(VIDEO) Bez dogovora o minimalcu za 2026. godinu: Vlada i poslodavci nude 550 evra, sindikati zahtevaju 600
Ni na drugoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta nije došlo do dogovora o minimalnoj zaradi za 2026. godinu. Predstavnici Vlade Srbije i poslodavci ostali su pri svom prvobitnom stavu - povećanje je moguće, ali na iznos od 550, umesto 600 evra, koliko je traženo.
Sledeći sastanak zakazan je za 29. avgust, kada bi pregovori trebalo da se nastave. A šta radnici mogu da očekuju, za "Otvori oči" pričaju Zoran Ristić, viši savetnik Sindikata "Nezavisnost" i Veselin Ražnatović iz Unije poslodavaca Srbije.
Trenutno važeći minimalac je 53.592 dinara (oko 460 evra). Od 1. oktobra minimalna zarada biće povećana za 9,4 odsto i iznosiće 58.630 dinara, odnosno oko 500 evra. Vlada u pregovorima nudi da minimalac od 1. januara bude 550 evra.
A na pitanje da li je predložena cifra 600 evra, odnosno od 70.000 dinara preveliki iznos za poslodavce, Ražnatović odgovara:
"Sada je pronađen pravi odnos, a to je 500 evra od septembra i 550 od Nove godine. Lično nemam ništa protiv te cifre kada govorim o sebi. Ali bojim se da bi predloženo povećanje minimalca od strane sindikata, od skoro 50 odsto, navelo mnoge poslodavce da posluju u sivoj zoni, da ne prijavljuju radnike, a to nikome od nas nije potrebno. Sada bi i i Vlada Srbije trebalo da odigra potez - da podigne neoporezivi deo kako bi to poslodavci, ali i sindikati, lakše prihvatili, i da se tu negde nađe granica između nas i njih".
Od početka godine u Srbiji je izbilo oko 16.000 požara na otvorenom. Nakon svakog požara utvrđuje se uzrok, međutim, do javnosti slabo dolaze informacije o tome ko snosi krivicu za izbijanje požara. Kolike su kazne za podmetanje požara i koliko u Srbiji ima piromana?
Železnički prevoz u Crnoj Gori i peti dan je blokiran, pošto su u ponedeljak propali sedam sati dugi pregovori između menadžementa i radnika, a osim železničara nezadovoljni su i crnogorski policajci.
Predsednik Foruma srednjih stručnih škola, Milorad Antićem rekao je da nije lepo otpustiti nastavnika koji je potreban i da Zakon o sistemu obrazovanja mora da važi za sve podjednako.
Predstavnik sindikata navodi da između sindikata i Unije poslodavaca nema velikih razlika kada je u pitanju minimalna cena rada.
"Ako gledamo statističke podatke, između 91.000 i 95.000 ljudi prima minimalnu cenu rada. Postavlja se pitanje zašto je onda toliko aktuelna ta tema ako se odnosi samo na toliki broj ljudi. Ono što je važno jeste da se analizira koliki je broj ljudi koji se nalazi na nivou iznad minimalne zarade za nekoliko procenata. Onda ćemo doći do toga zašto je ova tema toliko aktuelna", navodi Ristić.
Ristić: Polovina radnika u Srbiji ima manju platu od 84.500 dinara
Prema rečima savetnika Sindikata "Nezavisnost", medijalna zarada u Srbiji je oko 84.500 dinara.
"Polovina radnika u Srbiji radi za zaradu koja je ispod 84.500 dinara. Statistika kaže da je prosečna zarada u Srbiji preko 107.000 dinara, a to je prosek koji se dobija na osnovu toga što imamo određen mali broj ljudi koji ima izuzetno visoke zarade. I kada računate prosek, dobićete taj iznos", dodaje Ristić.
Sindikati navode da se sa iznosom minimalne cene rada od oko 550 evra koji predlaže Vlada Republike Srbije ne zadovoljavaju egzistencijalne i socijalne potrebe radnika.
"Napravili smo istraživanje koje je pokazalo da iznos koji građani smatraju dovoljnim za pristojan život iznosi preko 80.000 dinara. Čak je više od dve trećine ispitanika potvrdilo da je to minimum koji im je potreban za pristojan život. Da ne govorimo o tome da je bilo ispitanika koji kažu da je 120.000 dinara nivo egzistencijalnog minimuma", zaključuje Ristić.
Foto: Milena ĐorđevićZoran Ristić
Sindikati ukazuju i na veliki broj ljudi koji rade u stranim kompanijama koje su dobile subvencije i potpisale ugovore sa državom, u kojima stoji da je njihova obaveza da isplaćuju minimalnu cenu rada uvećanu za 20 odsto kao najnižu osnovnu zaradu.
"Na sve njih će se odnositi povećanje minimalne cene rada. I to su kompanije koje danas najviše govore o tome da će imati problem sa skokom minimalne cene rada. Razumemo probleme u privredi. Postoje sektori u kojima će ovo povećanje dovesti do toga da poslodavci imaju problem sa isplatom minimalne cene rada. Ali ono što je takođe značajno jeste da ljudi koji rade u tekstilnoj industriji, građevinarstvu i elektronskoj industriji treba da obezbede sebi pristojan život", dodaje Ristić.
Poslodavci: Država da se aktivno uključi
Prema Ražnatovićevim rečima, želja poslodavaca je da se država aktivno uključi - da Ministarstvo finansija poveća neoporezivi deo zarade.
Foto: Milena ĐorđevićVeselin Ražnatović
"Navodim primer poslodavca koji ima 20 radnika. Ovom merom on u prvom mesecu, kada se minimalna zarada poveća, ne bi osetio veliki udarac. Mi smo u svakom slučaju za to da minimalna cena rada pokriva minimalnu potrošačku korpu. Mere oko trgovačkih namirnica su zakasnile. U februaru je tadašnji premijer Vučević govorio da će se dovesti u red četiri firme koje dogovaraju cene, i od tada do danas ništa nije urađeno. Sada čekamo da vidimo da li će ova akcija biti sprovedena", navodi Ražnatović.
Razgovor sa Zoranom Ristićem i Veselinom Ražnatovićem pogledajte u videu:
Gde je mesto čoveka u poretku gde veštačka inteligencija uzima primat? Da li nas ChatGPT zaista „razume“ ili nam samo govori ono što želimo da čujemo? Koliko je opasno ako umesto da mi kreiramo veštačku inteligenciju, dozvolimo da ona kreira nas? Ko će prvi ostati bez posla, oni koji odbijaju da private savremene tehnologije ili oni koji ih ne razumeju? Zašto je važno da shvatimo da je veštačka inteligencija tu da radi za nas, a ne da misli umesto nas? Za emisiju “Tražim reč » govore profesor Visoke škole za strukovnih studija za informacione tehnologije Đorđe, generalni direktor STARTIT-a Vukašin Stojkov i stručnjak za digitalni marketing Ivan Bildi.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U četvrtoj epizodi emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" posle Palma de Majorke, Dušan vas vodi do najpoznatijeg letovališta u Evropi. Sledeća lokacija je Ibica! Ne propustite da vidite kojoj takmičarki je pozlilo zbog čega je morala da odustane od trke i ko je zalutao po ulicama starog grada Ibice...
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-MARATON DO EXPO 2027 (R)
Beogradski maraton će 2027. godine proslaviti četiri decenije velikom promenom – trajaće dva dana. Beograd će tada biti domaćin Evropskog prvenstva u trčanju. Biće to uvod u sezonu događaja koji će obeležiti proleće i leto 2027. godine, zajedno s EXPO 2027.
dokumentarni
13:30
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Blagajnica iz Bača D. I. (30) uhapšena je zbog sumnje da je u periodu od oktobra 2023. do oktobra 2024. godine prevremeno raspolagala deviznom štednjom klijenata i prenela 84.745 evra na svoj račun, čime je oštetila banku.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u brzoj i efikasnoj akciji po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. G. (56) iz Niša zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Inspektori novosadske kriminalističke policije uhapsili su B. P. (22), N. M. (31) i S. B. (27) kada su pretresom automobila na teritoriji Beograda pronašli 80 kilograma marihuane, manju količinu kokaina i novac za koji se sumnja da potiče od prodaje narkotika.
Prema poslednjim objavljenim podacima Republičkog geodetskog zavoda, za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima nazvanom "Svoj na svome" do 6. februara u 19 časova pristiglo je 2.290.337 prijava građana.
Udruženje Efektiva pozvalo je potrošače da ne kupuju u objektima Deleza jer su, kako kažu, tužbom protiv države pokazali da je profit nešto čega se ne odriču i da ih interes građana apsolutno ne zanima.
Ahold Delhaize grupacija, čiji je član Delez Srbija, zatražila je arbitražu pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova - ICSID u Vašingtonu zbog primene uredbe o ograničenju trgovačkih marži u našoj zemlji.
Vlada Srbije usvojila je na sednici Uredbu o utvrđivanju Programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom, kao i Uredbu o utvrđivanju Programa dodele bespovratnih sredstava za opremanje i uređenje seoskih domova u selima na teritoriji Republike Srbije za 2026. godinu.
Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici zaključak kojim je naloženo da se građanima koji su tokom januara, usled snežnih padavina, bili bez električne energije nenajavljeno, duže od 24 sata u kontinuitetu umanji celokupan iznos računa.
Bitkoin je u četvrtak uveče pao ispod nivoa od 61.000 dolara, dok je poverenje investitora u imovinu koja je nekada bila slavljenja kao "digitalno zlato" i jedinstveno sredstvo čuvanja vrednosti nastavilo da slabi.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju sa rukovodstvom naftne kompanije ADNOK iz UAE, koja je u pregovorima sa MOL o kupovini udela Gaspromnjefta u NIS.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da Srbija ima šansu da postane jedan od centara za proizvodnju robota u Evropi i poručio da će Telekom sa najkvalitetnijom 5G mrežom spremno dočekati najavljene projekte u oblasti veštačke inteligencije, kao i EXPO izložbu 2027.
Komentari (0)