(VIDEO) Ograničene marže ne važe za pijace: Hoće li preprodavci sniziti cene?
Uredbom Vlade Srbije ograničene su marže u maloprodaji i veleprodaji. Marže ne mogu biti veće od 20 odsto, a ovo pravilo važi za velike trgovce. Šta će se desiti sa cenama na pijaci gde preprodavci nude poljoprivredne proizvode po višestruko većoj ceni od one koju plaćaju poljoprivrednicima?
Na pijacama u Beogradu bogata ponuda, a cene iste kao i pre desetak dana. Vest o ograničenju marži za sada ne utiče na cenu svežih namirnica na pijaci.
Oni koji ono što prodaju i proizvode, kažu da su cene već dovoljno niske. I ne očekuju da budu još niže jer put od njive do trpeze, ili u ovom slučaju do tezge nije ni lak, ni kratak.
Sin i majka, Goran i Ređiba Ravlić osuđeni su prvostepeno na po 45 godina zatvora za brutalno ubistvo supruge, odnosno snaje Nermine (38) u sarajevskom naselju Pofalići.
Košarkaši Bosne i Hercegovine pobedili su Grčku oslabljenu neigranjem Janisa Adetokumba rezultatom 80:77 u meču četvrtog kola Grupe C na Evropskom prvenstvu.
"Od njive do trpeze je vrlo, vrlo teško, veliki je posao, velika ulaganja, nema radne snage, niko neće da radi, troškovi su veliki, moramo da uložimo i u mehanizaciju, agrotehničke mere, država bi mogla malo više da nam pomogne, a ono što je do nas, mi hoćemo da radimo. Ima puno preprodavaca, malo je nas proizvođača, ali nemam ništa protiv, i ti ljudi treba da rade, to su trgovci faktički, ali mi kao poljoprivredni proizvođači treba da imamo malo bolje pozicije, da imamo veća obeležja i da zauzimamo neka bolja mesta na pijaci", rekla je za Newsmax Balkans Gordana Andrejić, poljoprivrednica i prodavačica.
Tržište ima svoje zakonitosti koje su neumoljive. Oni koji ga već dugo prate, kažu da je ipak moguće da i cene na pijaci usled pritiska konkurencije padnu.
Pod uslovom da i cene u trgovinskim lancima zaista drastično padnu. U suprotnom, sve ostaje kao i do sada.
"Prodavci na pijaci mogu da se bore sa trgovinskim lancima samo niskom cenom, samo na taj način. Dakle ako oni vide da trgovinski lanci ne spuštaju cene, onda neće sigurno sniziti ni oni, zašto bi to oni radili? I to kada pričamo o robi koja nije voće i povrće. A kada je reč o voću i povrću, tu su uglavnom nakupci i oni diktiraju neke cene, dogovaraju se i te cene su sigurno značajno više nego što bi trebalo da budu, ali to je odnos ponude i potražnje. Dokle god potrošači kupuju i plaćaju, trgovci, ni jedni, ni drugi, ni treći nemaju želju, ni motiv da spuštaju cene", izjavio je Dejan Gavrilović iz Udruženja "Efektiva".
Osim borbe za to da rod bude dobar, proizvođači koji sami prodaju svoje proizvode na pijaci, bore se i sa konkurencijom.
Kako bi i ono malo njih koji žele da rade u poljoprivredi ostalo u tom poslu, možda i najbitniji korak jeste upravo ono što kažu da im je najpotrebnije, oštrija kontrola uvoza, istaknutija obeležja za domaće proizvode i veća pomoć države.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbiju je tokom prošle godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, posetilo 4,34 miliona turista, što je za 1,9 odsto manje nego 2024. godine.
Prema poslednjim objavljenim podacima Republičkog geodetskog zavoda za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima nazvanom "Svoj na svome" do 30. januara u 19 časova pristiglo je 1.393.479 prijava građana.
Cela planeta se trenutno nalazi u jako turbulentnom vremenu, što za posledicu ima rekordan skok cena plemenitih metala u poslednjih pola veka. Cena zlata je u 2025. porasla za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo izuzetan rast od čak 148 odsto.
Ministar finansija Siniša Mali obišao je radove na izgradnji Nacionalnog stadiona u Surčinu i istakao da se završetak radova očekuje do polovine 2027. godine kao i da će stadion biti uspeh svih građana Srbije i da će zajedno sa Ekspom koji se gradi pored predstavljati sliku nove i uspešne i Srbije.
Maksimalne maloprodajne cene goriva u Srbiji biće u narednih sedam dana iste kao i sada, pa će litar evrodizela koštati 193 dinara, a benzina 176 dinara, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je da je blokadama teretnih terminala na granicama sa Evropskom unijom zaustavljeno 93 odsto izvoza iz regiona, što prouzrokuje dnevnu štetu od oko 92 miliona evra, odnosno 109,95 miliona dolara.
EXPO 2027 će biće centralni događaj u državi sledeće godine. Za neke delove ovog projekta već se ulazi u završnu fazu. Građani su bili kumovi EXPO maskotama Milici i Rastku. Sada imamo i njihova imena koja su puna simbolike, kostim predstavlja tradiciju i patike kao simbol koračanja u budućnost.
Tržište nekretnina u Srbiji u poslednjih nekoliko godina doživljava značajne promene koje se ogledaju kroz rast cena kvadrata, ali i kroz novi sistem podrške mladim kupcima stana.
Usluga smeštaja u državnim domovima za stare poskupeće od 1. februara u proseku za oko 30 odsto, pa će za boravak u pojedinim ustanovama korisnici morati da izdvoje i do 70.000 dinara mesečno, istakla je u razgovoru za Newsmax Balkans Nadežda Satarić iz Udruženja "Snaga prijateljstva - Amity".
Komentari (0)