Gde su srpske plate u odnosu na region i EU: Pri vrhu zemalja Zapadnog Balkana, u Evropi ispod minimuma
Printscreen: Newsmax Balkans
Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je u septembru prosečna neto plata iznosila 109.147 dinara (oko 930 evra). Medijalna neto zarada za septembar 2025. godine iznosila je 85.267 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosečna plata u oktobru je iznosila 820 evra.
U Severnoj Makedoniji je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosečna plata u septembru bila 725 evra.
U trećem kvartalu ove godine u Albaniji je, prema podacima Državnog instituta za statistiku, prosečna bruto plata bila 777 evra.
Prosečna plata u Albaniji izražena u bruto iznosu, tako da je iznos neto plate manji.
Plate niže u istočnoj i jugoistočnoj Evropi
Prema podacima Evrostata, statističke kancelarije Evropske unije, prosečna godišnja neto plata za puno radno vreme zaposlenih u EU za 2024. godinu iznosi 39.808 evra, što je oko 3.000 evra mesečno.
Među državama članicama kreće se od 15.400 evra u Bugarskoj do skoro 83.000 evra u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosečna plata viša od 50.000 evra beleži se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Nemačkoj.
Printscreen: Newsmax Balkans
U Danskoj je viša od 71.000 evra, u Irskoj 61.051 evro, Belgiji 59.632 evra, u Austriji 58.600 evra, a u Nemačkoj 53.791 evro.
Iznad proseka Evropske unije su i Finska, sa prosečnom platom od 49.428 evra, Švedska sa 46.525 evra i Francuska sa 43.790 evra.
Ispod proseka Evropske unije su Slovenija sa 35.133 evra, Španija sa 33.700 evra, Italija sa 33.523 evra.
Prosečna neto plata u Hrvatskoj je 23.446 evra.
Na dnu liste, uz Bugarsku, prosečna godišnja plata po zaposlenom manja od 20.000 evra je u Grčkoj, gde je nepunih 18.000 evra i u Mađarskoj, gde je 500 evra više.
Majami - nova diplomatska pozornica. Razgovori se vode, poruke su oprezne, ali zajedničkog stola za sada nema. I dok se pregovara paralelno, ostaje pitanje da li će Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Rusija uskoro sesti za isti sto.
Evropski put Srbije već godinama je u zastoju. Poslednji klaster u pregovorima sa Evropskom unijom otvoren je još u decembru 2021, a Klaster 3 i dalje čeka zeleno svetlo. Samo 33 odsto građana Srbije podržava ulazak u EU, što je najniži procenat u regionu.
U srcu Čačka živi žena čija je jedina strategija kako da preživi do sutra. Za Danijelu Milutinović, samohranu majku četvoro dece, reč odmor ne postoji, a luksuz nije letovanje ili novi kaput, već pun frižider i mirno veče bez računa u glavi.
Podaci Eurostata pokazuju da su plate generalno više u zapadnoj i severnoj Evropi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Evropi.
Najmanja kupovna moć u Grčkoj, najveća u Luksemburgu
Statistika je jedno, novac u novčaniku i na kasi u prodavnici nešto sasvim drugo.
Šta ko sve može da kupi za novac koji pominjemo? Za to analitičari primenjuju poseban metod.
Razlike u platama postaju manje kada se koriste podaci prilagođeni standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života između zemalja.
Jedna PPS jedinica teoretski omogućava kupovinu iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.
Gledajući po ovom metodu, najmanja kupovna moć je u Grčkoj, najveća u Luksemburgu i to dva i po puta veća.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kada se plate prilagode PPS, one se kreću od 21.644 PPS u Grčkoj do 55.051 PPS u Luksemburgu.
Uz Luksemburg, na vrhu liste su Belgija, Danska, Nemačka, Austrija, Irska i Francuska.
Pet zemalja s najnižim vrednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija (sve ispod 28.000 PPS).
Hrana čini više od 20 odsto kućnih izdataka u istočnoevropskim zemljama
Kada se govori o kupovnoj moći, bitno je istaći da u nizu istočnoevropskih i jugoistočnoevropskih zemalja hrana čini više od 20 odsto kućnih izdataka, dok je u bogatijim ekonomijama taj udeo uglavnom ispod 12 odsto.
Foto: Envato
Zemlje sa višim prosečnim platama obično imaju i više cene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.
Razlike u oporezivanju, posebno u stopama PDV na prehrambene proizvode, takođe objašnjavaju deo razlika među državama.
Neke zemlje, poput Irske, imaju nižu ili čak nultu stopu PDV na hranu, dok se u drugima, poput Danske, na hranu primenjuje standardna stopa PDV.
Zemlje sa visokim prihodima mogu lakše da podnesu više nivoe cena, a domaćinstva s nižim prihodima, u srednjoj i istočnoj Evropi, snose nesrazmerno veći teret, čak i kada su nominalne cene hrane niže.
Inače, Jugoistočna Evropa i Zapadni Balkan u celini beleže najniže cene hrane na evropskom kontinentu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Američka pomorska blokada Irana obeležila je novu fazu sukoba u Zalivu. Nova epizoda Signala analizira kako je rat od vazdušnih udara prešao na more, šta Vašington nastoji da postigne blokadom iranskih luka, kako Teheran koristi Ormuz i od čega zavisi da li će pritisak dovesti do sporazuma ili nove eskalacije.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Mladić A. Đ. (19) uhapšen je zbog sumnje da je sekirom usmrtio muškarca (48), a potom njegovo telo polio benzinom i zapalio, saopštila je Policijska uprava iz Sremske Mitrovice.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su S. M. (26) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Srpska fabrika stakla Vaider otvorila je u Paraćinu novi proizvodni pogon, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je kompaniji da računa na pomoć države i da će zamoliti vladu da se nađe način kako da se toj fabrici više pomogne da bi bila najbolja u regionu.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da mađarska kompanija MOL pregovara sa ruskim većinskim vlasnikom o kupovini njihovog udela u Naftnoj industriji Srbije, a odvojeno sa Vladom Srbije o pravima i obavezama akcionara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa predstavnicima konzorcijuma Behtel–Enka o napretku radova na Moravskom koridoru, kao i o projektima u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske infrastrukture.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa delegacijom Državne naftne kompanije Azerbejdžana (SOKAR) o projektu izgradnje gasne elektrane kod Niša i izrazila uverenje da će početkom maja imati usaglašene uslove ugovora za izgradnju nove elektrane.
Pronalaženje priuštivog krova nad glavom postalo je jedan od najvećih izazova širom Evrope. Prema podacima Evrostata, stanovanje odnosi petinu prosečnog prihoda domaćinstva u Evropskoj uniji.
Prodaja električnih automobila u Evropi skočila je za 51 odsto tokom prošlog meseca. Glavni pokretač ovog trenda je nagli porast cena benzina i dizela, uzrokovan ratom u Iranu, koji je naterao vozače da potraže ekonomičnije alternative.
Aktuelne ekonomske analize upozoravaju da bi 250.000 građana Velike Britanije moglo da izgubi posao do sredine 2027. godine, dok se ekonomija približava zoni potencijalne recesije pod pritiskom rasta energetskih cena i globalne neizvesnosti izazvane sukobom oko Irana.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su za 193.000 domaćinstva sa statusom energetski ugroženog kupca umanjeni računi za električnu energiju, gas ili grejanje 20 do 60 odsto tokom grejne sezone.
Komentari (1)
Milos
Za mnogo zemalja ste pobrkali neto i bruto. Npr za Hrvatsku.
pre 3 meseca
0 0 Odgovori