Srbija i Evropska unija potpisale sporazum o finansiranju u okviru IPA III vredan 219,9 miliona evra
Republika Srbija i Evropska unija potpisale su Sporazum o finansiranju u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć - IPA III, vredan 219,9 miliona evra za period 2025-2027, od čega bespovratni doprinos EU iznosi 139,4 miliona evra.
Srbija će dodatnim sredstvima od 80,5 miliona evra podržati realizaciju značajnih projekata, čime pokazuje spremnost da zajedno sa EU sprovodi reforme koje donose konkretne promene u životima građana.
U ime Republike Srbije sporazum je potpisala državna sekretarka u Ministarstvu za evropske integracije i nacionalni IPA koordinator Mira Radenović Bojić, a u ime Evropske komisije direktorka za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za proširenje i istočno susedstvo Valentina Superti.
"Ulaganje u Srbiju koja napreduje"
Radenović Bojić je istakla kako ovaj sporazum nije samo finansijski okvir, već zajednička poruka Srbije i EU da žele da obezbede sigurniju, pravedniju i perspektivniju budućnost građanima.
Ona je naglasila da ova podrška Srbiji omogućava da nastavi reforme koje jačaju institucije, unapređuju javne usluge i donose napredak svim delovima naše zemlje.
"To je ulaganje u Srbiju koja napreduje, koja se oslanja na znanje i inovacije i u kojoj građani mogu da osete konkretne rezultate našeg zajedničkog rada", rekla je Radenović Bojić.
Nema srpskih žrtava među stradalima i povređenima na plaži Bondi u Sidneju, ali postoji strah od stigmatizacije naše zajednice jer su su napadači imali licence lovačkog udruženja povezivanog sa Srbima, izjavila je za Newsmax Balkans potpredsednica Saveza Srba u Australiji Nina Marković.
Po pitanju plana investicija, 2025. godina bila je loša i prilično turbulentna, a 2026. biće godina neizvesnosti, pogotovo u energetskom sektoru, rekla je novinarka Radojka Nikolić u emisiji "Sinteza".
Šef Delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat naveo je da EU želi da se Srbija pridruži toj zajednici kao potpuno demokratska država, a da je pretpristupna podrška EU osmišljena kako bi pomogla Srbiji da ojača svoje demokratske institucije, unapredi ključne reforme i pripremi se da u potpunosti iskoristi sve mogućnosti koje donosi članstvo u Uniji.
"Želimo snažnu Srbiju u našoj evropskoj porodici i nastavićemo da stojimo uz nju na svakom koraku u procesu pristupanja", naveo je on.
Šta je predviđeno sporazumom?
Sporazumom je predviđena podrška u oblastima poput vladavine prava, dobrog upravljanja i ekonomskog razvoja, između ostalog i u unapređenju sistema podrške žrtvama i svedocima, nastavku borbe protiv korupcije i različitih oblika kriminala, uključujući ekološki kriminal, kao i zaštiti osnovnih ljudskih prava i pružanju pravne pomoći interno raseljenim licima.
Takođe, obezbeđen je nastavak podrške procesu evropskih integracija i daljem usklađivanju sa propisima EU.
Posebna pažnja posvećena je kreiranju podsticajnog okruženja za razvoj malih i srednjih preduzeća, lokalnom razvoju i promociji nauke i inovacija u lokalnom kontekstu.
Sporazum jasno potvrđuje značaj podrške EU za Srbiju, jer omogućava dalji razvoj i napredak kroz ulaganja u inovacije, digitalnu transformaciju, kao i unapređenje javnih usluga i lokalne infrastrukture. Istovremeno, doprinosi boljoj zaštiti ranjivih grupa i poljoprivrednika, postepenim usklađivanjem sa evropskim standardima i unapređenjem kvaliteta institucionalnih usluga.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
01:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
02:00
STAV REGIONA PREGLED GODINE(R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
U vremenu kada se sve brzo menja – ljudi, tehnologija, pa i naše navike – postavlja se jedno staro, ali nikad važnije pitanje: koliko smo danas zaista humani i solidarni? Solidarnost se ne vidi samo u velikim gestovima. Ona počinje u svakodnevici: kada neko pomogne komšiji da ponese kese, ode po lekove za stariju osobu, volontira, brine. Ipak, sve češće živimo zatvoreni u svoje krugove, bombardovani vestima o krizama i nepravdama, pa postajemo ravnodušni. Taj „umor saosećanja“, kako ga psiholozi nazivaju, postaje nova bolest savremenog društva. A opet, ima onih koji svakog dana dokazuju da empatija nije nestala – volonteri i humanitarne organizacije. Oni se ne pitaju kome pomažu, već kako da pomognu. Pitanje ostaje: da li solidarnost doživljavamo kao trenutni impuls ili kao trajnu vrednost koju gradimo zajedno? Pomažemo li samo „svojima“, ili svakome kome je pomoć potrebna? Od odgovora na ta pitanja, koja ću postaviti predsedniku Crvenog krsta Srbije prof. dr Draganu „Gagi“ Radovanoviću, zavisi koliko smo kao društvo spremni da se nosimo sa krizama i koliko ćemo u svemu tome ostati ljudi.
Dvojica srpskih državljana, starih 46 i 48 godina, uhapšeni su zbog pljačke nakita vrednog više od pola miliona evra u Saniju, na Halidikiju, saopštila je grčka policija. U pitanju su članovi organizovane kriminalne grupe "Pink Panteri", preneo je grčki portal "Prototema".
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 7. januara proslavljaju Božić, a mnogi se i dalje bune oko toga kako se pravilno čestita i šta se na to odgovara.
Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Srbiji, Božić je verski praznik koji se 7. januara obeležava kao zvanični neradni dan zbog čega većina trgovinskih lanaca i drugih prodavnica neće raditi, radiće nekoliko dežurnih apoteka i pošti, a parking u Beogradu biće besplatan.
Ledena kiša i sneg izazvali su ozbiljne probleme širom Srbije, zbog čega u pojedinim opštinama proglašena vanredna situacija. Oko 10.000 domaćinstava u Zapadnoj Srbiji je bez struje
Tri osobe teško su povređene na Zvezdari kada je maloletni mladić pucao iz vatrenog oružja i ranio svoje babu i dedu, a onda i sebe, saznaje portal Newsmax Balkans u Hitnoj pomoći.
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da se nada da će Srbija u narednom periodu moći da kupi bar još pet odsto akcija u Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer bi tada imala punu kontrolu nad onim što bude radio većinski vlasnik.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da se tokom ove godine očekuju veliki radovi na izgradnji stanica za beogradski metro i najavio da će prva linija metroa biti završena do 2030. godine.
Sa najnovijim povećanjem penzija, najniži iznos penzije za kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti iznosi 31.092 dinara, a za kategoriju poljoprivrednika 24.443 dinara, izjavio je direktor Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Relja Ognjenović.
Banka Poštanska štedionica objavila je da zbog pojačane aktivnosti, kao i pojedinih tehničkih i telekomunikacionih problema na komunikacijama, deo bankomata te banke, kao i platne kartice izdanja DinaCard (UPI), povremeno nisu bili u funkciji.
Predsednik Aleksandar Vučić očekuje da najkasnije do 15. januara stigne prvih 85.000 tona sirove nafte i da 17. ili 18. januara počne da radi Rafinerija, kao i da krene da proizvodi naftne derivate od 25. ili 26 januara.
Predstavnici mađarskog MOL će sledeće sedmice doći u Naftnu industriju Srbije i započeti dubinsku analizu poslovanja kompanije (due diligence) i tokom posete obići, kako se očekuje, sve važne kapacitete NIS, saznaje Tanjug.
Srbija je u 2025. godini ostvarila realni rast bruto domaćeg proizvoda od dva odsto, objavila je Narodna banka Srbije pozivajući se na procenu Republičkog zavoda za statistiku. Rast aktivnosti ostvaren je u većini uslužnih sektora i industriji, dok je pad zabeležen u građevinarstvu i poljoprivredi.
Nakon tromesečne obustave, transport sirove nafte preko JANAF ponovo je pokrenut, a i JANAF i Naftna industrija Srbije (NIS) dobili su potrebne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK), potvrdio je za HRT član Uprave JANAF Vladislav Veselica.
Komentari (0)