DRI: Zbog kašnjenja s projektima Elektrodistribucija Srbije platila najmanje 120 miliona dinara
Kašnjenja u planiranju i realizaciji projekata za razvoj prenosnog, a naročito distributivnog sistema električne energije povećala su troškove projekata najmanje za 120 miliona dinara, koliko je plaćeno na ime naknade za neiskorišćena sredstava kredita, objavila je Državna revizorska institucija.
Revizori su utvrdili da Elektrodistribucija Srbije (EDS) nije obezbedila dovoljno efikasno upravljanje projektima zbog kašnjenja u donošenju planova, nedostatka internih procedura i nedovoljne pripreme i realizacije investicija, što je rezultiralo povećanim troškovima i nedovoljno pouzdanim izveštavanjem.
U izveštaju DRI se navodi da je EDS pokrenula brojne projekte modernizacije i smanjenja gubitaka, stepen realizacije kretao se od 50 odsto do 75 odsto, a kašnjenja u realizaciji dela investicija, usled nedovoljne pripremljenosti i neusklađenosti planiranih aktivnosti sa stvarnim kapacitetima, rezultirala su povećanjem troškova od najmanje 74 miliona dinara po osnovu nepovučenih sredstava kredita.
Narodna banka Srbije donela je odluku koja predviđa olakšice za građane u otplati kredita kada se nađu u teškim životnim okolnostima, poput gubitka posla, bolesti ili smrti člana porodice.
Ko danas ima autoritet u učionici: nastavnik, roditelj ili dete? I da li je taj autoritet uopšte moguće definisati u vremenu kada se društvo menja iz dana u dan, a škola ostaje gotovo nepromenjena?
Roditelji dece s poteškoćama u razvoju nisu samo obični roditelji. Često su svojoj deci i učitelji, psiholozi, defektolozi i zdravstveni radnici, jednom rečju negovatelji, i to je celoživotni poziv. Ako žele da ga obavljaju kako treba, često odustaju od posla, jer su svom detetu potrebni 24 časa.
"Projekat "EDS Metering", za nabavku savremenih elektronskih brojila - pametna brojila i uspostavljanje sistema, softvera i hardvera za njihovo očitavanje i prikupljanje podataka, koji treba da doprinese smanjenju gubitaka u distributivnom sistemu, realizovan je u iznosu od svega 12 odsto", ukazuje DRI.
"Deo projekata beležio odstupanja od planirane dinamike"
Kako navode, realizacija Plana preuzimanja mernih uređaja znatno kasni, jer je u periodu 2021–2024. godine preuzeto oko 14 odsto ukupno planiranih mernih mesta.
"Revizor je utvrdio da su, istovremeno, gubici u sistemu smanjeni u revidiranom periodu sa 11,22 odsto 2022. godine na 10,37 odsto u 2024. godini, ali su bili veći od planiranih, a broj izvršenih kontrola mernih mesta je smanjen", saopštili su.
Akcionarsko društvo Elektromreža Srbije je u revidiranom periodu od 2022. do 2024. godine obezbedilo ukupnu realizaciju investicija na nivou od oko 60 odsto do više od 90 odsto.
FOTO: Ministarstvo rudarstva i energetike/Ana Paunković
"Deo projekata je, ipak, beležio odstupanja od planirane dinamike, usled ograničene efikasnosti u upravljanju i nedovoljno razvijenih mehanizama za blagovremeno prepoznavanje i ublažavanje rizika. To je povećalo troškove na pojedinim projektima i plaćanja naknada na nepovučena kreditna sredstva u iznosu od oko 46 miliona dinara, navodi revizor i dodaje da su tehnički gubici u prenosu relativno mali i u skladu sa evropskim standardima, ali realizacija projekata pokazuje prostor za unapređenje", navodi se u saopštenju.
U izveštaju o reviziji svrsishodnosti poslovanja "Efikasnost upravljanja projektima za razvoj prenosnog i distributivnog sistema električne energije" navodi se da je Ministarstvo rudarstva i energetike uspostavilo strateški i normativni okvir i pratilo investicije u razvoj prenosnog i distributivnog sistema, s tim da nije blagovremeno izveštavalo o sigurnosti snabdevanja, a nadzor nad realizacijom kapitalnih projekata bio je otežan.
Vlada Srbije donela hitnu odluku – zabranjen izvoz nafte i goriva iz Srbije. Da li je ovo rešenje za energetsku stabilnost u zemlji? Čeka se datum redovnog prolećnog zasedanja Skupštine Srbije. Da li se politička borba vraća u poslaničke klupe? Gosti emisije biće Gordana Čomić i Slobodan Cvejić Na koji način je ajatolah Ali Hamnei, za vreme svoje vladavine, izmenio sliku Irana i kako je njegov režim oblikovao život ljudi u ovoj zemlji?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo – da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije? Gosti Stava dana: Nenad Jevtović sa Institut za razvoj i inovacije i Veljko Mijuškovic, ekonomista.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Hrvatski pevač Toni Cetinski na dan koncerta 8. marta otkazao je svirku u Novom Sadu, nakon što se, kako tvrdi, upoznao sa svedočenjima ljudi koji dvoranu SPENS povezuju sa teškim uspomenama iz devedesetih. Iz tog preduzeća navode da je "umesto ljubavi ponovo u prvi plan izbila zlonamernost".
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Komentari (0)