(VIDEO) Da li će se budući ratovi voditi zbog litijuma: "Postoji ogromna potreba za njim i neće prestati"
Foto: AP/Rodrigo Abd
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u penziji dr Dinko Knežević rekao je da će litijum za koju godinu steći svoju pravu cenu, pa će se tek onda videti da li vredi kao zlato. Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor je dodao da postoji ogromna potreba za litijumom i da ona neće prestati.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ugledni časopis Politiko nedavno je objavio da će se ratovi u budućnosti voditi zbog litijuma, kao nekada zbog zlata ili nafte.
Knežević smatra da je to sve velika politika koja se nadovezuje na one ekonomske zakone ponude i potražnje.
"Litijum će za koju godinu ili u nekom doglednom periodu steći svoju pravu cenu, i onda ćemo videti da li je pravo zlato ili je zlato koje ga je malo patina uhvatila", ocenio je Knežević u emisiji "Stav dana".
Printscreen: Newsmax Balkans
Kapor je naveo da se potreba za litijumom nalazi u skladištenju energije.
"Znamo da električna vozila zavise od litijuma u doglednoj budućnosti, neće biti alternative. Dakle, ono je traženo, vidimo u Ukrajini šta se desilo, da je istočni deo u Ukrajini, jedan deo depozita litijuma trenutno kupljen od Ruske Federacije. Međutim, Srbija bi sa projektom Jadar zadovoljila 90 odsto potreba za litijum i on bi se prerađivao iz jedinstvene rude, jadarita, koje nigde nema u svetu. Dakle, postoji ogromna potreba, ona neće prestati", pojasnio je Kapor.
Kapor: Kina igra svoju geopolitičku ulogu
Prema njegovim rečima, trenutno, Kina igra svoju geopolitičku ulogu tako što kontroliše većinu prodaje litijuma, i samim tim koristi svoju polumonopolsku poziciju da utiče na cenu tog elementa u svetu.
Litijum nije samo sirovina za baterije, već i pitanje geopolitičke moći. Nedavno su ruske snage preuzele kontrolu nad nalazištem litijuma Ševčenko u Donjeckoj oblasti, koje se smatra jednim od najperspektivnijih u Ukrajini.
Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad izjavila je da proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji nema veze sa realizacijom projekta "Jadar", jer su to, kako kaže, dva paralelna, ali nezavisna procesa, a dodala je i da odnos Srbije i Nemačke ne zavisi od realizacije tog projekta.
Knežević je istakao da na spisku u Evropi ima četrdeset i više kritičnih minerala, a samo jedan od njih litijum.
"Postaje problem što istočne zemlje, sad uključujete i Ukrajinu i Rusiju i Kinu, imaju većinu tih kritičnih mineralnih sirovina. A definicija kritičnih mineralnih sirovina je vrlo prosta, dakle, imate para, možete da kupite sve, a onaj ko ima to neće da vam proda. A neće da vam proda iz bilo kojeg razloga - zato što vas mrzi, zato što uvijete politiku koja se njemu ne sviđa, zato što ste u ratu ili sa nekim njegovim prijateljima u ratu ili nema nekakav interes. To vidite recimo sad sa Kinezima koji kažu nećemo da vam prodamo i gotovo", ukazao je Knežević.
Knežević: Srbija ima rezervu za 50 godina
Kapor je naveo da je Srbija sasvim slučajno pronašla litijum.
"Tražili bor, pronašli su bor, ali su pronašli i litijum 1904. godine. Jadarit je registrovan 2006. godine kao jedinstven mineral u svetu, jer niko drugi nema to. To je tako stajalo i onda se shvatilo koliko je vrednost toga. Srbija je imala tu jedinstvenu prednost u odnosu sve druge države. I zato je to pitanje, zašto druge zemlje ne eksploatišu litijum, pa zato što nisu imali sreću kod Srbije, da je pronašla litijum na prvom mestu. To je glavno pitanje, ali ne, u javnosti vlada fama da Evropa to neće da radi, nego hoće da napravi rudarsku koloniju Srbiju. I onda dolazimo do pitanja, kome to odgovara? Kome odgovara da se šire takve dezinformacije protiv Evropske unije? Kome nije stalo da Srbija uđe u Evropsku uniju, da bi prihvatila te standarde. A tu imamo spoljno političke igrače, kao što su Rusija i Kina, vrlo prirodno", konstatovao je Kapor.
Na pitanje koliko je Srbija bogata litijumom, naš sagovornik je precizirao da 90 odsto evropskih potreba za litijumom Srbija može da zadovolji.
Knežević je dodao da Srbija ima rezervu za 50 godina.
"Procene su 30 do 35 godina, znači sigurno će biti litijumske baterije, prema tome, možemo da pokrijemo taj period", zaključio je profesor u penziji.
Kako je došlo do pucnjave na večeri sa koje je Tramp evakuisan? Мože li i kako, ovaj incident uticati na geopolitička dešavanja u svetu? Kako održati politiku neutralnosti u vremenu velikh kriza? Svetski lideri odmah osudili napad na Trampa. Hoće li podele sada biti vidljivije nego ikad? Gosti jutra Vladmir Dobrosavljević i Marko Miškeljin. Od početka sukoba na Bliskom istoku u Velikoj Britaniji cena lekova skočila za 30 odsto. Mogu li i građani Srbije očekivati sličan scenario?
Odrastanje u socijalizmu imalo je svoje prednosti i mane. Za decu koja su rođena neposredno pred Drugi svetski rat igračke su bile nešto o čemu su mogla samo da sanjaju. Obnova razrušene zemlje i razvoj industrije zaboravio je na najmlađe sve dok se zemlja nije izvukla iz krize i tada počinje novo poglavlje u industriji igračaka. Jugoslavija je podigla prve fabrike igračaka koje su postale zaštitni brend zemlje i veliki izvoznici. Bile su to fabrike « Mehanotehnika », « Biserka » i « Jugoplastika ». Jugoslovenska deca su odrastala kao sva deca sveta. Dokumentarni serijal DEKADE istražuje svet igračaka kroz razgovore sa istoričarima i sakupljačima starih igračaka.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li nas savremeni način života gura u stalnu napetost? Kako izgleda svakodnevica osoba koje bore sa anksioznošću? Gde je granica između „normalne“ brige i problema koji zahteva hitnu reakciju? Za emisiju „Tražim reč“ govore, psihijatar Danijela Tiosavljević i devojke koje o problemu anksioznosti pričaju otvoreno Anđelija Grbović i Danijela Mladenović.
Novopazarac K. K. (20) poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko 23.20 časova u mestu Biljanovac, u blizini Ušća, potvrđeno je iz policije.
Na godišnjoj večeri Udruženja dopisnika Bele kuće u hotelu "Hilton" u Vašingtonu, kojoj je prisustvovao američki predsednik Donald Tramp, naoružani muškarac je ispalio više hitaca, nakon čega su svi prisutni evakuisani.
Mnogi misle da je za zaštitu jetre dovoljno izbegavati alkohol, ali lekari ističu da to nije jedini factor. Hepatolozi naglašavaju da postoje i druga pića koja mogu štetiti jetri, čak i ako se smatraju zdravima.
Napadač Tomas Alen (31) iz Kalifornije, koji je bio smešten u istom hotelu "Hilton" gde se održavala večera za dopisnike iz Bele kuće, uhapšen je posle pucnjave sa više komada oružja. Među reporterima koji su bili u tom hotelu, nalazio se i novinar Newsmax Balkans Ognjen Medić.
U beogradskom naselju Beograd, u Kaluđerici, kamion je udario u autobusko stajalište, pri čemu je povređena žena koja se u tom trenutku nalazila na stanici, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
U Srbiji postoji oko 4,8 miliona nelegalnih objekata, a kroz akciju države i zakon "Svoj na svome" podneto je 2,5 miliona prijava za njihov upis i evidentiranje.
Američki predsednik Donald Tramp naredio je mornarici u Perzijskom zaljevu da otvori vatru na iranske čamce koji postavljaju mine u Ormuskom moreuzu, vitalnoj arteriji kroz koju prolazi gotovo 20 posto svetske nafte.
Avio-industrija upozorava da kriza na Bliskom istoku i rast cena nafte već utiču na troškove goriva i stabilnost letova, dok evropski zvaničnici ne isključuju poskupljenja i moguće poremećaje u avio-saobraćaju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je na konferenciji World Policy Conference u Šantiliju da Evropa gubi važne bitke u oblasti tehnologije, ekonomije i demografije, ocenjujući da "kaska za SAD i Kinom".
Iako centralne banke širom Evrope upozoravaju da je dobro imati određenu količinu gotovine za vanredne situacije, poput nestanka struje ili pada platnih sistema, u Srbiji nadležni poručuju da nema potrebe za pravljenjem zaliha keša.
Usvojen je set trgovinskih zakona koji bi trebalo da promeni način na koji kupujemo i prodajemo u svakodnevnom životu - od cena i akcija, do zaštite kupaca i pravila za trgovce. Šta to konkretno znači za građane u svakodnevnom životu?
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa Misijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koju predvodi Anet Kjobe, povodom treće revizije tekućeg aranžmana.
Cena evrodizela u Srbiji biće viša za dva dinara i iznosiće 219 dinara po litru u narednih sedam dana, dok će cena benzina ostati nepromenjena na 191 dinar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Prosečna neto zarada obračunata za februar 2026. godine u Srbiji iznosila je 116.127 dinara, dok je prosečna bruto zarada bila 160.067 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Komentari (0)