(VIDEO) Bez dogovora o minimalcu za 2026. godinu: Vlada i poslodavci nude 550 evra, sindikati zahtevaju 600
Ni na drugoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta nije došlo do dogovora o minimalnoj zaradi za 2026. godinu. Predstavnici Vlade Srbije i poslodavci ostali su pri svom prvobitnom stavu - povećanje je moguće, ali na iznos od 550, umesto 600 evra, koliko je traženo.
Sledeći sastanak zakazan je za 29. avgust, kada bi pregovori trebalo da se nastave. A šta radnici mogu da očekuju, za "Otvori oči" pričaju Zoran Ristić, viši savetnik Sindikata "Nezavisnost" i Veselin Ražnatović iz Unije poslodavaca Srbije.
Trenutno važeći minimalac je 53.592 dinara (oko 460 evra). Od 1. oktobra minimalna zarada biće povećana za 9,4 odsto i iznosiće 58.630 dinara, odnosno oko 500 evra. Vlada u pregovorima nudi da minimalac od 1. januara bude 550 evra.
A na pitanje da li je predložena cifra 600 evra, odnosno od 70.000 dinara preveliki iznos za poslodavce, Ražnatović odgovara:
"Sada je pronađen pravi odnos, a to je 500 evra od septembra i 550 od Nove godine. Lično nemam ništa protiv te cifre kada govorim o sebi. Ali bojim se da bi predloženo povećanje minimalca od strane sindikata, od skoro 50 odsto, navelo mnoge poslodavce da posluju u sivoj zoni, da ne prijavljuju radnike, a to nikome od nas nije potrebno. Sada bi i i Vlada Srbije trebalo da odigra potez - da podigne neoporezivi deo kako bi to poslodavci, ali i sindikati, lakše prihvatili, i da se tu negde nađe granica između nas i njih".
Od početka godine u Srbiji je izbilo oko 16.000 požara na otvorenom. Nakon svakog požara utvrđuje se uzrok, međutim, do javnosti slabo dolaze informacije o tome ko snosi krivicu za izbijanje požara. Kolike su kazne za podmetanje požara i koliko u Srbiji ima piromana?
Železnički prevoz u Crnoj Gori i peti dan je blokiran, pošto su u ponedeljak propali sedam sati dugi pregovori između menadžementa i radnika, a osim železničara nezadovoljni su i crnogorski policajci.
Predsednik Foruma srednjih stručnih škola, Milorad Antićem rekao je da nije lepo otpustiti nastavnika koji je potreban i da Zakon o sistemu obrazovanja mora da važi za sve podjednako.
Predstavnik sindikata navodi da između sindikata i Unije poslodavaca nema velikih razlika kada je u pitanju minimalna cena rada.
"Ako gledamo statističke podatke, između 91.000 i 95.000 ljudi prima minimalnu cenu rada. Postavlja se pitanje zašto je onda toliko aktuelna ta tema ako se odnosi samo na toliki broj ljudi. Ono što je važno jeste da se analizira koliki je broj ljudi koji se nalazi na nivou iznad minimalne zarade za nekoliko procenata. Onda ćemo doći do toga zašto je ova tema toliko aktuelna", navodi Ristić.
Ristić: Polovina radnika u Srbiji ima manju platu od 84.500 dinara
Prema rečima savetnika Sindikata "Nezavisnost", medijalna zarada u Srbiji je oko 84.500 dinara.
"Polovina radnika u Srbiji radi za zaradu koja je ispod 84.500 dinara. Statistika kaže da je prosečna zarada u Srbiji preko 107.000 dinara, a to je prosek koji se dobija na osnovu toga što imamo određen mali broj ljudi koji ima izuzetno visoke zarade. I kada računate prosek, dobićete taj iznos", dodaje Ristić.
Sindikati navode da se sa iznosom minimalne cene rada od oko 550 evra koji predlaže Vlada Republike Srbije ne zadovoljavaju egzistencijalne i socijalne potrebe radnika.
"Napravili smo istraživanje koje je pokazalo da iznos koji građani smatraju dovoljnim za pristojan život iznosi preko 80.000 dinara. Čak je više od dve trećine ispitanika potvrdilo da je to minimum koji im je potreban za pristojan život. Da ne govorimo o tome da je bilo ispitanika koji kažu da je 120.000 dinara nivo egzistencijalnog minimuma", zaključuje Ristić.
Foto: Milena ĐorđevićZoran Ristić
Sindikati ukazuju i na veliki broj ljudi koji rade u stranim kompanijama koje su dobile subvencije i potpisale ugovore sa državom, u kojima stoji da je njihova obaveza da isplaćuju minimalnu cenu rada uvećanu za 20 odsto kao najnižu osnovnu zaradu.
"Na sve njih će se odnositi povećanje minimalne cene rada. I to su kompanije koje danas najviše govore o tome da će imati problem sa skokom minimalne cene rada. Razumemo probleme u privredi. Postoje sektori u kojima će ovo povećanje dovesti do toga da poslodavci imaju problem sa isplatom minimalne cene rada. Ali ono što je takođe značajno jeste da ljudi koji rade u tekstilnoj industriji, građevinarstvu i elektronskoj industriji treba da obezbede sebi pristojan život", dodaje Ristić.
Poslodavci: Država da se aktivno uključi
Prema Ražnatovićevim rečima, želja poslodavaca je da se država aktivno uključi - da Ministarstvo finansija poveća neoporezivi deo zarade.
Foto: Milena ĐorđevićVeselin Ražnatović
"Navodim primer poslodavca koji ima 20 radnika. Ovom merom on u prvom mesecu, kada se minimalna zarada poveća, ne bi osetio veliki udarac. Mi smo u svakom slučaju za to da minimalna cena rada pokriva minimalnu potrošačku korpu. Mere oko trgovačkih namirnica su zakasnile. U februaru je tadašnji premijer Vučević govorio da će se dovesti u red četiri firme koje dogovaraju cene, i od tada do danas ništa nije urađeno. Sada čekamo da vidimo da li će ova akcija biti sprovedena", navodi Ražnatović.
Razgovor sa Zoranom Ristićem i Veselinom Ražnatovićem pogledajte u videu:
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
U Srbiji, više od 4.000 puta godišnje, život počne pre vremena. Iako majušni, oni su 'Mali Divovi'. 17. novembar je njihov dan. O borbi koja se meri gramima, o strahu koji raste u snagu i o timu koji život znači, govore oni koji su na prvoj liniji. Gosti: dr Milica Stevanović pedijatar, Marija Petrović, pedijatrijska sestra i roditelji 'Malih Divova'.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Za predsednika Advokatske komore Beograda (AKB) na izborima održanim ovog vikenda izabran je advokat Vladimir Prijović. On je od ukupno četiri kandidata dobio najviše glasova.
Ministarstvo zdravlja Republike Srbije donelo je odluku o uvođenju 24-časovnog rada u domovima zdravlja na teritoriji cele Srbije od ponedeljka 17. novembra, sa ciljem da se poveća dostupnost zdravstvene zaštite građanima i obezbedi efikasnije funkcionisanje zdravstvenog sistema.
Naučnici su identifikovali specifičnu grupu neurona u amigdali koji direktno pokreću anksioznost, a njihova hiperaktivnost povezana je i s razvojem depresije i poremećaja društvenog ponašanja, pokazala je nova studija Instituta za neuronauke u Španiji, objavljena u časopisu "iScience".
Ministarka trgovine Jagoda Lazarević rekla je za Newsmax Balkans da je u medijima saznala za dokument kojim kompanija Delez Srbija planira do kraja godine da zatvori ukupno 25 prodavnica, navodeći da veruje da će do toga i doći.
Da li je prodaja kompanije NIS Gaspromnjeftu pre 17 godina bila greška? Ko donosi konačnu odluku o promeni vlasnika i da li će ovog puta to biti dobra investicija?
Finansijski analitičar Vladan Pavlović ocenjuje da Srbija, nakon što su SAD uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije , može da se pojavi kao kupac ruskog udela NIS ukoliko dođe do njenog stavljanja na prodaju.
Ekonomista Ljubodrag Savić ocenio je da bi za Naftnu industriju Srbije (NIS) najbolje rešenje bilo da ruski vlasnici u što kraćem roku pronađu novog partnera kako bi Srbija mogla da uđe u mirniju fazu.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je predloženi budžet za sledeću godinu namenjen poboljšanju životnog standarda građana i razvoju, odnosno kapitalnim investicijama.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da je prosečna potrošačka korpa u prvoj polovini 2025. godine bila u potpunosti pokrivena prosečnom zaradom.
Da li trgovinski lanci zatvaraju radnje zbog uredbe o maržama ili je u pitanju nešto drugo? O ovome razgovaramo sa ministarkom unutrašnje i spoljne trgovine Jagodom Lazarević.
"Ako se vodimo ruskim interesima, onda ćemo da alarmiramo sve medije, da okrivimo Zapad i SAD za sve nedaće koje nam se dešavaju. Ako budemo praktični, dobićemo dobru volju od američke kancelarije OFAC", izjavio je stručnjak za energetiku Miodrag Kapor.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su SAD noćas poslale lošu poruku koja se tiče Naftne industrije Srbije (NIS) i navela nedvosmisleno u odgovoru na zahtev kompanije da žele kompletnu promenu vlasništva ruskih akcionara.
Komentari (0)