Sezonski radnici podigli potražnju za stanovima u Srbiji: Od čega zavisi cena kirije i gde je najveća tražnja
Velika potražnja za sezonskim radnicima u Beogradu, ali i u domaćim planinskim centrima i banjama, uticala je i na povećano rentiranje smeštaja. Cena kirije po osobi najviše zavisi od lokacije i broja stanara u jednom prostoru.
Izvor: Tanjug
09.07.2025. 17:33
Foto: Envato
Tokom leta, najviše oglasa u Srbiji beleži se u sektorima ugostiteljstva, građevinarstva, maloprodaje i poljoprivrede.
Kako navodi portal 4zida, traže se konobari, pomoćni kuvari, radnici za rad na šanku i osoblje za letnje manifestacije i bašte kafića i restorana.
Velika je potražnja i za fizičkim radnicima i majstorima raznih profila. U maloprodaji su aktuelni sezonski angažmani na prodaji sladoleda i osveženja, a u poljoprivredi poslovi poput branja voća, koji upravo u ovom periodu dostižu vrhunac.
Najskuplji kvadrat stana u protekloj godini prodat je po ceni od 11.811 evra u Beogradu na vodi u novogradnji, dok je najveća suma izdvojena za stan u istom naselju u starogradnji u iznosu od 2.575.000 evra, površine 342 kvadrata, objavio je Republički geodetski zavod.
Najnoviji podaci pokazuju da je prosečna cena kvadrata stana u novogradnji u Crnoj Gori oko 2.200 evra, dok je na crnogorskom primorju još skuplje, pa se tako jednosoban stan teško može naći ispod 100 hiljada evra. Udruženje podstanara Crne Gore najavilo je proteste.
Miloš Turinski iz Infostuda kaže da se zarade za sezonske poslove u Srbiji kreću u rasponu od 65.000 do 90.000 dinara mesečno, u zavisnosti od lokacije, tipa posla i kvalifikacija. U građevinarstvu su dnevnice najviše - prosečno oko 50 evra, posebno za fizički zahtevne poslove ili rad na terenu, a slične se nude i u poljoprivredi.
Najplaćeniji su kvalifikovani radnici, ali svi sektori beleže blagi rast zarada zbog sve manjeg broja raspoloživih radnika.
Turinski navodi da su u Beogradu učestale i pozicije za radnike na događajima - tehnička podrška, postavljanje bina i opreme, kao i distribucija promotivnog materijala.
Kako ističe, van Beograda je najizraženija potražnja u poljoprivrednim krajevima, u opštinama poznatim po voćarstvu i vinogradarstvu.
Turistički centri traženi
Dodaje da turistički centri poput Vrnjačke Banje, Zlatibora, Srebrnog jezera i drugih domaćih destinacija beleže povećanu potrebu za sezonskom radnom snagom u ugostiteljstvu, posebno vikendom i u jeku turističke sezone.
Zbog izgradnje infrastrukture za Međunarodnu izložbu EXPO, u Beogradu je trenutno velika potražnja za radnicima u građevinarstvu, koji najčešće traže stanove u tom delu grada.
PR menadžer portala 4zida Aleksandra Mihajlović kaže da se prosečne oglašene cene za izdavanje stanova u Surčinu i okolini kreću od 120 do oko 800 evra mesečno, u zavisnosti od kvadrature, opremljenosti i lokacije unutar opštine.
Kako je istakla, trenutno je oglašeno 16 kuća za izdavanje u Surčinu, a cene se kreću od 600 evra za mesečni zakup kuće od 80 kvadrata u Jakovu, do 3.500 evra za kuću namenjenu radnicima u neposrednoj blizini auto-puta Beograd–Zagreb i "Miloš Veliki".
Poslodavci nude smeštaj i obrok
Pojedini poslodavci u Srbiji u oglasima nude smeštaj i obroke, ali to nije uobičajena praksa kao u inostranstvu. Najčešće se smeštaj obezbeđuje u građevinarstvu i poljoprivredi, posebno kada se radi u udaljenim mestima ili kada posao podrazumeva višednevni boravak na terenu.
U ugostiteljstvu je to ređe i uglavnom vezano za objekte van urbanih sredina, kao što su planinski centri, banje i izletišta.
Kako je istaknuto, stanovi koje koriste radnici uglavnom su funkcionalni, jednostavno opremljeni, sa više kreveta i prilagođeni kolektivnom smeštaju. Dešava se da ih iznajmljuju direktno poslodavci kako bi olakšali zaposlenima i osigurali kontrolu nad uslovima stanovanja.
Cena kirije po osobi zavisi od broja stanara i lokacije. Kod kolektivnog smeštaja, cene se kreću od oko 100 do 200 evra po osobi mesečno, ukoliko je u pitanju stan u kojem boravi više radnika, a ta cena uključuje deljenje soba i zajedničkih prostorija.
Na tržištu postoji određena ponuda stanova pogodnih za radnike, ali nije uvek lako pronaći stanove koji ispunjavaju sve uslove – povoljnu cenu, blizinu radnog mesta i fleksibilne uslove zakupa. Većina stanova je prilagođena klasičnim zakupcima, poput porodica, parova i studenata, dok je ponuda stanova za veće grupe radnika ograničena.
Na Zlatiboru je potražnja za smeštajem veća tokom zime, ali i leti ima mnogo radnika angažovanih na izgradnji novih objekata, renoviranju i održavanju, pa je smeštaj aktuelan i u letnjem periodu.
Kuće retko izdaju turistima
Agent za nekretnine Nebojša Joksimović objašnjava da su apartmani u centru Zlatibora namenjeni turistima, dok kuće uglavnom iznajmljuju građevinski radnici. Dodaje da se kuće retko izdaju turistima, jer su starije gradnje, nedovoljno održavane i nisu konkurentne luksuznim nekretninama, budući da vlasnici nisu ispratili ekspanziju tržišta stanogradnje.
Na Zlatibor najviše radnika dolazi iz Nove Varoši, Priboja, Prijepolja, Užica, ali i iz Beograda i Novog Sada.
Kako je istaknuto, kuvari, konobari, menadžeri hotela i restorana i ostali ugostiteljski radnici iznajmljuju apartmane po cenama od 200 do 350 evra, u zavisnosti od veličine, a uglavnom se radi o stanovima sa jednom spavaćom sobom. Cene variraju u odnosu na udaljenost od centra.
Za građevinske radnike manje komfora
Građevinski radnici iznajmljuju starije smeštaje zbog pristupačnih cena. Uglavnom im je organizovana ishrana od strane poslodavaca, a bitno im je da imaju osnovne uslove za prenoćište. Često ih u jednoj sobi bude i po četiri-pet, a smeštaj plaćaju između četiri i pet evra dnevno po osobi.
Za stanodavce, izdavanje radnicima može biti isplativo jer često podrazumeva pun kapacitet i plaćanje unapred za ceo period zakupa. Ipak, treba uračunati i veće troškove održavanja zbog intenzivnijeg korišćenja stanova, što dugoročno može zahtevati dodatna ulaganja.
Stanodavci su generalno oprezni kada izdaju stanove većim grupama radnika.
Šta je danas književnost u vremenu brzine, ekrana i algoritama? Da li knjiga gubi bitku sa instant sadržajima? I gde su u svemu tome žene pisci, urednice, stvarateljke čiji glas oblikuje naš kulturni pejzaž? Odgovore tražimo od književnice i urednice Književnih novina Gordane Vlajić.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Dragan Bojović potpredsednik Demokratske narodne partije i poslanik u skupštini Crne Gore komentariše da li se kolektor u Botunu može napraviti bez nemira, šta očekuje od novog zakona o oduzimanju imovine i od slučaja Đukanovićevih satova, kao i zašto smatra da srpski mora biti službeni jezik u CG i kada će se to pitanje riješiti. Fikret Zuko, Koordinacioni odbor udruženja osoba sa invaliditetom Kantona Sarajevo a povodom Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, kako žive, da li imaju posla, da li je infrastruktura grada, javni prijevoz prilagođen ovim osobama. Dok grčki poljopribvrednici protestuju I blokiraju granični prelaz Evzoni, prevoznici trpe štetu. Iz najveće špediterske kompanije u Severnoj Makedoniji kažu da je za poslednja tri dana na granici blokirano više od 250 šlepera njihove kompanije. Deo šlepera je sa robom namenjenom i za Srbiju.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Ulazimo u izbornu godinu – da li će pored redovnih lokalnih i vanrednih parlamentarnih biti održani i predsednički izbori? Koliko nas konstantna izborna klima košta kao društvo i šta su pokazali lokalni izbori u Negotinu, Mionici i Sečnju? Da li bolju startnu poziciju danas ima vlast, opozicija ili studenti? Gosti Stava dana Muharem Bazdulj, pisac i Filip Rodić, kolumnista euronewsa.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Vrbasu uhapsila je N. B. (44) iz Subotice osumnjičenog da je provalio u dvorišni stan jednog Vrbašanina i iz njega oduzeo znatnu sumu novca, u domaćoj i stranoj valuti i tri ručna časovnika.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Odron na saobraćajnici u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti i dalje je aktivan, a zemljište klizi. Do obrušavanje došlo je u petak, a sutradan je grad izdao saopštenje u kojem piše da je investitoru uručeno rešenje i da je započeta hitna sanacija terena nakon urušavanja.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je radove na gradilištu projekta EXPO sa ministrom finansija Sinišom Malim i tom prilikom poručio da EXPO 2027 polako postaje grad u gradu, koji će biti završen do septembra 2026. godine.
Narodna banka Srbije (NBS) poručila je da raspolaže svim potrebnim instrumentima da obezbedi stabilnost i sigurnost domaćeg finansijskog sistema i da neće dozvoliti da on bude ugrožen, zbog aktuelne situacije sa NIS.
Kada će Srbi da odluče: socijalizam ili kapitalizam? Ko nam je više prirastao srcu Rusija ili Amerika? Šta nam u politici i u ekonomiji donosi eventualni razvod sa Moskvom?
Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da je stečaj za Naftnu industriju Srbije (NIS), koji se poslednjih dana spominje, loša opcija i da misli da država Srbija to neće dozvoliti, što prema njegovim rečima pokazuje i ponašanje Vlade Srbije i Narodne banke Srbije.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa predstavnicima naftnih kompanija o obezbeđivanju sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta i izjavila da je posebno važna finalizacija Akcionog plana za ublažavanje i otklanjanje posledica poremećaja u snabdevanju naftom.
Kompanije Telekom Srbija i Ekspo 2027 Beograd obeležile su zvanični početak saradnje u okviru priprema za specijalizovanu izložbu Ekspo 2027 Beograd, a Telekom Srbija postao je prvi zvanični sponzor ove međunarodne manifestacije.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije (PKS) izjavio je da, uprkos pritiscima i izazovima oko sankcija koje pogađaju Naftnu industriju Srbije, ne postoji realna opasnost da Srbija ostane bez naftnih derivata.
Austrijski biznismen Bernd Bergmer, bivši većinski vlasnik platforme Pornhab, zatražio je dozvolu američkog Ministarstva finansija za pregovore o kupovini imovine Lukoila u inostranstvu, potvrdila su Rojtersu dva izvora.
Komentari (0)