(VIDEO) Da li će se budući ratovi voditi zbog litijuma: "Postoji ogromna potreba za njim i neće prestati"
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u penziji dr Dinko Knežević rekao je da će litijum za koju godinu steći svoju pravu cenu, pa će se tek onda videti da li vredi kao zlato. Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor je dodao da postoji ogromna potreba za litijumom i da ona neće prestati.
Ugledni časopis Politiko nedavno je objavio da će se ratovi u budućnosti voditi zbog litijuma, kao nekada zbog zlata ili nafte.
Knežević smatra da je to sve velika politika koja se nadovezuje na one ekonomske zakone ponude i potražnje.
"Litijum će za koju godinu ili u nekom doglednom periodu steći svoju pravu cenu, i onda ćemo videti da li je pravo zlato ili je zlato koje ga je malo patina uhvatila", ocenio je Knežević u emisiji "Stav dana".
Printscreen: Newsmax Balkans
Kapor je naveo da se potreba za litijumom nalazi u skladištenju energije.
"Znamo da električna vozila zavise od litijuma u doglednoj budućnosti, neće biti alternative. Dakle, ono je traženo, vidimo u Ukrajini šta se desilo, da je istočni deo u Ukrajini, jedan deo depozita litijuma trenutno kupljen od Ruske Federacije. Međutim, Srbija bi sa projektom Jadar zadovoljila 90 odsto potreba za litijum i on bi se prerađivao iz jedinstvene rude, jadarita, koje nigde nema u svetu. Dakle, postoji ogromna potreba, ona neće prestati", pojasnio je Kapor.
Kapor: Kina igra svoju geopolitičku ulogu
Prema njegovim rečima, trenutno, Kina igra svoju geopolitičku ulogu tako što kontroliše većinu prodaje litijuma, i samim tim koristi svoju polumonopolsku poziciju da utiče na cenu tog elementa u svetu.
Litijum nije samo sirovina za baterije, već i pitanje geopolitičke moći. Nedavno su ruske snage preuzele kontrolu nad nalazištem litijuma Ševčenko u Donjeckoj oblasti, koje se smatra jednim od najperspektivnijih u Ukrajini.
Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad izjavila je da proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji nema veze sa realizacijom projekta "Jadar", jer su to, kako kaže, dva paralelna, ali nezavisna procesa, a dodala je i da odnos Srbije i Nemačke ne zavisi od realizacije tog projekta.
Knežević je istakao da na spisku u Evropi ima četrdeset i više kritičnih minerala, a samo jedan od njih litijum.
"Postaje problem što istočne zemlje, sad uključujete i Ukrajinu i Rusiju i Kinu, imaju većinu tih kritičnih mineralnih sirovina. A definicija kritičnih mineralnih sirovina je vrlo prosta, dakle, imate para, možete da kupite sve, a onaj ko ima to neće da vam proda. A neće da vam proda iz bilo kojeg razloga - zato što vas mrzi, zato što uvijete politiku koja se njemu ne sviđa, zato što ste u ratu ili sa nekim njegovim prijateljima u ratu ili nema nekakav interes. To vidite recimo sad sa Kinezima koji kažu nećemo da vam prodamo i gotovo", ukazao je Knežević.
Knežević: Srbija ima rezervu za 50 godina
Kapor je naveo da je Srbija sasvim slučajno pronašla litijum.
"Tražili bor, pronašli su bor, ali su pronašli i litijum 1904. godine. Jadarit je registrovan 2006. godine kao jedinstven mineral u svetu, jer niko drugi nema to. To je tako stajalo i onda se shvatilo koliko je vrednost toga. Srbija je imala tu jedinstvenu prednost u odnosu sve druge države. I zato je to pitanje, zašto druge zemlje ne eksploatišu litijum, pa zato što nisu imali sreću kod Srbije, da je pronašla litijum na prvom mestu. To je glavno pitanje, ali ne, u javnosti vlada fama da Evropa to neće da radi, nego hoće da napravi rudarsku koloniju Srbiju. I onda dolazimo do pitanja, kome to odgovara? Kome odgovara da se šire takve dezinformacije protiv Evropske unije? Kome nije stalo da Srbija uđe u Evropsku uniju, da bi prihvatila te standarde. A tu imamo spoljno političke igrače, kao što su Rusija i Kina, vrlo prirodno", konstatovao je Kapor.
Na pitanje koliko je Srbija bogata litijumom, naš sagovornik je precizirao da 90 odsto evropskih potreba za litijumom Srbija može da zadovolji.
Knežević je dodao da Srbija ima rezervu za 50 godina.
"Procene su 30 do 35 godina, znači sigurno će biti litijumske baterije, prema tome, možemo da pokrijemo taj period", zaključio je profesor u penziji.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Kako je od muzičara postao romanopisac? Da li je književnost nastavak muzike drugim sredstvima? Ko bolje razume istoriju u kojoj živi – roker ili pisac — odgovore tražimo od dr Neleta Karajlića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Policija iz Bijelog Polja uhapsila je O. R. (18) iz tog crnogorskog grada, dok je protiv maloletnika starog 15 godina podneta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično delo zelenaštvo, na štetu jednog šesnaestogodišnjaka.
Peta beogradska gimnazija dobila je novog v. d. direktora - nastavnika fizičkog vaspitanja Ognjena Mrvaljevića, nakon što je prethodnoj direktorki Danki Nešović istekao mandat, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Saveta roditelja Nemanja Milošević.
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je da se izrekne hitna mera za sprečavanje nasilja u porodici R. T. (79), osumnjičenoj da je na Vračaru nožem izbola svog supruga (80).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, PS Čukarica, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, rasvetlili su krivična dela razbojnička krađa u pokušaju i razbojništvo u pokušaju i uhapsili M. V. (39) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ova krivična dela.
Kamion JKP "Gradska čistoća" naleteo je na ženu (80) koja je od zadobijenih povreda preminula na mestu nesreće na Novom Beogradu, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Prosečna neto zarada obračunata za decembar 2025. godine u Srbiji iznosila je 124.089 dinara, dok je prosečna bruto zarada bila 169.921 dinar, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je prosečna plata u Srbiji u decembru prošle godine prvi put u istoriji prešla iznos od 1.000 evra, tačnije 1.057 evra.
Mladi ljudi u Srbiji koji se osamostaljuju ili zasnivaju porodicu tradicionalno dobijaju stan ili kuću u nasledstvo, ako ga imaju. Dok se nekretnina smatra simbolom sigurnosti, statusa i osamostaljivanja, podstanarski život se doživljava kao privremeno rešenje.
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da udruženja poljoprivrednika koja su u protestu nisu došla na sastanak u Vladu Srbije, na koji ih je pozvalo Ministarstvo kako bi im predstavilo mere za popravljanje situacije na tržištu mleka i u poljoprivredi.
Srbija je prošlu godinu završila sa privrednim rastom od svega dva odsto, dok se za ovu godinu prognozira ubrzanje na oko tri procenta. Procene se razlikuju, Međunarodni monetarni fond (MMF) je oprezniji, a domaće institucije očekuju nešto snažniji zamah privrede.
Cene ugostiteljskih usluga u januaru ove godine bile su veće za 4,8 odsto nego u januaru 2025. godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Inflacija u Srbiji bi do kraja godine trebalo da iznosi četiri odsto, a rast BDP-a 3,5 odsto. Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković navodi da će na kretanje inflacije uticati i prestanak važenja Uredbe o ograničenju marži.
Država Srbija je optimistična po pitanju prodaje Naftne industrije Srbije nakon što je dobijen produžetak operativne licence do 20. marta, smatra urednica portala Energija Balkana Jelica Putniković. Istakla je i da je ćutanje o NIS znak poslovne promišljenosti.
Komentari (0)