(VIDEO) Da li će se budući ratovi voditi zbog litijuma: "Postoji ogromna potreba za njim i neće prestati"
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u penziji dr Dinko Knežević rekao je da će litijum za koju godinu steći svoju pravu cenu, pa će se tek onda videti da li vredi kao zlato. Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor je dodao da postoji ogromna potreba za litijumom i da ona neće prestati.
Ugledni časopis Politiko nedavno je objavio da će se ratovi u budućnosti voditi zbog litijuma, kao nekada zbog zlata ili nafte.
Knežević smatra da je to sve velika politika koja se nadovezuje na one ekonomske zakone ponude i potražnje.
"Litijum će za koju godinu ili u nekom doglednom periodu steći svoju pravu cenu, i onda ćemo videti da li je pravo zlato ili je zlato koje ga je malo patina uhvatila", ocenio je Knežević u emisiji "Stav dana".
Printscreen: Newsmax Balkans
Kapor je naveo da se potreba za litijumom nalazi u skladištenju energije.
"Znamo da električna vozila zavise od litijuma u doglednoj budućnosti, neće biti alternative. Dakle, ono je traženo, vidimo u Ukrajini šta se desilo, da je istočni deo u Ukrajini, jedan deo depozita litijuma trenutno kupljen od Ruske Federacije. Međutim, Srbija bi sa projektom Jadar zadovoljila 90 odsto potreba za litijum i on bi se prerađivao iz jedinstvene rude, jadarita, koje nigde nema u svetu. Dakle, postoji ogromna potreba, ona neće prestati", pojasnio je Kapor.
Kapor: Kina igra svoju geopolitičku ulogu
Prema njegovim rečima, trenutno, Kina igra svoju geopolitičku ulogu tako što kontroliše većinu prodaje litijuma, i samim tim koristi svoju polumonopolsku poziciju da utiče na cenu tog elementa u svetu.
Litijum nije samo sirovina za baterije, već i pitanje geopolitičke moći. Nedavno su ruske snage preuzele kontrolu nad nalazištem litijuma Ševčenko u Donjeckoj oblasti, koje se smatra jednim od najperspektivnijih u Ukrajini.
Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad izjavila je da proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji nema veze sa realizacijom projekta "Jadar", jer su to, kako kaže, dva paralelna, ali nezavisna procesa, a dodala je i da odnos Srbije i Nemačke ne zavisi od realizacije tog projekta.
Knežević je istakao da na spisku u Evropi ima četrdeset i više kritičnih minerala, a samo jedan od njih litijum.
"Postaje problem što istočne zemlje, sad uključujete i Ukrajinu i Rusiju i Kinu, imaju većinu tih kritičnih mineralnih sirovina. A definicija kritičnih mineralnih sirovina je vrlo prosta, dakle, imate para, možete da kupite sve, a onaj ko ima to neće da vam proda. A neće da vam proda iz bilo kojeg razloga - zato što vas mrzi, zato što uvijete politiku koja se njemu ne sviđa, zato što ste u ratu ili sa nekim njegovim prijateljima u ratu ili nema nekakav interes. To vidite recimo sad sa Kinezima koji kažu nećemo da vam prodamo i gotovo", ukazao je Knežević.
Knežević: Srbija ima rezervu za 50 godina
Kapor je naveo da je Srbija sasvim slučajno pronašla litijum.
"Tražili bor, pronašli su bor, ali su pronašli i litijum 1904. godine. Jadarit je registrovan 2006. godine kao jedinstven mineral u svetu, jer niko drugi nema to. To je tako stajalo i onda se shvatilo koliko je vrednost toga. Srbija je imala tu jedinstvenu prednost u odnosu sve druge države. I zato je to pitanje, zašto druge zemlje ne eksploatišu litijum, pa zato što nisu imali sreću kod Srbije, da je pronašla litijum na prvom mestu. To je glavno pitanje, ali ne, u javnosti vlada fama da Evropa to neće da radi, nego hoće da napravi rudarsku koloniju Srbiju. I onda dolazimo do pitanja, kome to odgovara? Kome odgovara da se šire takve dezinformacije protiv Evropske unije? Kome nije stalo da Srbija uđe u Evropsku uniju, da bi prihvatila te standarde. A tu imamo spoljno političke igrače, kao što su Rusija i Kina, vrlo prirodno", konstatovao je Kapor.
Na pitanje koliko je Srbija bogata litijumom, naš sagovornik je precizirao da 90 odsto evropskih potreba za litijumom Srbija može da zadovolji.
Knežević je dodao da Srbija ima rezervu za 50 godina.
"Procene su 30 do 35 godina, znači sigurno će biti litijumske baterije, prema tome, možemo da pokrijemo taj period", zaključio je profesor u penziji.
U protekloj godini postignuti su značajni finansijski rezultati kroz povećanu naplatu, što je rezultat promenjenog sistema rada i veće disciplíne. Šta se dešava na carini i kakve promene u modernizaciji graničnih prelaza možemo da očekujemo u regionalnom kontekstu — večeras razgovaramo sa direktorom Carinske uprave, Bobanom Nikoloskim.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
Američko Ministarstvo finansija produžilo licencu Naftnoj industriji Srbije do samo 01. Oktobra. Znači li to da će NIS od tada biti pod sankcijama, pod kakvim I koje posledice će građani Srbije trpeti zbog toga. U nedelji za nama, pažnju je privukla i informacija o novom Zakonu o legalizaciji. Kada će biti usvojen i kakav uticaj će imati po tržište nekretnina. Usred digitalizacije, u Srbiji opada potražnja za IT stručnjacima. Zbog čega? Ko su novi milioneri u Crnoj Gori?
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić bio je gost američke televizije Newsmax, gde je govorio o najvažnijim pitanjima za Srbiju i međunarodnoj saradnji, prvenstveno sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Učenica naše škole koja je pretrpela vršnjačko nasilje oseća se dobro i vratila se na nastavu, istakao je u kratkoj izjavi za portal Newsmax Balkans direktor zaječarske Osnovne škole "Ljubica Radosavljević Nada" Veroslav Paunović.
Vlada Srbije usvojila je u petak, 26. septembra, Predlog zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, kojim se sistemski rešava, kako je navedeno, višedecenijski problem neuknjiženih i bespravno izgrađenih objekata, uz prioritet upisa na faktičke vlasnike.
Zakom o legalizaciji objekata je nova šansa da se reši višedecenijski problem bespravno građenih objekata kojih sada ima 4,8 milioma u Srbiji, ali veoma je kratak i nisam siguram u njegovu efikasnost, rekao je za Stav nedelje profesor ekonomije i investocioni savetnik Nikola Seneši.
Kako se bliži zima, sve je izvesnije da će grejna sezona biti skuplja nego prošla. Porast cena energenata i najavljeno povećanje cene struje od 1. oktobra gotovo sigurno će pogoditi svako domaćinstvo u Srbiji.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali uručio je u naselju Zemunske kapije ključeve stana i električnog i hibridnog automobila "fijat panda la prima" dobitnicima iz prve emisije novog kola nagradne igre "Uzmi račun i pobedi".
Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev poručio je zaposlenima da su obezbeđene dovoljne zalihe sirove nafte za preradu, kao i da će kompanija učiniti sve što je u njenoj moći da zaposleni i građani Srbije u što manjoj meri osete posledice situacije u kojoj se našao NIS.
Kompanija Delez Srbija saopštila je da su izrečene kazne zbog navodnog nepoštovanja Uredbe o ograničenju marži nepravične i neosnovane, zbog čega će podneti zahteve za sudsko odlučivanje povodom izrečenih prekršajnih kazni.
Iako se bliži 1. oktobar i početak američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), stručnjak za energetiku Nebojša Obrknežev poručuje da razloga za paniku nema. U narednih šest meseci, prema njegovim rečima, snabdevanje gorivom biće stabilno, a rešenja za dalji period traže se na više strana.
Sastanak Centralno-evropske inicijative od izuzetnog je značaja, posebno zbog modernizacije železničkog saobraćaja između Trsta i Beograda i železničkog graničnog prelaza između Srbije i Hrvatske, rekao je predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.
Komentari (0)