Gde su srpske plate u odnosu na region i EU: Pri vrhu zemalja Zapadnog Balkana, u Evropi ispod minimuma

Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je u septembru prosečna neto plata iznosila 109.147 dinara (oko 930 evra). Medijalna neto zarada za septembar 2025. godine iznosila je 85.267 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

21.12.2025. 21:24

Gde su srpske plate u odnosu na region i EU: Pri vrhu zemalja Zapadnog Balkana, u Evropi ispod minimuma
Printscreen: Newsmax Balkans

Gde smo u odnosu na države okruženja, ali i u odnosu na države Evropske unije? 

Plate u okruženju su poprilično neujednačene, pokazuju zvanični podaci. 

Kada je reč o zemljama Zapadnog Balkana, Uprava za statistiku Crne Gore je objavila da je u toj državi u oktobru prosečna plata iznosila 1.016 evra.

U Srbiji je, prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u septembru prosečna neto plata iznosila 930 evra.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosečna plata u oktobru je iznosila 820 evra.

U Severnoj Makedoniji je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosečna plata u septembru bila 725 evra.

U trećem kvartalu ove godine u Albaniji je, prema podacima Državnog instituta  za statistiku, prosečna bruto plata bila 777 evra.

Prosečna plata u Albaniji izražena u bruto iznosu, tako da je iznos neto plate manji.

Plate niže u istočnoj i jugoistočnoj Evropi

Prema podacima Evrostata, statističke kancelarije Evropske unije, prosečna godišnja neto plata za puno radno vreme zaposlenih u EU za 2024. godinu iznosi 39.808 evra, što je oko 3.000 evra mesečno.

Među državama članicama kreće se od 15.400 evra u Bugarskoj do skoro 83.000 evra u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.

Osim Luksemburga, prosečna plata viša od 50.000 evra beleži se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Nemačkoj.

Printscreen: Newsmax Balkans

U Danskoj je viša od 71.000 evra, u Irskoj 61.051 evro, Belgiji 59.632 evra, u Austriji 58.600 evra, a u Nemačkoj 53.791 evro.

Iznad proseka Evropske unije su i Finska, sa prosečnom platom od 49.428 evra, Švedska sa 46.525 evra i Francuska sa 43.790 evra.

Ispod proseka Evropske unije su Slovenija sa 35.133 evra, Španija sa 33.700 evra, Italija sa 33.523 evra.

Prosečna neto plata u Hrvatskoj je 23.446 evra.

Na dnu liste, uz Bugarsku, prosečna godišnja plata po zaposlenom manja od 20.000 evra je u Grčkoj, gde je nepunih 18.000 evra i u Mađarskoj, gde je 500 evra više.

Podaci Eurostata pokazuju da su plate generalno više u zapadnoj i severnoj Evropi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Evropi.

Najmanja kupovna moć u Grčkoj, najveća u Luksemburgu

Statistika je jedno, novac u novčaniku i na kasi u prodavnici nešto sasvim drugo.

Šta ko sve može da kupi za novac koji pominjemo? Za to analitičari primenjuju poseban metod.

Razlike u platama postaju manje kada se koriste podaci prilagođeni standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života između zemalja.

Jedna PPS jedinica teoretski omogućava kupovinu iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.

Gledajući po ovom metodu, najmanja kupovna moć je u Grčkoj, najveća u Luksemburgu i to dva i po puta veća.

Printscreen: Newsmax Balkans

Kada se plate prilagode PPS, one se kreću od 21.644 PPS u Grčkoj do 55.051 PPS u Luksemburgu.

Uz Luksemburg, na vrhu liste su Belgija, Danska, Nemačka, Austrija, Irska i Francuska.

Pet zemalja s najnižim vrednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija (sve ispod 28.000 PPS).

Hrana čini više od 20 odsto kućnih izdataka u istočnoevropskim zemljama

Kada se govori o kupovnoj moći, bitno je istaći da u nizu istočnoevropskih i jugoistočnoevropskih zemalja hrana čini više od 20 odsto kućnih izdataka, dok je u bogatijim ekonomijama taj udeo uglavnom ispod 12 odsto.

Foto: Envato

Zemlje sa višim prosečnim platama obično imaju i više cene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.

Razlike u oporezivanju, posebno u stopama PDV na prehrambene proizvode, takođe objašnjavaju deo razlika među državama.

Neke zemlje, poput Irske, imaju nižu ili čak nultu stopu PDV na hranu, dok se u drugima, poput Danske, na hranu primenjuje standardna stopa PDV.

Zemlje sa visokim prihodima mogu lakše da podnesu više nivoe cena, a domaćinstva s nižim prihodima, u srednjoj i istočnoj Evropi, snose nesrazmerno veći teret, čak i kada su nominalne cene hrane niže.

Inače, Jugoistočna Evropa i Zapadni Balkan u celini beleže najniže cene hrane na evropskom kontinentu.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)