Zašto je voće skupo na pijaci: "Najteža godina u voćarstvu Srbije - borovnica, malina, kupina rekorderi po visini cene"
Cene sezonskog voća ne prestaju da rastu, brojni građani su iznenađeni koliko koštaju trešanje, koje na nekim mestima možete kupiti i za preko 1.000 dinara, a zbog skupoće kajsija i bresaka mnoge domaćice odustaju od pravljenja džema. Zašto je domaće voće postalo luksuz?
U razgovoru sa građanima na pijaci, rečeno je da mnogi preskaču tezge sa voćem, dok pojedini kupci kupuju jako malo čisto da "utole želju", ali svi su se složili da su trešnja, kajsija, kupina, malina postali luksuz. Newsmax Balkans je istražio zašto je to tako.
Poljoprivrednik Nebojša Antonijević rekao je da je najveći krivac visokih cena mraz.
"Trešnja, višnja sve je izmrzlo. Smrzlo se još dok je bilo u cvetu, tu spadaju trešnja, višnja.... kajsije, koje imam u dvorištu nisam ni video ove godine", istakao je Antonijević koji trešnje prodaje na jednoj od beogradskih pijaca.
Foto: Newsmax Balkans
Njegov kolega Ljuba Matejić je naveo da je mnogo mali rod ove godine.
"Voće je prvo pogodio mraz, a onda i suša. Do kraja leta će biti visoka cena voća, jer ga nema", naglasio je Matejić za Newsmax Balkans.
"Domaćice odustaju od džema, rakija će koštati kao suvo zlato"
Agroekonomiste Milan Prostran izjavio je da je ovo jedna od najtežih godina u voćarstvu Srbije i da je to, kako tvrdi, osnovni uzrok visokih cena svih vrsta voća.
"Zbog toga što su martovski mrazevi u zadnjoj dekadi marta i u prvoj dekadi aprila praktično obrali voćarstvo Srbije. Tu su u pitanju pre svega kajsije, trešnja, višnja, malina i da trenutno rekordnu cenu ima na tržištu čini mi se kupina koja se kreće od 1.200 dinara", istakao je Prostran.
Dodao je da su situaciju iskoristili i uvoznici koji su našli motiv zbog visokih cena i zbog nemogućnosti domaćeg voćarstva da zadovolje tržište.
Visoke cene ranog voća i povrća na pijacama posledica su niskog roda prouzrokovanog vremenskim uslovima, a proizvođači testiraju tržište sa cenama po kojima nude svoje proizvode, smatra savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS) Veljko Jovanović.
Mraz i vremenske nepogode ozbiljno su ugrozili ovogodišnji rod voća u Srbiji. Najviše su pogođene kajsije, šljive i maline, dok se i za višnju očekuje upola manji prinos.
"Verovatno će ovu godinu domaćice najviše zapamtile, pre svega zbog kajsije, sa visokom cenom, jer ona najčešće ulazi u preradu kao najkvalitetniji džem, a zapamtiće ga i naravno proizvođači rakije. Prvo, neće ih imati dovoljno, a drugo ako ima, taj će, verovatno, prodavati tu rakiju kao suvo zlato", ukazao je agroekonomista.
Kako je naveo, domaćini na pijaca prodaju voće po visokoj ceni i zbog toga pokušavaju da koliko-toliko kompenzuju izgubljeni dohodak koji su uložili kao trošak u zaštitu, u negu useva.
"Proći će i ova godina"
Na pitanje, da li su cene na pijacam na osnovu navedenog realne, Prostran ke istakao da u svakom slučaju nije cena koju može prosečan potrošač da prihvati.
"Svako može da kupi bar po 100 grama i da kaže da je probao trešnju, da je probao kajsiju, da je probao nešto još od voća, jer većina ljudi nema takav dohodak da može sebi da priušti ne samo da konzumira u svežem stanju, nego ne može da priušti ni da kupi za preradu. Da ima tokom zime džemove, pekmeze, slatka itd. Sve ono što su naše domaćice navike da rade svake godine", pojasnio je naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, borovnica, malina, kupina su rekorderi ove godine po visini cene.
"Šta da radimo, proći će i ova godina pa ćemo, nadam se, bolje imati sledeće", zaključlio je Prostran.
Novi Zakon o bezbednosti saobraćaja, koji je u Grčkoj stupio na snagu sredinom juna, donosi niz izmena i pooštravanje kaznene politike na putevima u zemlji u kojoj letuje najveći broj građana Srbije.
Grupa studenata koji blokiraju Pravni fakultet u Novom Sadu i građana koji ih podržavaju, okupili su se oko sedam časova ispred oba ulaza u Novosadski sajam, navodeći da im je cilj da spreče održavanje ispitnog roka za Pravni fakultet koji je predviđen u prostorijama Sajma.
Pripadinici Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP Srbije uhapsili su M. J. (37) iz Beograda jer je pre nekoliko dana uputio pretnje glavnom tužiocu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenadu Stefanoviću.
Partnerstvo Srbije i Sjedinjenih Američkih Država u oblasti odbrane traje decenijama. U njegovoj osnovi ne nalaze se samo strateški dokumenti, protokoli ili vojni kursevi - već ljudi.
Advokati Nebojša Perović i Vladimir Terzić smatraju da je nepotrebno cepanje Advokatske komore Srbije osnivanjem manjih komora, kako je nedavno najavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Oni su ukazali da advokatura kod nas ima ozbiljnije probleme od ovog.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da zlatne rezerve Srbije iznose 50,5 tona, u vrednosti u deviznim rezervama od 16,6 procenata, kao i da je Srbija u ovom trenutku neto kupac deviza.
Srbija je u prvih pet meseci ove godine bila među deset zemalja koje su najviše kupovale zlato za potrebe rezervi, pokazuju novi podaci Svetskog saveta za zlato. Kupljeno je 1,7 tona zlata, te se tako Srbija kotirala u top deset na svetskoj listi.
Brzo, jednostavno i iz fotelje. Nekada rezervisana samo za hrabre i informatički pismene, danas je onlajn kupovina svakodnevica za sve veći broj građana Srbije. Zahvaljujući tehnološkom napretku, zakonskoj zaštiti i konkurentnim cenama, broj internet transakcija dostiže rekorde.
Litijum nije samo sirovina za baterije, već i pitanje geopolitičke moći. Nedavno su ruske snage preuzele kontrolu nad nalazištem litijuma Ševčenko u Donjeckoj oblasti, koje se smatra jednim od najperspektivnijih u Ukrajini.
Evropska centralna banka (ECB) pokrenula je zvaničan javni konkurs za novi dizajn evro novčanica, a takmičenje je otvoreno za grafičke dizajnere sa prebivalištem u Evropskoj uniji koji mogu da se prijave do 18. avgusta putem zvanične platforme ECB.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa potpredsednikom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Mateom Patroneom o rastućem obimu aktivnosti i investicija EBRD u Srbiji, kao i o zajedničkim projektima koji doprinose daljem privrednom razvoju Srbije.
Minimalna cena rada u Srbiji od oktobra će biti veća za 9,4 odsto i iznosiće više od 500 evra dogovoreno je na sednici Socijalno-ekonomskog saveta (SES) Srbije.
Cene stanova u Beogradu i Novom Sadu dosegle su istorijski maksimum i ne nazire se pad. Kako kaže Dušan Mirkulovski u razgovoru za Newsmax Balkans, gotovo 80 odsto kupoprodaja obavljaju domaći građani, a ne strani investitori, dok mladi najčešće do prve nekretnine dolaze uz pomoć porodice.
Komentari (0)