(VIDEO) Bez dogovora o minimalcu za 2026. godinu: Vlada i poslodavci nude 550 evra, sindikati zahtevaju 600
Ni na drugoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta nije došlo do dogovora o minimalnoj zaradi za 2026. godinu. Predstavnici Vlade Srbije i poslodavci ostali su pri svom prvobitnom stavu - povećanje je moguće, ali na iznos od 550, umesto 600 evra, koliko je traženo.
Sledeći sastanak zakazan je za 29. avgust, kada bi pregovori trebalo da se nastave. A šta radnici mogu da očekuju, za "Otvori oči" pričaju Zoran Ristić, viši savetnik Sindikata "Nezavisnost" i Veselin Ražnatović iz Unije poslodavaca Srbije.
Trenutno važeći minimalac je 53.592 dinara (oko 460 evra). Od 1. oktobra minimalna zarada biće povećana za 9,4 odsto i iznosiće 58.630 dinara, odnosno oko 500 evra. Vlada u pregovorima nudi da minimalac od 1. januara bude 550 evra.
A na pitanje da li je predložena cifra 600 evra, odnosno od 70.000 dinara preveliki iznos za poslodavce, Ražnatović odgovara:
"Sada je pronađen pravi odnos, a to je 500 evra od septembra i 550 od Nove godine. Lično nemam ništa protiv te cifre kada govorim o sebi. Ali bojim se da bi predloženo povećanje minimalca od strane sindikata, od skoro 50 odsto, navelo mnoge poslodavce da posluju u sivoj zoni, da ne prijavljuju radnike, a to nikome od nas nije potrebno. Sada bi i i Vlada Srbije trebalo da odigra potez - da podigne neoporezivi deo kako bi to poslodavci, ali i sindikati, lakše prihvatili, i da se tu negde nađe granica između nas i njih".
Od početka godine u Srbiji je izbilo oko 16.000 požara na otvorenom. Nakon svakog požara utvrđuje se uzrok, međutim, do javnosti slabo dolaze informacije o tome ko snosi krivicu za izbijanje požara. Kolike su kazne za podmetanje požara i koliko u Srbiji ima piromana?
Železnički prevoz u Crnoj Gori i peti dan je blokiran, pošto su u ponedeljak propali sedam sati dugi pregovori između menadžementa i radnika, a osim železničara nezadovoljni su i crnogorski policajci.
Predsednik Foruma srednjih stručnih škola, Milorad Antićem rekao je da nije lepo otpustiti nastavnika koji je potreban i da Zakon o sistemu obrazovanja mora da važi za sve podjednako.
Predstavnik sindikata navodi da između sindikata i Unije poslodavaca nema velikih razlika kada je u pitanju minimalna cena rada.
"Ako gledamo statističke podatke, između 91.000 i 95.000 ljudi prima minimalnu cenu rada. Postavlja se pitanje zašto je onda toliko aktuelna ta tema ako se odnosi samo na toliki broj ljudi. Ono što je važno jeste da se analizira koliki je broj ljudi koji se nalazi na nivou iznad minimalne zarade za nekoliko procenata. Onda ćemo doći do toga zašto je ova tema toliko aktuelna", navodi Ristić.
Ristić: Polovina radnika u Srbiji ima manju platu od 84.500 dinara
Prema rečima savetnika Sindikata "Nezavisnost", medijalna zarada u Srbiji je oko 84.500 dinara.
"Polovina radnika u Srbiji radi za zaradu koja je ispod 84.500 dinara. Statistika kaže da je prosečna zarada u Srbiji preko 107.000 dinara, a to je prosek koji se dobija na osnovu toga što imamo određen mali broj ljudi koji ima izuzetno visoke zarade. I kada računate prosek, dobićete taj iznos", dodaje Ristić.
Sindikati navode da se sa iznosom minimalne cene rada od oko 550 evra koji predlaže Vlada Republike Srbije ne zadovoljavaju egzistencijalne i socijalne potrebe radnika.
"Napravili smo istraživanje koje je pokazalo da iznos koji građani smatraju dovoljnim za pristojan život iznosi preko 80.000 dinara. Čak je više od dve trećine ispitanika potvrdilo da je to minimum koji im je potreban za pristojan život. Da ne govorimo o tome da je bilo ispitanika koji kažu da je 120.000 dinara nivo egzistencijalnog minimuma", zaključuje Ristić.
Foto: Milena ĐorđevićZoran Ristić
Sindikati ukazuju i na veliki broj ljudi koji rade u stranim kompanijama koje su dobile subvencije i potpisale ugovore sa državom, u kojima stoji da je njihova obaveza da isplaćuju minimalnu cenu rada uvećanu za 20 odsto kao najnižu osnovnu zaradu.
"Na sve njih će se odnositi povećanje minimalne cene rada. I to su kompanije koje danas najviše govore o tome da će imati problem sa skokom minimalne cene rada. Razumemo probleme u privredi. Postoje sektori u kojima će ovo povećanje dovesti do toga da poslodavci imaju problem sa isplatom minimalne cene rada. Ali ono što je takođe značajno jeste da ljudi koji rade u tekstilnoj industriji, građevinarstvu i elektronskoj industriji treba da obezbede sebi pristojan život", dodaje Ristić.
Poslodavci: Država da se aktivno uključi
Prema Ražnatovićevim rečima, želja poslodavaca je da se država aktivno uključi - da Ministarstvo finansija poveća neoporezivi deo zarade.
Foto: Milena ĐorđevićVeselin Ražnatović
"Navodim primer poslodavca koji ima 20 radnika. Ovom merom on u prvom mesecu, kada se minimalna zarada poveća, ne bi osetio veliki udarac. Mi smo u svakom slučaju za to da minimalna cena rada pokriva minimalnu potrošačku korpu. Mere oko trgovačkih namirnica su zakasnile. U februaru je tadašnji premijer Vučević govorio da će se dovesti u red četiri firme koje dogovaraju cene, i od tada do danas ništa nije urađeno. Sada čekamo da vidimo da li će ova akcija biti sprovedena", navodi Ražnatović.
Razgovor sa Zoranom Ristićem i Veselinom Ražnatovićem pogledajte u videu:
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U drugoj epizodi serijala Put znanja vraćamo se na sam početak domaće inovatorske priče. U Muzeju nauke i tehnike obeleženo je 100 godina od prvog srpskog patenta – simbola vremena kada su ideje počele da dobijaju pravnu i društvenu vrednost. Autori izložbe, Dušan Petrović i Saša Šepec, predstavili su značaj ovog jubileja kroz priču o tome kako je sve počelo. Nakon toga odlazimo u Savez pronalazača Srbije, gde nam je predsednik Saveza, Željko Zdravković, predstavio ulogu Saveza, značaj pronalazaštva danas i načine na koje se neguje tradicija srpskih pronalazača. Na ovaj način povezujemo prošlost i sadašnjost, pokazujući da je pronalazaštvo i dalje deo našeg kulturnog i naučnog identiteta.
U novoj epizodi „Monaškog kuvara“ vodimo vas u manastir Čokešina, svetinju koja vekovima svedoči veru, molitvu i predanje. Donosimo duhovnu ispovest mati Ane, koja otkriva svoj put ka monaškom životu, i otkrivamo zašto vernici u ovaj manastir dolaze po blagoslov i lek - kozlac.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko smo spremni da priznamo da je, dok raspravljamo da li je 11. novembar Dan pobede ili Dan primirja, naše znanje o Velikom ratu minimalno i koliko će nam vremena trebati da tu grešku ispravimo? Ko su prijatelji koje ne smemo zaboraviti? Zašto imena kao što su Elsi Inglis, Džon Frotingam, Viljam Hantere, Ludvig Hiršfild moraju biti sastavni deo naše istorije? Za emisiju "Tražim reč" govorili su istoričar Velibor Vidić, pisac Dragan Milošević, istoričarka umetnosti dr Jasmina Ćirić, viši arhivista Međuopštinskog istorijskog arhiva Valjevo Vladimir Damnjanović i profesorka istorije Natalija Bukvić.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
"Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" u drugoj epizodi vas vodi kroz prelepu Barselonu, a takmičari će nastaviti svoju trku gde će pobednik osvojiti 5000e. Dušan će im ostavljati tajne tragove kod Sagrada Familije, Kuće Batiljo i čuvene pijace La Bukerije, a takmičarima će zadatak biti da ih pronadju.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Ministarstvo prosvete razrešilo je Školski odbor beogradske Osnovne škole "Pavle Savić" i planira da uvede prinudnu upravu, rekao je za portal Newsmax Balkans roditelj učenika te škole Anđelko Petrović.
Darlеn Flor Dalmor Blek, abesinski izložbeni mačak iz Rusije, proglašen je najboljim mačkom u 2025. godini, objavila je Svetska federacija mačaka (World Cat Federation).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, po nalogu osnovnog javnog tužioca u Smederevu, odredili su zadržavanje do 48 časova S. C. (19) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su A. A. (43), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio dva krivična dela, teška krađa i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Uvoz maline lošijeg kvaliteta, koja se pod etiketom srpskog porekla dalje distribuira na strana tržišta, stvorio je opasan presedan. Umesto vrhunskog kvaliteta, strani kupci sve češće dobijaju proizvod koji ne odgovara standardima.
Da li je novčanik građana u 2025. bio puniji ili samo statistički teži? Podaci od januara do oktobra 2025. pokazali su da su plate realno rasle brže od inflacije, ali ne podjednako za sve.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, i avio-kompanija Er Srbija ostvarili su ekskluzivnu saradnju koja putnicima na interkontinentalnim letovima ka Sjedinjenim Američkim Državama i Kini omogućava pristup domaćem filmskom i serijskom sadržaju putem IFE (In-Flight Entertainment) sistema.
Evropska unija uvodi stroža pravila za izvoz polovnih automobila u treće zemlje, a prema oceni Nebojše Margetića, izmene se odnose isključivo na tehničku ispravnost vozila. On ističe da u kratkom roku ne očekuje rast cena u Srbiji, ali da nova pravila mogu doprineti bezbednijem saobraćaju.
Kupovinom Naftne industrije Srbije MOL bi postao najveća regionalna kompanija. Ekonomista Vladan Pavlović govorio je za Newsmax Balkans i o tome da li bi MOL u tom slučaju mogao da se nađe pod istragom Generalnog direktorata za konkurenciju Evropske komisije zbog dominacije na tržištu.
Iako je broj oglasa za posao u Srbiji prošle godine smanjen za oko 15 odsto, poslodavci i dalje ne mogu da pronađu radnike, jer, kako upozorava Miloš Turinski iz Infostuda, postoji paralelno tržište rada na kojem hronično nedostaje kvalifikovanih stručnjaka, naročito u zanatskim zanimanjima.
Šef mađarske diplomatije Peter Sijarto rekao je postoji realna šansa da MOL u roku od jednog do tri dana postigne ključni dogovor sa "Gazpromnjeftom" o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Komentari (0)