(VIDEO) Da li će se budući ratovi voditi zbog litijuma: "Postoji ogromna potreba za njim i neće prestati"
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u penziji dr Dinko Knežević rekao je da će litijum za koju godinu steći svoju pravu cenu, pa će se tek onda videti da li vredi kao zlato. Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor je dodao da postoji ogromna potreba za litijumom i da ona neće prestati.
Ugledni časopis Politiko nedavno je objavio da će se ratovi u budućnosti voditi zbog litijuma, kao nekada zbog zlata ili nafte.
Knežević smatra da je to sve velika politika koja se nadovezuje na one ekonomske zakone ponude i potražnje.
"Litijum će za koju godinu ili u nekom doglednom periodu steći svoju pravu cenu, i onda ćemo videti da li je pravo zlato ili je zlato koje ga je malo patina uhvatila", ocenio je Knežević u emisiji "Stav dana".
Printscreen: Newsmax Balkans
Kapor je naveo da se potreba za litijumom nalazi u skladištenju energije.
"Znamo da električna vozila zavise od litijuma u doglednoj budućnosti, neće biti alternative. Dakle, ono je traženo, vidimo u Ukrajini šta se desilo, da je istočni deo u Ukrajini, jedan deo depozita litijuma trenutno kupljen od Ruske Federacije. Međutim, Srbija bi sa projektom Jadar zadovoljila 90 odsto potreba za litijum i on bi se prerađivao iz jedinstvene rude, jadarita, koje nigde nema u svetu. Dakle, postoji ogromna potreba, ona neće prestati", pojasnio je Kapor.
Kapor: Kina igra svoju geopolitičku ulogu
Prema njegovim rečima, trenutno, Kina igra svoju geopolitičku ulogu tako što kontroliše većinu prodaje litijuma, i samim tim koristi svoju polumonopolsku poziciju da utiče na cenu tog elementa u svetu.
Litijum nije samo sirovina za baterije, već i pitanje geopolitičke moći. Nedavno su ruske snage preuzele kontrolu nad nalazištem litijuma Ševčenko u Donjeckoj oblasti, koje se smatra jednim od najperspektivnijih u Ukrajini.
Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad izjavila je da proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji nema veze sa realizacijom projekta "Jadar", jer su to, kako kaže, dva paralelna, ali nezavisna procesa, a dodala je i da odnos Srbije i Nemačke ne zavisi od realizacije tog projekta.
Knežević je istakao da na spisku u Evropi ima četrdeset i više kritičnih minerala, a samo jedan od njih litijum.
"Postaje problem što istočne zemlje, sad uključujete i Ukrajinu i Rusiju i Kinu, imaju većinu tih kritičnih mineralnih sirovina. A definicija kritičnih mineralnih sirovina je vrlo prosta, dakle, imate para, možete da kupite sve, a onaj ko ima to neće da vam proda. A neće da vam proda iz bilo kojeg razloga - zato što vas mrzi, zato što uvijete politiku koja se njemu ne sviđa, zato što ste u ratu ili sa nekim njegovim prijateljima u ratu ili nema nekakav interes. To vidite recimo sad sa Kinezima koji kažu nećemo da vam prodamo i gotovo", ukazao je Knežević.
Knežević: Srbija ima rezervu za 50 godina
Kapor je naveo da je Srbija sasvim slučajno pronašla litijum.
"Tražili bor, pronašli su bor, ali su pronašli i litijum 1904. godine. Jadarit je registrovan 2006. godine kao jedinstven mineral u svetu, jer niko drugi nema to. To je tako stajalo i onda se shvatilo koliko je vrednost toga. Srbija je imala tu jedinstvenu prednost u odnosu sve druge države. I zato je to pitanje, zašto druge zemlje ne eksploatišu litijum, pa zato što nisu imali sreću kod Srbije, da je pronašla litijum na prvom mestu. To je glavno pitanje, ali ne, u javnosti vlada fama da Evropa to neće da radi, nego hoće da napravi rudarsku koloniju Srbiju. I onda dolazimo do pitanja, kome to odgovara? Kome odgovara da se šire takve dezinformacije protiv Evropske unije? Kome nije stalo da Srbija uđe u Evropsku uniju, da bi prihvatila te standarde. A tu imamo spoljno političke igrače, kao što su Rusija i Kina, vrlo prirodno", konstatovao je Kapor.
Na pitanje koliko je Srbija bogata litijumom, naš sagovornik je precizirao da 90 odsto evropskih potreba za litijumom Srbija može da zadovolji.
Knežević je dodao da Srbija ima rezervu za 50 godina.
"Procene su 30 do 35 godina, znači sigurno će biti litijumske baterije, prema tome, možemo da pokrijemo taj period", zaključio je profesor u penziji.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-BOMBA U BIOSKOPU
Krajem šezdesetih godina XX veka teorizam postaje realnost u SFRJ. Godina posle koje ništa nije bilo isto je bila 1968. Uz studentske demonstracije ona će ostati upamćena po bombama na Železničkoj stanici u Beogradu, a najviše po bombi u bioskopu 20. Oktobar. Dokumentarni serijal DEKADE istražuje kako je tadašnja služba zakazala, ali i donosi priče filmskih radnika koji su u to vreme, kao student i tinejdžeri, bioskop smatrali glavnim provodom. Šta se u Beogradu promenilo nakon eksplozije bombe u bioskopu 20. Oktobar i da li je glavni terorista zaista bio onaj koji je uhapšen i osuđen ?
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
U Srbiji je u toku 2025. obavljeno rekordnih 110,6 miliona internet kupovina ili u proseku više od 303.000 internet kupovina dnevno, što dodatno potvrđuje sve širu primenu digitalnih platnih kanala među korisnicima, objavila je Narodna banka Srbije.
"Veoma je verovatno da će licenca NIS biti produžena na kratko, kako bi kompanija mogla nesmetano da nastavi rad dok se donosi odluka o odobrenju ugovora", rekao je broker Nenad Gujaničić, ističući da kupoprodaja ruskog paketa i dalje ostaje neizvesna.
Telekom Srbija je u Boru pustio u rad četiri bazne MTS stanice, a generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je celokupna investicija pokrivanja opštine Bor kvalitetnim signalom mobilne telefonije vredna 600.000 evra.
Er Srbija, u saradnji sa aerodromom Nikola Tesla Beograd i tehnološkim partnerima SITA i IER, uvela je nove samouslužne kioske za prijavu na let i automatizovane stanice za predaju prtljaga, objavila je nacionalna avio-kompanija.
Agencija S&P Global Ratings objavila je izveštaj o kreditnom rejtingu Republike Srbije koji je zadržan na nivou BBB- sa stabilnim izgledima i ocenila da Srbija ima solidne srednjoročne izglede rasta i nastavlja da pokazuje makroekonomsku stabilnost.
Posle burnog perioda 2022. godine, kada su cene zakupa nekretnina naglo porasle, tržište se u prethodnom periodu stabilizovalo. Ipak, najnovija globalna dešavanja nagoveštavaju da bi situacija ponovo mogla da se promeni.
Cene nafte ponovo su u fokusu svetske javnosti, dok tenzije na Bliskom istoku otvaraju pitanje stabilnosti globalnog snabdevanja energentima. Malo je država koje zaista kontrolišu najveće zalihe ovog strateškog resursa, a upravo od njihovih odluka zavise i globalne cene energenata.
Sa povišicom od 12,2 odsto, prosečna penzija za decembar prošle godine, koji je poslednji statistički obrađen, porasla je na 56.834 dinara, a prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), najveći prosek za ovaj mesec imali su starosni penzioneri - 60.915 dinara.
Komentari (0)