(VIDEO) Da li će se budući ratovi voditi zbog litijuma: "Postoji ogromna potreba za njim i neće prestati"
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta u penziji dr Dinko Knežević rekao je da će litijum za koju godinu steći svoju pravu cenu, pa će se tek onda videti da li vredi kao zlato. Stručnjak za energetiku Miodrag Kapor je dodao da postoji ogromna potreba za litijumom i da ona neće prestati.
Ugledni časopis Politiko nedavno je objavio da će se ratovi u budućnosti voditi zbog litijuma, kao nekada zbog zlata ili nafte.
Knežević smatra da je to sve velika politika koja se nadovezuje na one ekonomske zakone ponude i potražnje.
"Litijum će za koju godinu ili u nekom doglednom periodu steći svoju pravu cenu, i onda ćemo videti da li je pravo zlato ili je zlato koje ga je malo patina uhvatila", ocenio je Knežević u emisiji "Stav dana".
Printscreen: Newsmax Balkans
Kapor je naveo da se potreba za litijumom nalazi u skladištenju energije.
"Znamo da električna vozila zavise od litijuma u doglednoj budućnosti, neće biti alternative. Dakle, ono je traženo, vidimo u Ukrajini šta se desilo, da je istočni deo u Ukrajini, jedan deo depozita litijuma trenutno kupljen od Ruske Federacije. Međutim, Srbija bi sa projektom Jadar zadovoljila 90 odsto potreba za litijum i on bi se prerađivao iz jedinstvene rude, jadarita, koje nigde nema u svetu. Dakle, postoji ogromna potreba, ona neće prestati", pojasnio je Kapor.
Kapor: Kina igra svoju geopolitičku ulogu
Prema njegovim rečima, trenutno, Kina igra svoju geopolitičku ulogu tako što kontroliše većinu prodaje litijuma, i samim tim koristi svoju polumonopolsku poziciju da utiče na cenu tog elementa u svetu.
Litijum nije samo sirovina za baterije, već i pitanje geopolitičke moći. Nedavno su ruske snage preuzele kontrolu nad nalazištem litijuma Ševčenko u Donjeckoj oblasti, koje se smatra jednim od najperspektivnijih u Ukrajini.
Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad izjavila je da proces pristupanja Srbije Evropskoj uniji nema veze sa realizacijom projekta "Jadar", jer su to, kako kaže, dva paralelna, ali nezavisna procesa, a dodala je i da odnos Srbije i Nemačke ne zavisi od realizacije tog projekta.
Knežević je istakao da na spisku u Evropi ima četrdeset i više kritičnih minerala, a samo jedan od njih litijum.
"Postaje problem što istočne zemlje, sad uključujete i Ukrajinu i Rusiju i Kinu, imaju većinu tih kritičnih mineralnih sirovina. A definicija kritičnih mineralnih sirovina je vrlo prosta, dakle, imate para, možete da kupite sve, a onaj ko ima to neće da vam proda. A neće da vam proda iz bilo kojeg razloga - zato što vas mrzi, zato što uvijete politiku koja se njemu ne sviđa, zato što ste u ratu ili sa nekim njegovim prijateljima u ratu ili nema nekakav interes. To vidite recimo sad sa Kinezima koji kažu nećemo da vam prodamo i gotovo", ukazao je Knežević.
Knežević: Srbija ima rezervu za 50 godina
Kapor je naveo da je Srbija sasvim slučajno pronašla litijum.
"Tražili bor, pronašli su bor, ali su pronašli i litijum 1904. godine. Jadarit je registrovan 2006. godine kao jedinstven mineral u svetu, jer niko drugi nema to. To je tako stajalo i onda se shvatilo koliko je vrednost toga. Srbija je imala tu jedinstvenu prednost u odnosu sve druge države. I zato je to pitanje, zašto druge zemlje ne eksploatišu litijum, pa zato što nisu imali sreću kod Srbije, da je pronašla litijum na prvom mestu. To je glavno pitanje, ali ne, u javnosti vlada fama da Evropa to neće da radi, nego hoće da napravi rudarsku koloniju Srbiju. I onda dolazimo do pitanja, kome to odgovara? Kome odgovara da se šire takve dezinformacije protiv Evropske unije? Kome nije stalo da Srbija uđe u Evropsku uniju, da bi prihvatila te standarde. A tu imamo spoljno političke igrače, kao što su Rusija i Kina, vrlo prirodno", konstatovao je Kapor.
Na pitanje koliko je Srbija bogata litijumom, naš sagovornik je precizirao da 90 odsto evropskih potreba za litijumom Srbija može da zadovolji.
Knežević je dodao da Srbija ima rezervu za 50 godina.
"Procene su 30 do 35 godina, znači sigurno će biti litijumske baterije, prema tome, možemo da pokrijemo taj period", zaključio je profesor u penziji.
Da li se globalni rat za uticaj i resurse ponovo seli u svemir? Zašto se na američku misiju Artemis 2 čekalo 50 godina i šta su u međuvremenu radili Rusi i Kinezi? Kada se očekuju prve lunarne baze i da li iz njih kreće put čoveka ka Marsu i drugim planetama? Odgovore tražimo od fizičara Slobodana Bubnjevića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Koji je bio cilj diverzije kod Kanjiže? Da li je u pozadini test sistema bezbednosti ili politički instrument? Predsednik Vučić nastavlja konsultacije sa političkim strankama. Ima li konsenzusa oko tema koje su "na stolu"? Gosti emisije biće Bogdana Koljević i Sava Stambolić Predložene izmene Porodičnog zakona zabranjuju fizičko kažnjavanje dece – šta je u predlogu dobro, a šta ne?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Kada će izbori? Gosti Stava dana samostalna poslanica Jelena Pavlović i direktor Centra za odgovorne medije Marko Matić.
Putnički voz koji je saobraćao iz Subotice ka Beogradu iskliznuo je sa šina u stanici Lovćenac - Mali Iđoš, a povređenih nije bilo, saopštila je kompanija Infrastrukture železnice Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su jedinice vojske i policije, koje su pretraživale teren u opštini Kanjiža u vezi sa ugrožavanjem kritične gasne infrastrukture, pronašle dva paketa eksploziva sa štapinima.
Jake snage vojske i policije od ranih jutarnjih časova sprovodile su intenzivnu pretragu terena, nakon što su u neposrednoj blizini gasovoda "Balkanski tok" koji povezuje Srbiju i Mađarsku, na području sela Velebit, Trešnjevac i Vojvoda Zimonjić u opštini Kanjiža, pronađena dva ranca sa eksplozivom.
U Srbiji je tokom 2025. godine podneto ukupno 162.746 zahteva za građevinske dozvole, što je za šest odsto više nego prethodne godine, a otprilike za toliko je porasla i vrednost projekata, što ukazuje na nastavak rasta investicione aktivnosti, objavio je NALED u svom biltenu.
Rok za podnošenje poreskih prijava za prvi kvartal za frilensere u Srbiji traje do 30. aprila, saopštila je Poreska uprava. Obuhvata fizička lica koja ostvaruju prihode po osnovu ugovorene naknade za rad i autorskih i srodnih prava, uz samooporezivanje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ima izuzetno vredne i sposobne radnike, ali da ih nema dovoljno, zbog čega veliki broj stranih radnika učestvuje na izvođenju radova na objektima za međunarodnu izložbu Ekspo 2027. u Surčinu.
Sukob u Iranu i energetska kriza na globalnom nivou utiču na cenu goriva, a ona na cene brojnih drugoih proizvoda, pa situacija po pitanju inflacije više nije stabilna ni u Evropskoj Uniji. Međunarodni finansijski eksperti za sada ne pokazuju zabrinutost, ali pomno prate situaciju.
Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić rekao je da su u ovom trenutku stovarišta peleta snabdevena, fabrike rade, za razliku od decembra i januara, sada nema ograničenja kupovine peleta na džak. Istakao je i da su cene sada niže za 20 odsto nego u piku sezone.
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana?
Na portalu ePorezi postavljene su unapred popunjene poreske prijave za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2025. godinu (Obrazac PP GPDG), saopštila je Poreska uprava.
Er Srbija će tokom šoping festivala u Tržnom centru "Galerija" u Beogradu, od 2. do 5. aprila 2026. godine, predstaviti specijalnu ponudu za sve posetioce.
Ekonomista Jovo Drobnjak ocenio je da je nerealno očekivati da se sukobi na Bliskom istoku završe brzo i dodao da je jedino moguće da situacija pređe u zamrznuti konflikt, te da će posle toga uslediti i velike ekonomske krize i nestašice svega.
Komentari (0)