Sledeće zime najjeftinije će biti grejanje na drva, a najskuplje etažno na struju
Tokom predstojeće grejne sezone, najjeftinije će biti grejanje na drva, a najskuplje etažno grejanje na struju, pokazala je analiza Agencije za energetiku.
Prema njihovom istraživanju, za grejanje stana od 60 kvadrata na 20 stepeni, 16 sati dnevno tokom 180 dana, loženjem drva po ceni od 6.430 dinara po kubiku biti potrebno 53.000 dinara dok će etažno grejanje na struju koštati 250.000 dinara.
Troškovi grejanja na drva podrazumevaju da se koriste novije peći, veće efikasnosti, dok bi znatno skuplje grejanje imala domaćinstva koja koriste peći manje efikasnosti i skuplja drva, pa bi u slučaju cene drveta od 9.000 dinara po kubiku i manje efikasne peći, troškovi grejanja za svih šest meseci iznosili 87.500 dinara.
Iz agencije su naveli da je reč o cenama energenata koje su važile polovinom septembra, a da su, što se ogrevnog drveta tiče, cene u odnosu na prethodnu grejnu sezonu veće do dva procenta.
U jeku rasprave o nacrtu zakona koji uvodi termin "obljuba bez pristanka", glumica Milena Radulović upozorava da takva formulacija relativizuje silovanje i šalje poruku da postoji njegov "blaži oblik".
Priznavanje Palestine neće bitno promeniti stanje na terenu i položaj Palestinaca u tom regionu. Palestina realno ne može da formira državu, oni imaju unutrašnje razlike, izjavio je za Newsmax Balkans novinar Slobodan Reljić.
Jesen je zvanično počela u 20.19 sati, a pad temperature i oblačno vreme očekuju nas od srede, rekao je za Newsmax Balkans meteorolog Nedeljko Todorović.
Domaćinstva koja koriste pelet, ako se sagoreva u efikasnijim pećima konstruisanim za ovo gorivo, imaće troškove od 76.000 dinara, što je u poređenju sa prethodnom grejnom sezonom više za 17 odsto. Troškovi grejanja korišćenjem prirodnog gasa ove grejne sezone su isti kao i prethodne i iznose 59.500 dinara što je za samo 6.500 dinara skuplje od najpovoljnijeg grejanja korišćenjem drveta.
Troškovi grejanja na ugalj će iznositi 77.700 dinara i ostali su na nivou troškova iz prethodne godine. Domaćinstva koja koriste propan butan gas moraju izdvojiti oko 172.000 dinara što je za oko 4,0 odsto više nego prethodne godine.
Troškovi grejanja električnom energijom su u odnosu na prethodnu godinu uvećani za oko 25 odsto. Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći imaće troškove od 102.700 dinara, ali samo ukoliko se isključivo koristi jeftinija noćna električna energija.
Dopunjavanje peći korišćenjem skuplje električne energije samo tokom dva sata dnevno, uvećava troškove za oko 40 odsto tako da oni iznose 142.000 dinara.
Grejanje na struju najskuplje
Domaćinstva koja koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje moraju izdvojiti više od 250.000 dinara za električnu energiju i to je prema trenutnim cenama najskuplji vid grejanja u ovoj grejnoj sezoni.
Foto: Envato
Iz agencije navode da je za grejanje prosečno izolovanog stambenog prostora od 60 kvadratnih metara na 20 stepeni Celzijusa u toku 16 sati dnevno u celom stanu, 180 dana u grejnoj sezoni, potrebna energija od oko 9.000 kWh, a 150 kWh/m2 je prosečna procenjena potrošnja za grejanje u Srbiji.
Pojašnjavaju da navedeni iznosi troškova obuhvataju samo troškove nabavke energije, odnosno goriva, a ne obuhvataju investicione troškove, kao što je nabavka peći, ugradnja instalacija centralnog grejanja i troškovi periodičnih pregleda i održavanja. Građanima savetuju da ukoliko su u mogućnosti, izoluju stambeni prostor i promene prozore a ukoliko kupuju nove peći i kotlove, da izaberu one koje su energetski što efikasniji.
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALZIR I SFRJ
Alžirska borba za nezavisnost bila je podržana od Tita. Francuska je Alžir smatrala svojom teritorijom i nije želela tako lako da je se odrekne. Dolazi do jednog od najvećih ratova u kojem je SFRJ odigrala ključnu ulogu. Alžirski borci su snabdevani oružjem, ranjenici su lečeni u Beogradu, a neki od boraca su bili čak i studenti u Jugoslaviji. Ratni zločini u ratu i značaj te borbe postao je poznat u svetu zahvaljujući jugoslovenskim novinarima i snimateljima koji su prenosili pravu sliku tog sukoba.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Policija u Nišu uhapsila je D. M. (40) iz tog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršilo krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija. Uhapšen je i M. S. (23) zbog pomaganja u izvršenju krivičnog dela.
Pripadnici policijske stanice Novi Beograd u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu uhapsili su I. I. (51), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Zločini komunista nakon Drugog svetskog rata tema su izložbe u Vašingonu, pod nazivom "U ime naroda". Direktor Muzeja žrtava komunizma u Vašingtonu Erik Paterson istakao je za Newsmax Balkans da je vreme da se stane na put glorifikaciji Josipa Broza Tita i da svi zločini izađu na videlo.
Na 17. međunarodnoj olimpijadi u znanju u Antaliji, učenici Matematičke gimnazije su nas ponovo obradovali i učinili ponosnim. Izuzetan uspeh srpskih đaka meri se sa osvojenih pet zlatnih i jednom srebrnom medaljom.
Zaduženost u Srbiji nastavlja da raste i ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika premašili su 4.100 milijardi dinara samo u septembru. Najviše se uzimaju gotovinski i stambeni krediti, dok ekonomisti upozoravaju da je udeo gotovinskih zajmova prešao 50 odsto, što može predstavljati rizik.
U prvih devet meseci ove godine Zlatibor je bio najposećenija turistička destinacija u Srbiji, kada je na ovoj planini boravilo 341.966 turista, što predstavlja povećanje od 8,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Turistička organizacija Zlatibor.
Prema najnovijoj listi američke agencije Blumberg, najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra).
Veterinarska inspekcija obavila je nadzor u 103 ugostiteljska objekta širom Srbije, među kojima su dominirale picerije i objekti brze hrane. Inspektori su proveravali primenu novih pravila za deklarisanje proizvoda koji sadrže palmino ulje.
Komercijalni direktor preduzeća "Srbijašume" Aleksandar Šalipur rekao je da je u toj kompaniji kubik drva 50 odsto jeftiniji i košta 5.269 dinara sa PDV, a u okviru državnih mera podrške građanima, od septembra do marta, najugroženija domaćinstva mogu ga kupiti po ceni i od 2.900 dinara PDV.
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Odeljenje lokalne poreske administracije Gradske uprave Sombora podsetilo je sve poreske obveznike, fizička lica, preduzetnike i pravna lica u Srbiji da je rok za uplatu četvrte rate poreza na imovinu 14. novembar.
Gunvor grupa povukla je ponudu za kupovinu međunarodne imovine Lukoila, među kojom je i Lukoilova firma u Srbiji, nakon što je Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država nazvalo ovu grupaciju "marionetom Kremlja".
Komentari (0)