(VIDEO) Da li će se budući ratovi voditi zbog litijuma: "Postoji ogromna potreba za njim i neće prestati"
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u penziji dr Dinko Knežević rekao je da će litijum za koju godinu steći svoju pravu cenu, pa će se tek onda videti da li vredi kao zlato. Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor je dodao da postoji ogromna potreba za litijumom i da ona neće prestati.
Ugledni časopis Politiko nedavno je objavio da će se ratovi u budućnosti voditi zbog litijuma, kao nekada zbog zlata ili nafte.
Knežević smatra da je to sve velika politika koja se nadovezuje na one ekonomske zakone ponude i potražnje.
"Litijum će za koju godinu ili u nekom doglednom periodu steći svoju pravu cenu, i onda ćemo videti da li je pravo zlato ili je zlato koje ga je malo patina uhvatila", ocenio je Knežević u emisiji "Stav dana".
Printscreen: Newsmax Balkans
Kapor je naveo da se potreba za litijumom nalazi u skladištenju energije.
"Znamo da električna vozila zavise od litijuma u doglednoj budućnosti, neće biti alternative. Dakle, ono je traženo, vidimo u Ukrajini šta se desilo, da je istočni deo u Ukrajini, jedan deo depozita litijuma trenutno kupljen od Ruske Federacije. Međutim, Srbija bi sa projektom Jadar zadovoljila 90 odsto potreba za litijum i on bi se prerađivao iz jedinstvene rude, jadarita, koje nigde nema u svetu. Dakle, postoji ogromna potreba, ona neće prestati", pojasnio je Kapor.
Kapor: Kina igra svoju geopolitičku ulogu
Prema njegovim rečima, trenutno, Kina igra svoju geopolitičku ulogu tako što kontroliše većinu prodaje litijuma, i samim tim koristi svoju polumonopolsku poziciju da utiče na cenu tog elementa u svetu.
Litijum nije samo sirovina za baterije, već i pitanje geopolitičke moći. Nedavno su ruske snage preuzele kontrolu nad nalazištem litijuma Ševčenko u Donjeckoj oblasti, koje se smatra jednim od najperspektivnijih u Ukrajini.
Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad izjavila je da proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji nema veze sa realizacijom projekta "Jadar", jer su to, kako kaže, dva paralelna, ali nezavisna procesa, a dodala je i da odnos Srbije i Nemačke ne zavisi od realizacije tog projekta.
Knežević je istakao da na spisku u Evropi ima četrdeset i više kritičnih minerala, a samo jedan od njih litijum.
"Postaje problem što istočne zemlje, sad uključujete i Ukrajinu i Rusiju i Kinu, imaju većinu tih kritičnih mineralnih sirovina. A definicija kritičnih mineralnih sirovina je vrlo prosta, dakle, imate para, možete da kupite sve, a onaj ko ima to neće da vam proda. A neće da vam proda iz bilo kojeg razloga - zato što vas mrzi, zato što uvijete politiku koja se njemu ne sviđa, zato što ste u ratu ili sa nekim njegovim prijateljima u ratu ili nema nekakav interes. To vidite recimo sad sa Kinezima koji kažu nećemo da vam prodamo i gotovo", ukazao je Knežević.
Knežević: Srbija ima rezervu za 50 godina
Kapor je naveo da je Srbija sasvim slučajno pronašla litijum.
"Tražili bor, pronašli su bor, ali su pronašli i litijum 1904. godine. Jadarit je registrovan 2006. godine kao jedinstven mineral u svetu, jer niko drugi nema to. To je tako stajalo i onda se shvatilo koliko je vrednost toga. Srbija je imala tu jedinstvenu prednost u odnosu sve druge države. I zato je to pitanje, zašto druge zemlje ne eksploatišu litijum, pa zato što nisu imali sreću kod Srbije, da je pronašla litijum na prvom mestu. To je glavno pitanje, ali ne, u javnosti vlada fama da Evropa to neće da radi, nego hoće da napravi rudarsku koloniju Srbiju. I onda dolazimo do pitanja, kome to odgovara? Kome odgovara da se šire takve dezinformacije protiv Evropske unije? Kome nije stalo da Srbija uđe u Evropsku uniju, da bi prihvatila te standarde. A tu imamo spoljno političke igrače, kao što su Rusija i Kina, vrlo prirodno", konstatovao je Kapor.
Na pitanje koliko je Srbija bogata litijumom, naš sagovornik je precizirao da 90 odsto evropskih potreba za litijumom Srbija može da zadovolji.
Knežević je dodao da Srbija ima rezervu za 50 godina.
"Procene su 30 do 35 godina, znači sigurno će biti litijumske baterije, prema tome, možemo da pokrijemo taj period", zaključio je profesor u penziji.
Gošća Rubina Čengić, o prvoj presudi za diskriminaciju novinara u BiH - Osnovni sud u Banjaluci je doneo presudu kojom je potvrdio diskriminaciju Milana Kovača (SNSD), načelnika opštine Šipovo iz Republike Srpske, prema novinarima Aleni Beširević i Harunu Dinareviću. Na Svjetski dana borbe protiv AIDS-a, ugostićemo Sanju Šišović iz crnogorske organizacije CAZAS koja se duže od dvije decenije bavi ovom temom - kakvi su novi podaci za CG, da li pacijenti imaju dovoljno terapije, kako se boriti sa stigmom? Daniel Apostolovski, direktor najvećeg sportskog centra u Makedoniji, SC "Boris Trajkovski" u Skoplju. Počinje sa radom jedino klizalište u Makedoniji, renoviran je bazen u okviru sportskog centra.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Politička slika Amerike, kao i veliki deo međunarodnog poretka vidno su promenjeni, deset meseci od početka drugog mandata Donalda Trampa. U spoljnoj politici, njegov povratak ojačao je geopolitičke tenzije, od NATO-a preko Kine, do Bliskog istoka. Kako je do toga došlo? Odgovore tražimo od bivšeg člana Predsedništva BIH Mladena Ivanića. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem večeras
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Podela vaučera za svu decu koja idu u beogradske vrtiće, osnovne i srednje škole, kao i za zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama počeće u ponedeljak, 1. decembra, u školama i vrtićima.
Na auto-putu Miloš Veliki, pre mosta na Savi, u 01.30 dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su stradali beba i otac, u sudaru putničkog vozila i autobusa.
Policijski službenici u Boru zaustavili su oko 6.20 časova, u smeru ka Negotinu, vozilo marke "sitroen" u kom su pronađeni nož, biber sprej i palica. Vozilom je upravljao M. M. iz Zaječara, a sa kojim je u kolima bio njegov sugrađanin I. S.
Građani Negotina i Mionice glasali su za novu lokalnu vlast na redovnim izborima, dok su birači u Sečnju na birališta izašli u vanrednom terminu, nakon što je Vlada Srbije sredinom oktobra raspustila lokalni parlament u toj srednjobanatskoj opštini.
Centralni registar elektronskih menica (CReM) Narodne banke Srbije (NBS) počeo je danas sa radom, čime je omogućeno izdavanje i korišćenje menica u elektronskom obliku, koje su se do sada koristile isključivo u papirnoj formi, na meničnom blanketu.
Pedeset četvrti dan američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije. Rafinerija u Pančevu još danas u fazi tople cirkulacije, sutra i zvanično prestaje da radi. Neizvesnost velika isto koliko i pitanje: Šta će biti sa NIS?
Elektrodistribucija Srbije (EDS) podsetila je da građani i ovog meseca od 1. do 6. mogu samostalno na aplikaciji ED Srbije prijaviti stanje brojila i istovremeno dobiti popust od šest odsto na račun za električnu energiju, navodeći da je u novembru to učinilo više od 500.000 korisnika.
Od 1. januara 2026. godine menjaju se uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju za žene, pa će u penziju moći da idu sa navršene 64 godine, uz najmanje 15 godina staža. Istovremeno, penzioneri će u januaru primiti penzije veće za 12,2 odsto.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije rekao je za RTS da bi bilo veliko razočaranje da ne dođe do produženja licence za rad Naftnoj industriji Srbije, ali i ako se desi negativan scenario, prestanak rada Rafinerije na kraći rok ne bi bio problem. Međutim, ističe da sve to umanjuje vrednost NIS.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da će rafinerija u utorak zvanično prestati da radi ako SAD ne izdaju licencu za nastavak rada NIS i najavio da će u ponedeljak biti održan važan sastanak o tome kako ćemo rešavati probleme koji će uslediti, jer ne veruje da će se Amerikanci izjasniti do tada.
Vlada Srbije usvojila je izmene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine, koje će važiti od 1. decembra. Najvažnija promena je da se ograničenje marže od 20 odsto od sada primenjuje i na redovne i na akcijske cene.
Iako statistika pokazuje rast prosečnih i medijalnih zarada u Srbiji, podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) otkrivaju sve veći jaz između najplaćenijih i najslabije plaćenih radnika, kao i nastavak dubokih razlika po regionima naše države.
Komentari (0)