(VIDEO) Bez dogovora o minimalcu za 2026. godinu: Vlada i poslodavci nude 550 evra, sindikati zahtevaju 600
Ni na drugoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta nije došlo do dogovora o minimalnoj zaradi za 2026. godinu. Predstavnici Vlade Srbije i poslodavci ostali su pri svom prvobitnom stavu - povećanje je moguće, ali na iznos od 550, umesto 600 evra, koliko je traženo.
Sledeći sastanak zakazan je za 29. avgust, kada bi pregovori trebalo da se nastave. A šta radnici mogu da očekuju, za "Otvori oči" pričaju Zoran Ristić, viši savetnik Sindikata "Nezavisnost" i Veselin Ražnatović iz Unije poslodavaca Srbije.
Trenutno važeći minimalac je 53.592 dinara (oko 460 evra). Od 1. oktobra minimalna zarada biće povećana za 9,4 odsto i iznosiće 58.630 dinara, odnosno oko 500 evra. Vlada u pregovorima nudi da minimalac od 1. januara bude 550 evra.
A na pitanje da li je predložena cifra 600 evra, odnosno od 70.000 dinara preveliki iznos za poslodavce, Ražnatović odgovara:
"Sada je pronađen pravi odnos, a to je 500 evra od septembra i 550 od Nove godine. Lično nemam ništa protiv te cifre kada govorim o sebi. Ali bojim se da bi predloženo povećanje minimalca od strane sindikata, od skoro 50 odsto, navelo mnoge poslodavce da posluju u sivoj zoni, da ne prijavljuju radnike, a to nikome od nas nije potrebno. Sada bi i i Vlada Srbije trebalo da odigra potez - da podigne neoporezivi deo kako bi to poslodavci, ali i sindikati, lakše prihvatili, i da se tu negde nađe granica između nas i njih".
Od početka godine u Srbiji je izbilo oko 16.000 požara na otvorenom. Nakon svakog požara utvrđuje se uzrok, međutim, do javnosti slabo dolaze informacije o tome ko snosi krivicu za izbijanje požara. Kolike su kazne za podmetanje požara i koliko u Srbiji ima piromana?
Železnički prevoz u Crnoj Gori i peti dan je blokiran, pošto su u ponedeljak propali sedam sati dugi pregovori između menadžementa i radnika, a osim železničara nezadovoljni su i crnogorski policajci.
Predsednik Foruma srednjih stručnih škola, Milorad Antićem rekao je da nije lepo otpustiti nastavnika koji je potreban i da Zakon o sistemu obrazovanja mora da važi za sve podjednako.
Predstavnik sindikata navodi da između sindikata i Unije poslodavaca nema velikih razlika kada je u pitanju minimalna cena rada.
"Ako gledamo statističke podatke, između 91.000 i 95.000 ljudi prima minimalnu cenu rada. Postavlja se pitanje zašto je onda toliko aktuelna ta tema ako se odnosi samo na toliki broj ljudi. Ono što je važno jeste da se analizira koliki je broj ljudi koji se nalazi na nivou iznad minimalne zarade za nekoliko procenata. Onda ćemo doći do toga zašto je ova tema toliko aktuelna", navodi Ristić.
Ristić: Polovina radnika u Srbiji ima manju platu od 84.500 dinara
Prema rečima savetnika Sindikata "Nezavisnost", medijalna zarada u Srbiji je oko 84.500 dinara.
"Polovina radnika u Srbiji radi za zaradu koja je ispod 84.500 dinara. Statistika kaže da je prosečna zarada u Srbiji preko 107.000 dinara, a to je prosek koji se dobija na osnovu toga što imamo određen mali broj ljudi koji ima izuzetno visoke zarade. I kada računate prosek, dobićete taj iznos", dodaje Ristić.
Sindikati navode da se sa iznosom minimalne cene rada od oko 550 evra koji predlaže Vlada Republike Srbije ne zadovoljavaju egzistencijalne i socijalne potrebe radnika.
"Napravili smo istraživanje koje je pokazalo da iznos koji građani smatraju dovoljnim za pristojan život iznosi preko 80.000 dinara. Čak je više od dve trećine ispitanika potvrdilo da je to minimum koji im je potreban za pristojan život. Da ne govorimo o tome da je bilo ispitanika koji kažu da je 120.000 dinara nivo egzistencijalnog minimuma", zaključuje Ristić.
Foto: Milena ĐorđevićZoran Ristić
Sindikati ukazuju i na veliki broj ljudi koji rade u stranim kompanijama koje su dobile subvencije i potpisale ugovore sa državom, u kojima stoji da je njihova obaveza da isplaćuju minimalnu cenu rada uvećanu za 20 odsto kao najnižu osnovnu zaradu.
"Na sve njih će se odnositi povećanje minimalne cene rada. I to su kompanije koje danas najviše govore o tome da će imati problem sa skokom minimalne cene rada. Razumemo probleme u privredi. Postoje sektori u kojima će ovo povećanje dovesti do toga da poslodavci imaju problem sa isplatom minimalne cene rada. Ali ono što je takođe značajno jeste da ljudi koji rade u tekstilnoj industriji, građevinarstvu i elektronskoj industriji treba da obezbede sebi pristojan život", dodaje Ristić.
Poslodavci: Država da se aktivno uključi
Prema Ražnatovićevim rečima, želja poslodavaca je da se država aktivno uključi - da Ministarstvo finansija poveća neoporezivi deo zarade.
Foto: Milena ĐorđevićVeselin Ražnatović
"Navodim primer poslodavca koji ima 20 radnika. Ovom merom on u prvom mesecu, kada se minimalna zarada poveća, ne bi osetio veliki udarac. Mi smo u svakom slučaju za to da minimalna cena rada pokriva minimalnu potrošačku korpu. Mere oko trgovačkih namirnica su zakasnile. U februaru je tadašnji premijer Vučević govorio da će se dovesti u red četiri firme koje dogovaraju cene, i od tada do danas ništa nije urađeno. Sada čekamo da vidimo da li će ova akcija biti sprovedena", navodi Ražnatović.
Razgovor sa Zoranom Ristićem i Veselinom Ražnatovićem pogledajte u videu:
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Novinar Boško Jakšić ocenio je u emisiji Sinteza da neće biti mira na Bliskom istoku dok je Benjamin Netanjahu na vlasti u Izraelu. On smatra da je politika aktuelnog izraelskog premijera nanela štetu ne samo Palestincima, već i Izraelu i Jevrejima kao narodu. "Pod velikim pritiskom ultradesničarskih partnera u koalicionoj vladi, Benjamin Netanjahu se odlučio na to što oni traže - nastavak rata, uništavanje Hamasa i ostvaranje biblijskog sna o državi Izrael, kakva je bila u vreme cara Davida i koja bi išla od reke Jordan pa sve do Sredozemlja", rekao je sagovornik Newsmax Balkans televizije i dodao da bi takva država onemogućila Palestince da stvore svoju. Produžetkom rata, dodaje naš sagovornik, Netanjahu istovremeno produžuje svoj politički život. "Prekid rata preti ne samo njegovoj političkoj sudbini, nego i životnoj slobodi", smatra Jakšić. Hamas je radikalna islamistička organizacija i, prema mišljenju Jakšića, nije slučajno da su se odlučili na masakr 7. oktobra 2023. godine kada je stradalo 1.200 nevinih ljudi.
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Beživotno telo nepoznatog muškarca pronađeno je u petak uveče u džaku u koritu Šekularske reke u Beranama. Istražitelji utvrđuju okolnosti događaja, a nije isključena ni mogućnost da je reč o nasilnoj smrti.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su T. K. (44) zbog postojanja osnova sumnje da je 27. decembra u jednoj zgradi na Novom Beogradu pokušao da liši života ženu (67) i tom prilikom joj oteo tašnu.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", do subote, 27. decembra u 19 časova stigle su 451.404 prijave, objavio je Republički geodetski zavod (RGZ).
Srbija je energetski zavisna zemlja. I ono što imamo za proizvodnju struje, nije baš u najboljem stanju. Reke su sve praznije, a uglja je sve manje i sve je lošijeg kvaliteta. Zbog zdravlja nacije trebalo bi da ga se odreknemo. Šta bi moglo da bude rešenje?
Preuzimanje ruskog udela Naftne industrije Srbije (NIS) od strane MOL ne bi bilo u ekonomskom, već političkom interesu, izjavio je stručnjak za energetiku Miodrag Kapor za Newsmax Balkans.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se sa ambasadorom Ruske Federacije Aleksandrom Bocan-Harčenkom, sa kojim je, kako je naveo, imao sadržajan razgovor, sa fokusom na energetsku bezbednost Srbije.
Uredba o ograničenju marži doneta je sa ciljem da se zaustavi rast cena i olakša svakodnevna kupovina građanima. Zvanični podaci govore o stabilizaciji, ali utisci potrošača su i dalje podeljeni. Da li su mere države zaista donele niže cene na rafovima i kako to izgleda u praksi?
Ugovor o učešću Islamske Republike Iran na specijalizovanoj izložbi EXPO 2027 potpisali su u Beogradu komesarka za EXPO i ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević, direktor EXPO 2027 Beograd Danilo Jerinić i komesar sekcije Irana za EXPO 2027 Sodaif Beikzadeh.
U toku su pregovori ruskih akcionara sa MOL o izlasku ruskog vlasništva iz Naftne industrije Srbije i tim povodom su se već obratili američkom OFAK, kako bi se NIS skinule sankcije i omogućio nastavak rada, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Komentari (0)