soba i zajedničkih prostorija.
Na tržištu postoji određena ponuda stanova pogodnih za radnike, ali nije uvek lako pronaći stanove koji ispunjavaju sve uslove – povoljnu cenu, blizinu radnog mesta i fleksibilne uslove zakupa. Većina stanova je prilagođena klasičnim zakupcima, poput porodica, parova i studenata, dok je ponuda stanova za veće grupe radnika ograničena.
Na Zlatiboru je potražnja za smeštajem veća tokom zime, ali i leti ima mnogo radnika angažovanih na izgradnji novih objekata, renoviranju i održavanju, pa je smeštaj aktuelan i u letnjem periodu.
Kuće retko izdaju turistima
Agent za nekretnine Nebojša Joksimović objašnjava da su apartmani u centru Zlatibora namenjeni turistima, dok kuće uglavnom iznajmljuju građevinski radnici. Dodaje da se kuće retko izdaju turistima, jer su starije gradnje, nedovoljno održavane i nisu konkurentne luksuznim nekretninama, budući da vlasnici nisu ispratili ekspanziju tržišta stanogradnje.
Na Zlatibor najviše radnika dolazi iz Nove Varoši, Priboja, Prijepolja, Užica, ali i iz Beograda i Novog Sada.
Kako je istaknuto, kuvari, konobari, menadžeri hotela i restorana i ostali ugostiteljski radnici iznajmljuju apartmane po cenama od 200 do 350 evra, u zavisnosti od veličine, a uglavnom se radi o stanovima sa jednom spavaćom sobom. Cene variraju u odnosu na udaljenost od centra.
Za građevinske radnike manje komfora
Građevinski radnici iznajmljuju starije smeštaje zbog pristupačnih cena. Uglavnom im je organizovana ishrana od strane poslodavaca, a bitno im je da imaju osnovne uslove za prenoćište. Često ih u jednoj sobi bude i po četiri-pet, a smeštaj plaćaju između četiri i pet evra dnevno po osobi.
Za stanodavce, izdavanje radnicima može biti isplativo jer često podrazumeva pun kapacitet i plaćanje unapred za ceo period zakupa. Ipak, treba uračunati i veće troškove održavanja zbog intenzivnijeg korišćenja stanova, što dugoročno može zahtevati dodatna ulaganja.
Stanodavci su generalno oprezni kada izdaju stanove većim grupama radnika.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako prekinuti crnu statistiku motociklista? Koje greške najčešće dovode do nesreća i kako ih izbeći? Da li smo kao društvo spremni za novu sezonu dvotočkaša i šta može da spreči nove tragedije na putevima. Za emisiju „Tražim reč“ govore, stručnjak za bezbednost saobraćaja Vladimir Jevtić i instruktor vožnje Srđan Mančić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je kultura način postojanja jednog naroda i njegovo lice pred svetom? Da li je kultura najdublji izraz duhovne vertikale svake etničke skupine? Zašto kultura nije statična tradicija, već dinamičan proces u kome se prošlost i budućnost neprestano prožimaju u sadašnjosti - odgovore tražimo od književnog istoričara i pisca Petra Pijanovića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Komentari (0)