(VIDEO) Da li će se budući ratovi voditi zbog litijuma: "Postoji ogromna potreba za njim i neće prestati"
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u penziji dr Dinko Knežević rekao je da će litijum za koju godinu steći svoju pravu cenu, pa će se tek onda videti da li vredi kao zlato. Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor je dodao da postoji ogromna potreba za litijumom i da ona neće prestati.
Ugledni časopis Politiko nedavno je objavio da će se ratovi u budućnosti voditi zbog litijuma, kao nekada zbog zlata ili nafte.
Knežević smatra da je to sve velika politika koja se nadovezuje na one ekonomske zakone ponude i potražnje.
"Litijum će za koju godinu ili u nekom doglednom periodu steći svoju pravu cenu, i onda ćemo videti da li je pravo zlato ili je zlato koje ga je malo patina uhvatila", ocenio je Knežević u emisiji "Stav dana".
Printscreen: Newsmax Balkans
Kapor je naveo da se potreba za litijumom nalazi u skladištenju energije.
"Znamo da električna vozila zavise od litijuma u doglednoj budućnosti, neće biti alternative. Dakle, ono je traženo, vidimo u Ukrajini šta se desilo, da je istočni deo u Ukrajini, jedan deo depozita litijuma trenutno kupljen od Ruske Federacije. Međutim, Srbija bi sa projektom Jadar zadovoljila 90 odsto potreba za litijum i on bi se prerađivao iz jedinstvene rude, jadarita, koje nigde nema u svetu. Dakle, postoji ogromna potreba, ona neće prestati", pojasnio je Kapor.
Kapor: Kina igra svoju geopolitičku ulogu
Prema njegovim rečima, trenutno, Kina igra svoju geopolitičku ulogu tako što kontroliše većinu prodaje litijuma, i samim tim koristi svoju polumonopolsku poziciju da utiče na cenu tog elementa u svetu.
Litijum nije samo sirovina za baterije, već i pitanje geopolitičke moći. Nedavno su ruske snage preuzele kontrolu nad nalazištem litijuma Ševčenko u Donjeckoj oblasti, koje se smatra jednim od najperspektivnijih u Ukrajini.
Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad izjavila je da proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji nema veze sa realizacijom projekta "Jadar", jer su to, kako kaže, dva paralelna, ali nezavisna procesa, a dodala je i da odnos Srbije i Nemačke ne zavisi od realizacije tog projekta.
Knežević je istakao da na spisku u Evropi ima četrdeset i više kritičnih minerala, a samo jedan od njih litijum.
"Postaje problem što istočne zemlje, sad uključujete i Ukrajinu i Rusiju i Kinu, imaju većinu tih kritičnih mineralnih sirovina. A definicija kritičnih mineralnih sirovina je vrlo prosta, dakle, imate para, možete da kupite sve, a onaj ko ima to neće da vam proda. A neće da vam proda iz bilo kojeg razloga - zato što vas mrzi, zato što uvijete politiku koja se njemu ne sviđa, zato što ste u ratu ili sa nekim njegovim prijateljima u ratu ili nema nekakav interes. To vidite recimo sad sa Kinezima koji kažu nećemo da vam prodamo i gotovo", ukazao je Knežević.
Knežević: Srbija ima rezervu za 50 godina
Kapor je naveo da je Srbija sasvim slučajno pronašla litijum.
"Tražili bor, pronašli su bor, ali su pronašli i litijum 1904. godine. Jadarit je registrovan 2006. godine kao jedinstven mineral u svetu, jer niko drugi nema to. To je tako stajalo i onda se shvatilo koliko je vrednost toga. Srbija je imala tu jedinstvenu prednost u odnosu sve druge države. I zato je to pitanje, zašto druge zemlje ne eksploatišu litijum, pa zato što nisu imali sreću kod Srbije, da je pronašla litijum na prvom mestu. To je glavno pitanje, ali ne, u javnosti vlada fama da Evropa to neće da radi, nego hoće da napravi rudarsku koloniju Srbiju. I onda dolazimo do pitanja, kome to odgovara? Kome odgovara da se šire takve dezinformacije protiv Evropske unije? Kome nije stalo da Srbija uđe u Evropsku uniju, da bi prihvatila te standarde. A tu imamo spoljno političke igrače, kao što su Rusija i Kina, vrlo prirodno", konstatovao je Kapor.
Na pitanje koliko je Srbija bogata litijumom, naš sagovornik je precizirao da 90 odsto evropskih potreba za litijumom Srbija može da zadovolji.
Knežević je dodao da Srbija ima rezervu za 50 godina.
"Procene su 30 do 35 godina, znači sigurno će biti litijumske baterije, prema tome, možemo da pokrijemo taj period", zaključio je profesor u penziji.
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV DANA (R)
Ko je gori, ne ko je bolji? Ko je dalje, a ne ko je biliže ulasku u Evropsku uniju? Zašto se reforme na zapadnom Balkanu tako sporo sprovode? Šta Brisel zamera kandidatima za prijem? U Stavu dana uključujemo sve regionalne centre NjuzMaks Balkans televizije: Podgorica, Sarajevo, Skoplje, Tirana, a Izveštaj o napretku analiziramo sa Draganom Đuricom iz Evropskog pokreta u Srbiji.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije, Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su D. J. (38) iz Kovilja.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Bulevaru Mihajla Pupina, na delu od kružnog toka kod TC Ušće do zone raskrsnice sa Ulicom ušće, od 7. novembra u 22 časa, do 10. novembra, do šest časova doći će do promena u radu linija javnog prevoza.
Student Sava Nikolić poručuje da njegov zagrljaj sa studentkinjom pod hidžabom nije bio čin provokacije, već iskren gest utehe i podrške. Za Newsmax Balkans kaže da mu je žao zbog posledica koje je izazvao, ali ističe da u njegovom postupku nije bilo trunke nepoštovanja.
Pripadnici MUP u Smederevu su po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Smederevu uhapsili S. I. (72), vlasnika privrednog društva "Bager komerc" i V. M. (44), direktora navedenog privrednog društva.
Veterinarska inspekcija obavila je nadzor u 103 ugostiteljska objekta širom Srbije, među kojima su dominirale picerije i objekti brze hrane. Inspektori su proveravali primenu novih pravila za deklarisanje proizvoda koji sadrže palmino ulje.
Komercijalni direktor preduzeća "Srbijašume" Aleksandar Šalipur rekao je da je u toj kompaniji kubik drva 50 odsto jeftiniji i košta 5.269 dinara sa PDV, a u okviru državnih mera podrške građanima, od septembra do marta, najugroženija domaćinstva mogu ga kupiti po ceni i od 2.900 dinara PDV.
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Odeljenje lokalne poreske administracije Gradske uprave Sombora podsetilo je sve poreske obveznike, fizička lica, preduzetnike i pravna lica u Srbiji da je rok za uplatu četvrte rate poreza na imovinu 14. novembar.
Gunvor grupa povukla je ponudu za kupovinu međunarodne imovine Lukoila, među kojom je i Lukoilova firma u Srbiji, nakon što je Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država nazvalo ovu grupaciju "marionetom Kremlja".
Dok svet eksperimentiše sa četvorodnevnom radnom nedeljom, kod nas ona i dalje zvuči daleko. Sa druge strane gotovo 80 odsto zaposlenih nije zadovoljno balansom između privatnog i poslovnog života, podaci su Infostuda. Da li kraće radno vreme znači i manja produktivnost ili upravo suprotno?
Republički geodetski zavod (RGZ) saopštio je da indeks cena stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine iznosi 182, što predstavlja rast cena stanova od gotovo 5,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Komentari (0)