"Borovnica, malina i kupina rekorderi po visini cene, najteža godina u voćarstvu Srbije": Zašto je voće skupo na pijaci
Cene sezonskog voća ne prestaju da rastu. Građani su iznenađeni cenom trešanja, koje na nekim mestima koštaju i iznad 1.000 dinara, a zbog skupoće kajsija i bresaka mnoge domaćice odustaju od pravljenja džema. Zašto je domaće voće postalo luksuz?
Građani na pijaci, kako su nam rekli, često preskaču tezge sa voćem, dok pojedini kupci kupuju jako malo čisto da "utole želju". Ipak, u jednom su svi saglasni - da su trešnja, kajsija, kupina i malina ove godine postali luksuz. Newsmax Balkans istraživao je zašto je to tako.
Poljoprivrednik Nebojša Antonijević kaže da je najveći "krivac" visokih cena mraz.
"Trešnja, višnja... sve je izmrzlo. Smrzlo se još dok je bilo u cvetu, tu spadaju trešnja, višnja.... kajsije, koje imam u dvorištu nisam ni video ove godine", istakao je Antonijević, koji prodaje trešnje na jednoj od beogradskih pijaca.
Foto: Newsmax Balkans
Njegov kolega Ljuba Matejić navodi da je ove godine rod bio mnogo mali.
"Voće je prvo pogodio mraz, a onda i suša. Do kraja leta će biti visoka cena voća, jer ga nema", naglasio je Matejić za Newsmax Balkans.
"Domaćice odustaju od džema, rakija će koštati kao suvo zlato"
Agroekonomista Milan Prostran objašnjava za naš portal da je ovo jedna od najtežih godina u voćarstvu Srbije i da je to, kako tvrdi, osnovni uzrok visokih cena svih vrsta voća.
"Zbog toga što su martovski mrazevi u poslednjoj dekadi marta i u prvoj dekadi aprila praktično obrali voćarstvo Srbije. To se, pre svega, odnosi na kajsije, trešnje, višnje, maline i da, trenutno rekordnu cenu na tržištu ima kupina, koja se kreće od 1.200 dinara po kilogramu", istakao je Prostran.
Dodao je da su situaciju iskoristili i uvoznici koji su našli motiv zbog visokih cena i zbog nemogućnosti domaćeg voćarstva da zadovolje tržište.
Visoke cene ranog voća i povrća na pijacama posledica su niskog roda prouzrokovanog vremenskim uslovima, a proizvođači testiraju tržište sa cenama po kojima nude svoje proizvode, smatra savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS) Veljko Jovanović.
Mraz i vremenske nepogode ozbiljno su ugrozili ovogodišnji rod voća u Srbiji. Najviše su pogođene kajsije, šljive i maline, dok se i za višnju očekuje upola manji prinos.
"Verovatno će ovu godinu domaćice najviše zapamtiti, pre svega zbog kajsije, sa visokom cenom, jer ona najčešće ulazi u preradu kao najkvalitetniji džem, a zapamtiće ga i naravno, proizvođači rakije. Prvo, neće ih imati dovoljno, a drugo ako ima, taj će, verovatno, prodavati tu rakiju kao suvo zlato", ukazao je agroekonomista.
Kako je naveo, domaćini na pijaci prodaju voće po visokoj ceni i zbog toga pokušavaju da koliko-toliko kompenzuju izgubljeni dohodak koji su uložili kao trošak u zaštitu, u negu useva.
"Proći će i ova godina"
Na pitanje da li su cene na pijacama na osnovu navedenog realne, Prostran je istakao da u svakom slučaju to nije cena koju prosečan potrošač može da prihvati.
"Svako može da kupi bar po 100 grama i da kaže da je probao trešnju, kajsiju, da je probao nešto još od voća, jer većina ljudi nema takav dohodak da može sebi da priušti ne samo da konzumira u svežem stanju, nego ne može da priušti ni da kupi za preradu. Da ima tokom zime džemove, pekmeze, slatka itd. Sve ono što su naše domaćice navikle da rade svake godine", pojasnio je naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, borovnica, malina i kupina su rekorderi ove godine po visini cene.
"Proći će i ova godina pa ćemo, nadam se, bolje imati sledeće", zaključio je Prostran.
Zbog čega je veza između Trampa i Orbana toliko jaka da može odložiti čak i sankcije za kupovinu ruske nafte i gasa? Preko 20 škola bojkotovalo nastavu, prošle nedelje. Da li je i ova školska godina ugrožena? Slučaj zgrade u Vojvode Stepe: mogu li izvršitelji prodati već useljenu zgradu zbog duga investitora?
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-MUZIČKA ŽELJA
Generacije Jugoslovena rasle su uz čuvene muzičke hitove koji su dolazili sa Zapada. Jednini način da saznaju šta je moderno u svetu mogli su slušanjem radija ili odlascima u diskoteke. Istorija uživanja u pop i rok muzici bila je istorija jugoslovenskih disk džokeja koji su birali i puštali muziku. U novoj epizoda « Dekada » o puštanju muzike, za sve one koji su želeli da budu u trendu, govore najpoznatiji disk džokeji koji su obeležili noćni život poslednjih pola veka u Beogradu i Srbiji.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Kada je carski rez nužda a kada pomodarstvo? Šta sve treba da znaju budući roditelji pre nego što odaberu Carski rez?
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Za predsednika Advokatske komore Beograda (AKB) na izborima održanim ovog vikenda izabran je advokat Vladimir Prijović. On je od ukupno četiri kandidata dobio najviše glasova.
Naučnici su identifikovali specifičnu grupu neurona u amigdali koji direktno pokreću anksioznost, a njihova hiperaktivnost povezana je i s razvojem depresije i poremećaja društvenog ponašanja, pokazala je nova studija Instituta za neuronauke u Španiji, objavljena u časopisu "iScience".
U Ovčarsko-kablarskoj klisuri, na magistrali kod manastira Vavedenje, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je stradala jedna osoba, a četiri su teško povređene, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Finansijski analitičar Vladan Pavlović ocenjuje da Srbija, nakon što su SAD uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije , može da se pojavi kao kupac ruskog udela NIS ukoliko dođe do njenog stavljanja na prodaju.
Ekonomista Ljubodrag Savić ocenio je da bi za Naftnu industriju Srbije (NIS) najbolje rešenje bilo da ruski vlasnici u što kraćem roku pronađu novog partnera kako bi Srbija mogla da uđe u mirniju fazu.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je predloženi budžet za sledeću godinu namenjen poboljšanju životnog standarda građana i razvoju, odnosno kapitalnim investicijama.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da je prosečna potrošačka korpa u prvoj polovini 2025. godine bila u potpunosti pokrivena prosečnom zaradom.
Da li trgovinski lanci zatvaraju radnje zbog uredbe o maržama ili je u pitanju nešto drugo? O ovome razgovaramo sa ministarkom unutrašnje i spoljne trgovine Jagodom Lazarević.
"Ako se vodimo ruskim interesima, onda ćemo da alarmiramo sve medije, da okrivimo Zapad i SAD za sve nedaće koje nam se dešavaju. Ako budemo praktični, dobićemo dobru volju od američke kancelarije OFAC", izjavio je stručnjak za energetiku Miodrag Kapor.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su SAD noćas poslale lošu poruku koja se tiče Naftne industrije Srbije (NIS) i navela nedvosmisleno u odgovoru na zahtev kompanije da žele kompletnu promenu vlasništva ruskih akcionara.
Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) je nakon sprovedene aukcije dodelio licence za 5G mrežu za tri ponuđača i to Telekom Srbija, Jetel i A1 Srbija, koji će za licence platiti po nešto više od 100 miliona evra, a ukupno 300.099.430 evra.
Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je da se uskoro očekuje odgovor američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) o tome da li će odobriti novu licencu za rad Naftne industrije Srbije (NIS).
Komentari (0)