Sagovornici Newsmax Balkans: "Ako se nastavi ovakva politika cena stanova, niko neće moći da ga kupi"
Nakon što se stavlja tačka na divlju gradnju time što će se realizovati legalizacija objekata po ceni od samo 100 evra, a za luksuzan stan 1.000 evra, postavlja se pitanje kako će se to odraziti na cene nekretnina.
Pitanje za sebe je i to da li će moći da se kod nas realizuje takozvani španski model koji podrazumeva ograničenje cene nekretnina za mlade do 35 godina.
Novi zakon o legalizaciji nekretnina pojednostavljuje proces evidentiranja svih objekata i omogućava njihov upis u vlasništvo. Očekuje se pozitivan uticaj na tržište nekretnina, uključujući povećanje ponude, ali je upitno da li će doći do snižavanja cena.
Kašnjenja u planiranju i realizaciji projekata za razvoj prenosnog, a naročito distributivnog sistema električne energije povećala su troškove projekata najmanje za 120 miliona dinara, koliko je plaćeno na ime naknade za neiskorišćena sredstava kredita, objavila je Državna revizorska institucija.
Predsednik SAD Donald Tramp saopštio je da proglašava Antifu "velikom terorističkom organizacijom". Novinar Marko Lakić govorio je za Newsmax Balkans o tome kakva je to organizacija i ima li sličnih u Srbiji.
"S obzirom na to da se kod nas cene formiraju slobodno na tržištu u odnosu na ponudu ili potražnju, po toj logici stvari, ukoliko se desi ponuda novih nekretnina, posebno u ovom obimu, a pričamo o skoro pet miliona objekata, pretpostavljam da bi trebalo da bude nešto u tom smislu. Međutim, videćemo kako će taj proces da se razvija i koliko će tih nekretnina biti ponuđeno na tržištu i u skladu sa tim ćemo videti kakav će efekat tržišta biti. Odgovor bi bio može da bude, ali ne mora da znači", izjavio je za Newsmax Balkans Ervin Pašanović, sudski veštak za ekonomsko-finansijsku oblast.
Printscreen: Newsmax Balkans
Država će utvrđivati ko ima pravo da postane vlasnik određene nekretnine. Do sada, da bi država legalizovala određeni objekat, on je morao da ispuni sve tehničke uslove, pa se tek onda određivalo vlasničko pravo, što predstavlja osnovnu razliku.
Pored toga, poslednjih godina, cene zakupa stanova u Srbiji nezaustavljivo rastu, što stanarine u Beogradu, Novom Sadu i drugim gradovima čini nedostižnim za veliki broj mladih.
"Mi imamo, konkretno u Beogradu, ne toliko u Srbiji, nego u Beogradu taj problem, da ako se nastavi ovakva politika cena da se vodi da će biti jednostavno ne prijemčiv, jer niko neće moći da kupi stan sem onih koji dolaze sa strane", rekao je advokat Nemanja Todorović.
Država najavljuje moguće ograničavanje cena zakupa po uzoru na španski model, ali da li je to zaista izvodljivo kod nas? Iz agencije za nekretnine objašnjavaju da ovakva mera kod nas ne bi urodila plodom iako postoji potreba za njom.
"Taj model u Španiji rezultat je njihove politike koju su spremni da žrtvuju, kao i rast cena koji se tamo desio, jer u principu kod njih nije bio toliki skok. Kod nas imamo situaciju da nam nedostaju stanovi za rentu, manjih stanova najviše nedostaje na tržištu i iz tog razloga mislim da bi napravilo čak i problem, naš narod se snađe pa bi to otišlo možda čak i u neku sivu zonu izdavanja stanova. Mislim da bi se na možda pogrešan način sve to odigralo, a prava stvar bi bila da se izgrade stanovi za rentu da se masovno grade takvi stanovi za studente ili ljude sa manjim kirijama", izjavio je Dušan Mirkulovski, agent za nekretnine.
Printscreen: Newsmax BalkansDušan Mirkulovski
Španski model obuhvata deset godina garantovanog zakupa, što znači da ne morate tražiti novi stan svakih nekoliko meseci. Država garantuje kiriju, što je dobar model za one koji imaju višak nekretnina koje žele da iznajmljuju.
Ideja bi mogla da bude da se ljudi koji hoće da iznajmljuju stanove prijave i učestvuju u tom programu. U Srbiji postoji subvencija za mlade u okviru takozvanih kredita za mlade.
"Nemamo tačan podatak koliko je stanova za mlade kupljeno, međutim, malo je bilo stanova koji odgovaraju tim uslovima jer to su uglavnom manji stanovi i njih je ograničen broj na tržištu. To je jedna stvar, a druga stvar, pojavljuju se klijenti koji nemaju za kaparu ili imaju hiljadu dve, a onda mnogi prodavci nisu bili spremni da prodaju, tj. zaključe ugovor sa tako malom kaparom", objasnio je Nebojša Rapaić iz agencije za nekretnine.
Kako objašnjavaju naši sagovornici, u Srbiji bi možda trebalo da pogledamo berlinski ili bečki model gde postoje socijalne karte u odnosu na koje država donira razliku cene između tržišne cene zakupa stana i onoga što određene socijalne kategorije mogu sebi da priušte.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Zašto je kultura način postojanja jednog naroda i njegovo lice pred svetom? Da li je kultura najdublji izraz duhovne vertikale svake etničke skupine? Zašto kultura nije statična tradicija, već dinamičan proces u kome se prošlost i budućnost neprestano prožimaju u sadašnjosti - odgovore tražimo od književnog istoričara i pisca Petra Pijanovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Balistička raketa ispaljena iz Irana oborena je u turskom vazdušnom prostoru, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Iran je izveo svoje prve napade otkako je novi vrhovni vođa postao Modžtaba Hamnei.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Komentari (0)