Gde su srpske plate u odnosu na region i EU: Pri vrhu zemalja Zapadnog Balkana, u Evropi ispod minimuma
Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je u septembru prosečna neto plata iznosila 109.147 dinara (oko 930 evra). Medijalna neto zarada za septembar 2025. godine iznosila je 85.267 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosečna plata u oktobru je iznosila 820 evra.
U Severnoj Makedoniji je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosečna plata u septembru bila 725 evra.
U trećem kvartalu ove godine u Albaniji je, prema podacima Državnog instituta za statistiku, prosečna bruto plata bila 777 evra.
Prosečna plata u Albaniji izražena u bruto iznosu, tako da je iznos neto plate manji.
Plate niže u istočnoj i jugoistočnoj Evropi
Prema podacima Evrostata, statističke kancelarije Evropske unije, prosečna godišnja neto plata za puno radno vreme zaposlenih u EU za 2024. godinu iznosi 39.808 evra, što je oko 3.000 evra mesečno.
Među državama članicama kreće se od 15.400 evra u Bugarskoj do skoro 83.000 evra u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosečna plata viša od 50.000 evra beleži se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Nemačkoj.
Printscreen: Newsmax Balkans
U Danskoj je viša od 71.000 evra, u Irskoj 61.051 evro, Belgiji 59.632 evra, u Austriji 58.600 evra, a u Nemačkoj 53.791 evro.
Iznad proseka Evropske unije su i Finska, sa prosečnom platom od 49.428 evra, Švedska sa 46.525 evra i Francuska sa 43.790 evra.
Ispod proseka Evropske unije su Slovenija sa 35.133 evra, Španija sa 33.700 evra, Italija sa 33.523 evra.
Prosečna neto plata u Hrvatskoj je 23.446 evra.
Na dnu liste, uz Bugarsku, prosečna godišnja plata po zaposlenom manja od 20.000 evra je u Grčkoj, gde je nepunih 18.000 evra i u Mađarskoj, gde je 500 evra više.
Majami - nova diplomatska pozornica. Razgovori se vode, poruke su oprezne, ali zajedničkog stola za sada nema. I dok se pregovara paralelno, ostaje pitanje da li će Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Rusija uskoro sesti za isti sto.
Evropski put Srbije već godinama je u zastoju. Poslednji klaster u pregovorima sa Evropskom unijom otvoren je još u decembru 2021, a Klaster 3 i dalje čeka zeleno svetlo. Samo 33 odsto građana Srbije podržava ulazak u EU, što je najniži procenat u regionu.
U srcu Čačka živi žena čija je jedina strategija kako da preživi do sutra. Za Danijelu Milutinović, samohranu majku četvoro dece, reč odmor ne postoji, a luksuz nije letovanje ili novi kaput, već pun frižider i mirno veče bez računa u glavi.
Podaci Eurostata pokazuju da su plate generalno više u zapadnoj i severnoj Evropi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Evropi.
Najmanja kupovna moć u Grčkoj, najveća u Luksemburgu
Statistika je jedno, novac u novčaniku i na kasi u prodavnici nešto sasvim drugo.
Šta ko sve može da kupi za novac koji pominjemo? Za to analitičari primenjuju poseban metod.
Razlike u platama postaju manje kada se koriste podaci prilagođeni standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života između zemalja.
Jedna PPS jedinica teoretski omogućava kupovinu iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.
Gledajući po ovom metodu, najmanja kupovna moć je u Grčkoj, najveća u Luksemburgu i to dva i po puta veća.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kada se plate prilagode PPS, one se kreću od 21.644 PPS u Grčkoj do 55.051 PPS u Luksemburgu.
Uz Luksemburg, na vrhu liste su Belgija, Danska, Nemačka, Austrija, Irska i Francuska.
Pet zemalja s najnižim vrednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija (sve ispod 28.000 PPS).
Hrana čini više od 20 odsto kućnih izdataka u istočnoevropskim zemljama
Kada se govori o kupovnoj moći, bitno je istaći da u nizu istočnoevropskih i jugoistočnoevropskih zemalja hrana čini više od 20 odsto kućnih izdataka, dok je u bogatijim ekonomijama taj udeo uglavnom ispod 12 odsto.
Foto: Envato
Zemlje sa višim prosečnim platama obično imaju i više cene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.
Razlike u oporezivanju, posebno u stopama PDV na prehrambene proizvode, takođe objašnjavaju deo razlika među državama.
Neke zemlje, poput Irske, imaju nižu ili čak nultu stopu PDV na hranu, dok se u drugima, poput Danske, na hranu primenjuje standardna stopa PDV.
Zemlje sa visokim prihodima mogu lakše da podnesu više nivoe cena, a domaćinstva s nižim prihodima, u srednjoj i istočnoj Evropi, snose nesrazmerno veći teret, čak i kada su nominalne cene hrane niže.
Inače, Jugoistočna Evropa i Zapadni Balkan u celini beleže najniže cene hrane na evropskom kontinentu.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Od čega zavisi da li će OFAK ponovo produžiti licencu NIS-u koja ističe za 7 dana? O toku predizborne kampanja za lokalne izbore govoriće Sava Stambolić I Dejan Šulkić Da li građani otkazuju letovanja u Egipat, na Kipar I Tunis zbog dešavanja na Bliskom istoku?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
23 godine od atentata na Zorana Đinđića. Šta nam je osim obeležavanja godišnjice, spomenika, naziva ulica i institucija ostalo kao vrednosno sećanje na prvog demokratski izabranog premijera? Ključno pitanje danas više nije šta je Đinđić govorio, već da li je Srbija spremna da konačno ide putem o kojem je on govorio. Gost večerašnjeg Stava dana je Nebojša Čović.
special
10:30
SIGNAL (R)
Zašto iranski nuklearni program krši međunarodno pravo? Može li bomba u rukama Teherana da pokrene globalnu kataklizmu? I šta za Evropu znači jačanje francuskih nuklearnih snaga?
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Zbog sukoba sa Iranom porasli su troškovi energije i veštačkog đubriva. To izaziva zabrinutost zbog mogućeg rasta cena hrane. Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa koje bi mogle da smanje i prinose.
Motori sa unutrašnjim sagorevanjem čine 58 odsto prodaje novih vozila u Srbiji, hibridi oko 38 odsto, dok je udeo električnih porastao sa 1,7 procenata u 2024. na 2,1 u 2025. godini, pokazujući postepen napredak elektrifikacije, saopštila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Do 10. marta, kada je istekao rok za podnošenje prigovora na zahteve za upis bespravnih objekata po Zakonu "Svoj na svome" podneta su 10.672 prigovora, na više od dva i po miliona podnetih prijava, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici više dokumenata neophodnih za rad državnih institucija, među kojima je i Odluka o utvrđivanju poljoprivrednih proizvoda iz sektora u kojima je obavezno zaključenje ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača.
Cene nafte ponovo su porasle i to za deset odsto na više od 100 dolara po barelu, nakon što je novi vrhovni lider Irana Modžtaba Hamnei izjavio da Ormuski moreuz, ključan za transport energenata iz Persijskog zaliva, mora da ostane blokiran kao "sredstvo pritiska na neprijatelja"
Drugi susret međunarodnih učesnika Specijalizovane izložbe EXPO 2027 u Beogradu završen je u Sava centru, a delegati su obišli radove na gradilištu ove specijalizovane izložbe, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Naftna industrija Srbije (NIS) zatražila je od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava američkog Ministarstva finansija (Office of Foreign Assets Control - OFAC) novu licencu, kojom će se omogućiti nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i nakon 20. marta.
Komentari (1)
Milos
Za mnogo zemalja ste pobrkali neto i bruto. Npr za Hrvatsku.
pre 2 meseca
0 0 Odgovori