(VIDEO) Bez dogovora o minimalcu za 2026. godinu: Vlada i poslodavci nude 550 evra, sindikati zahtevaju 600
Ni na drugoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta nije došlo do dogovora o minimalnoj zaradi za 2026. godinu. Predstavnici Vlade Srbije i poslodavci ostali su pri svom prvobitnom stavu - povećanje je moguće, ali na iznos od 550, umesto 600 evra, koliko je traženo.
Sledeći sastanak zakazan je za 29. avgust, kada bi pregovori trebalo da se nastave. A šta radnici mogu da očekuju, za "Otvori oči" pričaju Zoran Ristić, viši savetnik Sindikata "Nezavisnost" i Veselin Ražnatović iz Unije poslodavaca Srbije.
Trenutno važeći minimalac je 53.592 dinara (oko 460 evra). Od 1. oktobra minimalna zarada biće povećana za 9,4 odsto i iznosiće 58.630 dinara, odnosno oko 500 evra. Vlada u pregovorima nudi da minimalac od 1. januara bude 550 evra.
A na pitanje da li je predložena cifra 600 evra, odnosno od 70.000 dinara preveliki iznos za poslodavce, Ražnatović odgovara:
"Sada je pronađen pravi odnos, a to je 500 evra od septembra i 550 od Nove godine. Lično nemam ništa protiv te cifre kada govorim o sebi. Ali bojim se da bi predloženo povećanje minimalca od strane sindikata, od skoro 50 odsto, navelo mnoge poslodavce da posluju u sivoj zoni, da ne prijavljuju radnike, a to nikome od nas nije potrebno. Sada bi i i Vlada Srbije trebalo da odigra potez - da podigne neoporezivi deo kako bi to poslodavci, ali i sindikati, lakše prihvatili, i da se tu negde nađe granica između nas i njih".
Od početka godine u Srbiji je izbilo oko 16.000 požara na otvorenom. Nakon svakog požara utvrđuje se uzrok, međutim, do javnosti slabo dolaze informacije o tome ko snosi krivicu za izbijanje požara. Kolike su kazne za podmetanje požara i koliko u Srbiji ima piromana?
Železnički prevoz u Crnoj Gori i peti dan je blokiran, pošto su u ponedeljak propali sedam sati dugi pregovori između menadžementa i radnika, a osim železničara nezadovoljni su i crnogorski policajci.
Predsednik Foruma srednjih stručnih škola, Milorad Antićem rekao je da nije lepo otpustiti nastavnika koji je potreban i da Zakon o sistemu obrazovanja mora da važi za sve podjednako.
Predstavnik sindikata navodi da između sindikata i Unije poslodavaca nema velikih razlika kada je u pitanju minimalna cena rada.
"Ako gledamo statističke podatke, između 91.000 i 95.000 ljudi prima minimalnu cenu rada. Postavlja se pitanje zašto je onda toliko aktuelna ta tema ako se odnosi samo na toliki broj ljudi. Ono što je važno jeste da se analizira koliki je broj ljudi koji se nalazi na nivou iznad minimalne zarade za nekoliko procenata. Onda ćemo doći do toga zašto je ova tema toliko aktuelna", navodi Ristić.
Ristić: Polovina radnika u Srbiji ima manju platu od 84.500 dinara
Prema rečima savetnika Sindikata "Nezavisnost", medijalna zarada u Srbiji je oko 84.500 dinara.
"Polovina radnika u Srbiji radi za zaradu koja je ispod 84.500 dinara. Statistika kaže da je prosečna zarada u Srbiji preko 107.000 dinara, a to je prosek koji se dobija na osnovu toga što imamo određen mali broj ljudi koji ima izuzetno visoke zarade. I kada računate prosek, dobićete taj iznos", dodaje Ristić.
Sindikati navode da se sa iznosom minimalne cene rada od oko 550 evra koji predlaže Vlada Republike Srbije ne zadovoljavaju egzistencijalne i socijalne potrebe radnika.
"Napravili smo istraživanje koje je pokazalo da iznos koji građani smatraju dovoljnim za pristojan život iznosi preko 80.000 dinara. Čak je više od dve trećine ispitanika potvrdilo da je to minimum koji im je potreban za pristojan život. Da ne govorimo o tome da je bilo ispitanika koji kažu da je 120.000 dinara nivo egzistencijalnog minimuma", zaključuje Ristić.
Foto: Milena ĐorđevićZoran Ristić
Sindikati ukazuju i na veliki broj ljudi koji rade u stranim kompanijama koje su dobile subvencije i potpisale ugovore sa državom, u kojima stoji da je njihova obaveza da isplaćuju minimalnu cenu rada uvećanu za 20 odsto kao najnižu osnovnu zaradu.
"Na sve njih će se odnositi povećanje minimalne cene rada. I to su kompanije koje danas najviše govore o tome da će imati problem sa skokom minimalne cene rada. Razumemo probleme u privredi. Postoje sektori u kojima će ovo povećanje dovesti do toga da poslodavci imaju problem sa isplatom minimalne cene rada. Ali ono što je takođe značajno jeste da ljudi koji rade u tekstilnoj industriji, građevinarstvu i elektronskoj industriji treba da obezbede sebi pristojan život", dodaje Ristić.
Poslodavci: Država da se aktivno uključi
Prema Ražnatovićevim rečima, želja poslodavaca je da se država aktivno uključi - da Ministarstvo finansija poveća neoporezivi deo zarade.
Foto: Milena ĐorđevićVeselin Ražnatović
"Navodim primer poslodavca koji ima 20 radnika. Ovom merom on u prvom mesecu, kada se minimalna zarada poveća, ne bi osetio veliki udarac. Mi smo u svakom slučaju za to da minimalna cena rada pokriva minimalnu potrošačku korpu. Mere oko trgovačkih namirnica su zakasnile. U februaru je tadašnji premijer Vučević govorio da će se dovesti u red četiri firme koje dogovaraju cene, i od tada do danas ništa nije urađeno. Sada čekamo da vidimo da li će ova akcija biti sprovedena", navodi Ražnatović.
Razgovor sa Zoranom Ristićem i Veselinom Ražnatovićem pogledajte u videu:
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
19:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ŠOPING U TRSTU
U bivšoj Jugoslaviji Trst je bio simbol kupovine i trošenja novca na džins, auto delove, nakit, kafu i sve ono što nije moglo da se kupi u jugoslovenskim prodavnicama. Nova epizoda dokumentarnog serijala DEKADE istražuje šta se zaista krilo iza tog šopinga i ko je na njemu zarađivao. Sitni jugoslovenski šverceri nisu mogli da se porede sa moćnim trgovcima iz Trsta koji su se obogatili na trgovini džinsom. Mnogi su postali bogataši koji su bahato trošili novac, vozili skupa kola po Trstu, a zarađene pare nosili u banke u crnim kesama za đubre. Da li je Ponte Roso držala mafija ili se radilo samo o jednokratnom fenomenu koji je doneo bogatstvo tom gradu?
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
Nakon više od deset meseci borbe za istinu i pravdu za stradale, Cetinjani su prekinuli proteste na Kruševom Ždrijelu, poručujući da se njihova misija nastavlja pred tužilaštvom i sudovima.
Vašington je ove nedelje bio u znaku umetnosti, tradicije i prestiža. U Kennedy Center, simbol američke kulture, održava se 48. izdanje čuvenih Honors nagrada – priznanja koja se dodeljuju umetnicima čiji je doprinos ostavio dubok i trajan trag na američku i svetsku kulturu.
Studentska lista nikome neće biti po volji. Desničari će reći da je skrenula levo, a levičari da je previše desno. Poenta je da mora da se pruži ruka pomirenja i da se pronađe poštovanje ustavnog identiteta, institucija i privrženost vrednostima, izjavila je pravnica Tijana Perić Diligenski.
Vašington do sada nije pozitivno odgovorio na zahtev iz Beograda da Naftnoj industriji Srbije dodeli licencu za rad dok traju pregovori o promeni vlasnika. Ako ne dođe do nekog drugog razvoja situacije, platni promet sa tom kompanijom najverovatnije će biti ukinut od ponedeljka 8. decembra.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović izjavio je da je energetska bezbednost države ugrožena jer se ne možemo dugoročeno oslanjati na uvoz i istakao da je aktuelna situacija sa kompanijom NIS sjajna prilika da se rafinerija u Pančevu vrati u srpske ruke.
Ekonomista Nenad Bumbić izjavio je da bi za Srbiju najbolja opcija bila da izdejstvuje da se imovina Naftne industrije Srbije (NIS) makar privremeno vrati u vlasništvo države i da postoji neka priprema u budžetu da, kako je naveo, imamo sredstva da se tako nešto uradi.
Prodaja dela poslovnog prostora u Palati Albanija, prvog beogradskog oblakodera i jednog od najpoznatijih simbola grada, uspešno je okončana, potvrdio je stečajni sudija u postupku nad Beogradskom bankom a. d. u stečaju.
Generalni direktor Naftne industrije Srbije Kiril Tjurdenjev rekao je u obraćanju zaposlenima da su u toku pregovori o promeni vlasničke strukture sa nekoliko zainteresovanih strana i da i dalje postoji šansa da NIS dobije licencu od SAD, saznaje Tanjug.
Ekonomista Aleksandar Stevanović pojasnio je u šta prestanak funkcionisanja platnog prometa sa NIS znači za građane, finansijski sistem Srbije i samu kompaniju.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić najavio je da će ta kompanija poslednje nedelje decembra isplatiti ukupno 2,24 milijarde dinara dividende akcionarima za poslovnu 2024. godinu, što je nešto manje od 20 miliona evra
U narednih nedelju dana litar evrodizela koštaće 198 dinara, dok će cena benzina biti 181 dinar, objavilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Komentari (0)