"Borovnica, malina i kupina rekorderi po visini cene, najteža godina u voćarstvu Srbije": Zašto je voće skupo na pijaci
Cene sezonskog voća ne prestaju da rastu. Građani su iznenađeni cenom trešanja, koje na nekim mestima koštaju i iznad 1.000 dinara, a zbog skupoće kajsija i bresaka mnoge domaćice odustaju od pravljenja džema. Zašto je domaće voće postalo luksuz?
Građani na pijaci, kako su nam rekli, često preskaču tezge sa voćem, dok pojedini kupci kupuju jako malo čisto da "utole želju". Ipak, u jednom su svi saglasni - da su trešnja, kajsija, kupina i malina ove godine postali luksuz. Newsmax Balkans istraživao je zašto je to tako.
Poljoprivrednik Nebojša Antonijević kaže da je najveći "krivac" visokih cena mraz.
"Trešnja, višnja... sve je izmrzlo. Smrzlo se još dok je bilo u cvetu, tu spadaju trešnja, višnja.... kajsije, koje imam u dvorištu nisam ni video ove godine", istakao je Antonijević, koji prodaje trešnje na jednoj od beogradskih pijaca.
Foto: Newsmax Balkans
Njegov kolega Ljuba Matejić navodi da je ove godine rod bio mnogo mali.
"Voće je prvo pogodio mraz, a onda i suša. Do kraja leta će biti visoka cena voća, jer ga nema", naglasio je Matejić za Newsmax Balkans.
"Domaćice odustaju od džema, rakija će koštati kao suvo zlato"
Agroekonomista Milan Prostran objašnjava za naš portal da je ovo jedna od najtežih godina u voćarstvu Srbije i da je to, kako tvrdi, osnovni uzrok visokih cena svih vrsta voća.
"Zbog toga što su martovski mrazevi u poslednjoj dekadi marta i u prvoj dekadi aprila praktično obrali voćarstvo Srbije. To se, pre svega, odnosi na kajsije, trešnje, višnje, maline i da, trenutno rekordnu cenu na tržištu ima kupina, koja se kreće od 1.200 dinara po kilogramu", istakao je Prostran.
Dodao je da su situaciju iskoristili i uvoznici koji su našli motiv zbog visokih cena i zbog nemogućnosti domaćeg voćarstva da zadovolje tržište.
Visoke cene ranog voća i povrća na pijacama posledica su niskog roda prouzrokovanog vremenskim uslovima, a proizvođači testiraju tržište sa cenama po kojima nude svoje proizvode, smatra savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS) Veljko Jovanović.
Mraz i vremenske nepogode ozbiljno su ugrozili ovogodišnji rod voća u Srbiji. Najviše su pogođene kajsije, šljive i maline, dok se i za višnju očekuje upola manji prinos.
"Verovatno će ovu godinu domaćice najviše zapamtiti, pre svega zbog kajsije, sa visokom cenom, jer ona najčešće ulazi u preradu kao najkvalitetniji džem, a zapamtiće ga i naravno, proizvođači rakije. Prvo, neće ih imati dovoljno, a drugo ako ima, taj će, verovatno, prodavati tu rakiju kao suvo zlato", ukazao je agroekonomista.
Kako je naveo, domaćini na pijaci prodaju voće po visokoj ceni i zbog toga pokušavaju da koliko-toliko kompenzuju izgubljeni dohodak koji su uložili kao trošak u zaštitu, u negu useva.
"Proći će i ova godina"
Na pitanje da li su cene na pijacama na osnovu navedenog realne, Prostran je istakao da u svakom slučaju to nije cena koju prosečan potrošač može da prihvati.
"Svako može da kupi bar po 100 grama i da kaže da je probao trešnju, kajsiju, da je probao nešto još od voća, jer većina ljudi nema takav dohodak da može sebi da priušti ne samo da konzumira u svežem stanju, nego ne može da priušti ni da kupi za preradu. Da ima tokom zime džemove, pekmeze, slatka itd. Sve ono što su naše domaćice navikle da rade svake godine", pojasnio je naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, borovnica, malina i kupina su rekorderi ove godine po visini cene.
"Proći će i ova godina pa ćemo, nadam se, bolje imati sledeće", zaključio je Prostran.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li oznaka imena porekla zaista garantuje kvalitet ili proizvođačima donosi dodatne troškove i birokratiju? Koliko nam je važno da znamo odakle dolazi hrana koju jedemo i da li smo spremni da taj kvalitet platimo? Da li domaća proizvodnja ima podršku sistema ili opstaje zahvaljujući upornosti pojedinaca i da li je poreklo samo etiketa ili pitanje poverenja? Kada kupujemo ajvar, maline ili sir sa oznakom porekla, da li plaćamo kvalitet ili papire? Za emisiju „Tražim reč“ govore Stevica Marković, proizvođač leskovačkog ajvara, Mirjana Milutinović iz saveza „Original Srbija“ iz Arilja, Milanka Trtović iz udruženja „Zlatiborski sir“.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Opštinsko državno tužilaštvo u Velikoj Gorici podiglo je optužnicu protiv 25-godišnje žene zbog krivičnog dela povrede detetovih prava, nakon što je u urinu njenog trogodišnjeg deteta pronađen kokain.
Trudnica na bolovanju mora imati saglasnost lekara, a ponekad i odobrenje komisije RFZO za izlazak iz zemlje, upozorava advokatica Dušica Dukanac, dok sagovornica Jovana Ružičić iz Centra za mame podseća da nisu sve situacije iste, jedno je turističko putovanje, a drugo odlazak kod roditelja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su M. K. (18) iz tog grada, zbog sumnje da je vozača autobusa, uz pretnje nožem, prinudio da se ne zaustavlja na stanicama.
Izborne komisije grada Bora i opština Aranđelovac i Majdanpek proglasile su izborne liste koalicije koju predvodi Srpska napredna stranka, objavila je Republička izborna komisija.
Američki tim OFAK je veoma temeljan i sprovodi detaljnu proveru potencijalne transakcije o preuzimanju ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije između mađarskog MOL i Gaspromnjefta, u saradnji sa kompanijom ADNOK iz UAE, izjavio je izvršni direktor Saveta za energetsku dominaciju SAD Džered Ejdžen.
Mađarska MOL grupa pozvala je Jadranski naftovod (JANAF) da bez odlaganja potvrdi da će omogućiti tranzit pošiljki ruske sirove nafte koje nisu obuhvaćene sankcijama, a koje stižu morskim putem.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbija vodi pregovore sa Mađarima kako bi se obezbedili što bolji uslovi za našu zemlju kada je u pitanju rešenje za NIS.
Prosečna neto zarada obračunata za decembar 2025. godine u Srbiji iznosila je 124.089 dinara, dok je prosečna bruto zarada bila 169.921 dinar, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je prosečna plata u Srbiji u decembru prošle godine prvi put u istoriji prešla iznos od 1.000 evra, tačnije 1.057 evra.
Mladi ljudi u Srbiji koji se osamostaljuju ili zasnivaju porodicu tradicionalno dobijaju stan ili kuću u nasledstvo, ako ga imaju. Dok se nekretnina smatra simbolom sigurnosti, statusa i osamostaljivanja, podstanarski život se doživljava kao privremeno rešenje.
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da udruženja poljoprivrednika koja su u protestu nisu došla na sastanak u Vladu Srbije, na koji ih je pozvalo Ministarstvo kako bi im predstavilo mere za popravljanje situacije na tržištu mleka i u poljoprivredi.
Srbija je prošlu godinu završila sa privrednim rastom od svega dva odsto, dok se za ovu godinu prognozira ubrzanje na oko tri procenta. Procene se razlikuju, Međunarodni monetarni fond (MMF) je oprezniji, a domaće institucije očekuju nešto snažniji zamah privrede.
Komentari (0)