Kakva je budućnost saradnje JANAF i NIS: "Energetski tokovi spajaju Srbiju i Hrvatsku uprkos političkim razlikama"
Vrlo često čujemo sa hrvatske strane ono što nikad nismo od devedesetih – da su oni na srpskoj strani, da zajedno traže od Amerikanaca da ne uvode sankcije, ovim rečima pravnik i predsednik "Veritasa" Savo Štrbac opisuje novu dimenziju odnosa Srbije i Hrvatske.
Prema njegovim rečima, privredni interesi, a pre svega transport nafte preko JANAF, postaju važan most saradnje između dve države.
Kroz sistem JANAF, naftovoda koji ide od Omišlja blizu Rijeke do granice sa Srbijom, srpska privreda, do sankcija NIS, dobijala je ključne količine sirove nafte i derivata.
U nedelju, 12. oktobra, biće održani lokalni izbori na Kosovu i Metohiji. Ekipa Newsmax Balkans televizije uputila se na KiM, uz uredne novinarske akreditacije. Međutim, zbog više nego rigorozne kontrole na administrativnom prelazu Jarinje, naša ekipa doživela je neprijatnosti.
Deca u Srbiji provode u proseku po četiri sata dnevno na internetu. Virtuelni svet je onaj u kojem se druže, komuniciraju, zabavljaju, ali i svet u kojem lako postaju žrtve zlostavljanja.
Iako je Srbija ukinula smrtnu kaznu pre više od dve decenije, nova istraživanja pokazuju da podrška njenom vraćanju među građanima ponovo raste. Struka je, međutim, gotovo jednoglasna u stavu da smrtna kazna ne sme da bude deo savremenog pravosuđa.
Istovremeno, kako je naveo, Hrvatska ostvaruje značajne prihode od tranzita, procene govore i do 30 odsto ukupnih prihoda JANAF dolazi od ovog transporta. Samo do kraja godine, gubici bi mogli iznositi oko 18 miliona evra ukoliko se tokovi poremete.
"To je obostrani interes, možda čak i jači na hrvatskoj strani, jer oni žive od transporta i skladištenja nafte. Na Omišlju nema izvora, već se nafta doprema tankerima i skladišti, a dalje se transportuje koliko se kupi", objašnjava Štrbac.
Podrška uprkos tenzijama
Iako su politički odnosi Beograda i Zagreba često zategnuti, hrvatski zvaničnici više puta su poručili da Srbija neće ostati bez nafte i derivata. Štrbac podseća da je hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar više puta isticao da su sve količine isporučene "do poslednje kapi" pre uvođenja američkih sankcija NIS.
Foto: Milena ĐorđevićSavo Štrbac
"Nema govora da je nešto zadržano ili uskraćeno Srbiji. Hrvati naplaćuju samo usluge, jer ni oni nemaju sopstvenu naftu, već su takođe zavisni od uvoza", dodaje predsednik Veritasa.
Politika i ekonomija
Dok sa jedne strane postoje racionalni ekonomski argumenti, sa druge su i dalje prisutne jake političke tenzije, Štrbac navodi da iz iste stranke iz koje dolazi ministar Šušnjar potiču inicijative koje imaju izrazito antisrpski karakter - od donošenja zakona o rušenju spomenika sa ćiriličnim natpisima, do tolerisanja masovnih proustaških okupljanja na koncertima.
"Ne mogu da pomirim te dve slike - s jedne strane razumne i racionalne izjave jednog ministra, a sa druge politike koje svakodnevno sprovodi njegova stranka, usmerene protiv Srba", kaže Štrbac.
Perspektive normalizacije
Govoreći o budućnosti odnosa, Štrbac ocenjuje da bi ekonomski interesi mogli postati temelj za širu saradnju, ne samo u energetici, već i u turizmu i saobraćaju.
Međutim, upozorava da političari u obe zemlje moraju da pokažu spremnost na popuštanje i odustajanje od mera koje izazivaju nove tenzije.
Foto: Milena ĐorđevićSavo Štrbac
"Treba da se zaborave ratna vremena. Prošlo je 30 godina od završetka sukoba. Francuzi i Nemci su ratovali, pa su danas najbolji partneri. Zašto i mi ne bismo mogli da budemo", zaključuje Štrbac.
Razgovor sa direktorom Veritasa pogledajte u videu:
Tragedija na Filozofskom fakultetu u Beogradu i smrt 25-godišnje devojke otvorila niz ozbiljnih pitanja o bezbednosti u visokim, ali i srednjim i osnovnim obrazovnim ustanovama. Kako je moguće da se ovakva tragedija dogodi baš u instituciji koja bi morala da bude jedno od najbezbednijih mesta u društvu i ko je zakazao u sistemu koji bi morao da garantuje sigurnost svih studenata i zaposlenih? Gosti Stava dana: Zoranom Dragišićem, profesor na Fakultetu za bezbednost i Dejan Milutinović stručnjak za bezbednost.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH, o masovnim protestima državnih službenika zakazanim za utorak. Njihove zahteve nema ko da razmatra jer Dom naroda još nije zasjedao, odnosno u blokadi je. Da li se S. Makedonija sve više približava SAD u odnosu na Evropsku uniju - analizira novinar Cvetin Čilimanov. Gde su "zapeli" pregorovi Crne Gore sa EU, da li će umesto sa Briselom, Podgorica na kraju procesa razgovarati sa Zagrebom o članstvu? Komentariše politikolog Aleksandar Ćuković.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako izgleda fabrika u kojoj se ne čuje buka ljudi već algoritama? Sta je i kako u praksi funkcioniše Al fabrika? Kako nastaje sistem koji uči, analizira i donosi odluke? Za emisiju „Tražim reč" govore, izvršni direktor i suosnivac Reputea Ivan Kadic, lider za strategiju razvoja veštačke inteligencije Anita Lazović i menadžer poslovnog razvoja za veštačku inteligenciju Nikola Vurdelja.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Šta su na lokalnim izborima građani poručili političarima? Šta rezultati govore o funkcionisanju vladajuće koalicije a šta o studentsko-opozicionom bloku? Da li će sledeće izbore odlučivati lokalne, republičke ili svetske teme? Odgovore tražimo od advokata i predsednika Narodne partije Vladimira Gajića.
Na mostu preko reke Dunav između Kovin i Smedereva je došlo do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba izgubila život, nezvanično saznaje Newsmax Balkaks.
U Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci održani su redovni izbori za odbornike lokalnih skupština, koji su prošli u znaku visoke izlaznosti, a u više mesta zabeleženi su i incidenti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, brzim operativnim radom rasvetlili su prijavljeni napad u mestu Ratari kod Smederevske Palanke.
Novinar magazina Revolt Lazar Dinić, koji je pretučen u Boru gde je pratio lokalne izbore, ima kontuziono žarište na malom mozgu, izjavio je za portal Newsmax Balkans advokat Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Veljko Milić.
Šta su na lokalnim izborima građani poručili političarima? Šta rezultati govore o funkcionisanju vladajuće koalicije, a šta o studentsko-opozicionom bloku?
Ugovor za gas za Srbiju je produžen za tri meseca, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji se obratio nakon razgovora za ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Šestomesečni euribor u Srbiji porastao je na 2,5 odsto, što utiče na kredite sa promenljivom kamatom. Stručnjaci upozoravaju građane da budu oprezni prilikom ugovaranja kamatnih stopa, dok ulaganje u nekretnine i dalje smatraju opravdanim na duži rok.
Cena nafte premašila je 115 dolara po barelu prilikom otvaranja tržišta u Aziji, dok se nastavljaju vazdušni udari u zemljama na Bliskom istoku, nešto više od mesec dana nakon početka rata u Iranu.
Nakon što su marže u velikim trgovinskim lancima bile ograničene na 20 odsto za širok spektar proizvoda, iz državnog vrha stizale su najave da bi dolazak novih trgovaca mogao da donese niže cene i zdraviju konkurenciju.
Evropska unija je od 1. januara počela primenu mehanizma za usklađivanje cena ugljenika. Izvoznici čelika, aluminijuma, cementa, đubriva, vodonika i struje plaćaće taksu, što povećava cene i smanjuje konkurentnost.
Američka tehnološka kompanija Microsoft bi mogla da zabeleži najgori kvartal od globalne finansijske krize 2008. godine, prevashodno zbog velikih ulaganja u infrastrukturu za veštačku inteligenciju i rasta konkurencije AI startapa.
Komentari (0)