Gde su srpske plate u odnosu na region i EU: Pri vrhu zemalja Zapadnog Balkana, u Evropi ispod minimuma
Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je u septembru prosečna neto plata iznosila 109.147 dinara (oko 930 evra). Medijalna neto zarada za septembar 2025. godine iznosila je 85.267 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosečna plata u oktobru je iznosila 820 evra.
U Severnoj Makedoniji je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosečna plata u septembru bila 725 evra.
U trećem kvartalu ove godine u Albaniji je, prema podacima Državnog instituta za statistiku, prosečna bruto plata bila 777 evra.
Prosečna plata u Albaniji izražena u bruto iznosu, tako da je iznos neto plate manji.
Plate niže u istočnoj i jugoistočnoj Evropi
Prema podacima Evrostata, statističke kancelarije Evropske unije, prosečna godišnja neto plata za puno radno vreme zaposlenih u EU za 2024. godinu iznosi 39.808 evra, što je oko 3.000 evra mesečno.
Među državama članicama kreće se od 15.400 evra u Bugarskoj do skoro 83.000 evra u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosečna plata viša od 50.000 evra beleži se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Nemačkoj.
Printscreen: Newsmax Balkans
U Danskoj je viša od 71.000 evra, u Irskoj 61.051 evro, Belgiji 59.632 evra, u Austriji 58.600 evra, a u Nemačkoj 53.791 evro.
Iznad proseka Evropske unije su i Finska, sa prosečnom platom od 49.428 evra, Švedska sa 46.525 evra i Francuska sa 43.790 evra.
Ispod proseka Evropske unije su Slovenija sa 35.133 evra, Španija sa 33.700 evra, Italija sa 33.523 evra.
Prosečna neto plata u Hrvatskoj je 23.446 evra.
Na dnu liste, uz Bugarsku, prosečna godišnja plata po zaposlenom manja od 20.000 evra je u Grčkoj, gde je nepunih 18.000 evra i u Mađarskoj, gde je 500 evra više.
Majami - nova diplomatska pozornica. Razgovori se vode, poruke su oprezne, ali zajedničkog stola za sada nema. I dok se pregovara paralelno, ostaje pitanje da li će Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Rusija uskoro sesti za isti sto.
Evropski put Srbije već godinama je u zastoju. Poslednji klaster u pregovorima sa Evropskom unijom otvoren je još u decembru 2021, a Klaster 3 i dalje čeka zeleno svetlo. Samo 33 odsto građana Srbije podržava ulazak u EU, što je najniži procenat u regionu.
U srcu Čačka živi žena čija je jedina strategija kako da preživi do sutra. Za Danijelu Milutinović, samohranu majku četvoro dece, reč odmor ne postoji, a luksuz nije letovanje ili novi kaput, već pun frižider i mirno veče bez računa u glavi.
Podaci Eurostata pokazuju da su plate generalno više u zapadnoj i severnoj Evropi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Evropi.
Najmanja kupovna moć u Grčkoj, najveća u Luksemburgu
Statistika je jedno, novac u novčaniku i na kasi u prodavnici nešto sasvim drugo.
Šta ko sve može da kupi za novac koji pominjemo? Za to analitičari primenjuju poseban metod.
Razlike u platama postaju manje kada se koriste podaci prilagođeni standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života između zemalja.
Jedna PPS jedinica teoretski omogućava kupovinu iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.
Gledajući po ovom metodu, najmanja kupovna moć je u Grčkoj, najveća u Luksemburgu i to dva i po puta veća.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kada se plate prilagode PPS, one se kreću od 21.644 PPS u Grčkoj do 55.051 PPS u Luksemburgu.
Uz Luksemburg, na vrhu liste su Belgija, Danska, Nemačka, Austrija, Irska i Francuska.
Pet zemalja s najnižim vrednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija (sve ispod 28.000 PPS).
Hrana čini više od 20 odsto kućnih izdataka u istočnoevropskim zemljama
Kada se govori o kupovnoj moći, bitno je istaći da u nizu istočnoevropskih i jugoistočnoevropskih zemalja hrana čini više od 20 odsto kućnih izdataka, dok je u bogatijim ekonomijama taj udeo uglavnom ispod 12 odsto.
Foto: Envato
Zemlje sa višim prosečnim platama obično imaju i više cene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.
Razlike u oporezivanju, posebno u stopama PDV na prehrambene proizvode, takođe objašnjavaju deo razlika među državama.
Neke zemlje, poput Irske, imaju nižu ili čak nultu stopu PDV na hranu, dok se u drugima, poput Danske, na hranu primenjuje standardna stopa PDV.
Zemlje sa visokim prihodima mogu lakše da podnesu više nivoe cena, a domaćinstva s nižim prihodima, u srednjoj i istočnoj Evropi, snose nesrazmerno veći teret, čak i kada su nominalne cene hrane niže.
Inače, Jugoistočna Evropa i Zapadni Balkan u celini beleže najniže cene hrane na evropskom kontinentu.
Gde je region, a gde smo mi? Zašto je doniranje organa u Srbiji i dalje tabu-tema? Zašto o doniranju organa mislimo tek kada nas zadesi tragedija? Ko treba da donese odluku - porodica ili zakon? Za emisiju "Tražim reč" govore anesteziolog i koordinator za transplantaciju Univerzitetskog klinčkog centra Srbije dr Saša Knežević, predstavnici Udruženja “Zajedno za novi život” Olivera Jovanović i Mladen Todić, predsednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih u Federaciji BiH Tomislav Žuljević, Jovana Veljković koja čeka najvažniji poziv u životu, Milan Krajnović kome je transplantirana jetra i čovek koji je donirao bubreg najboljem drugu Branko Đalamić.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
"Avantura Evropa sa Drušanom Radenkovićem"- jedina emisija koja vam plaća da putujete! Avioni, hoteli, prevoz, ulaznice, smeštaj... sve vam je plaćeno. Vaše je samo da putujete i stignete prvi do cilja. A ko stigne prvi, osvaja 5000e! U zavisnoisti od epizode do epizode, cilj je tamo gde vas zagonetke vode. I zato vežite se, polećemo! Počinje "Avantura Evropa".
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U trinaestoj epizodi serijala Put znanja govorimo o startapu Factum AI, koji su pokrenuli mladi preduzetnici iz Severne Makedonije. Kroz razgovor sa osnivačima otkrivamo kako je nastala ideja da se veštačka inteligencija primeni u oblasti prava, sa ciljem da pouzdane pravne informacije budu dostupnije, brže i razumljivije široj javnosti. Govorimo o razvoju startapa, izazovima sa kojima se susreću mladi u tehnološkom preduzetništvu, kao i o tome kako se veštačka inteligencija danas koristi u praksi i menja tradicionalne profesije.
dokumentarni
12:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četrnaestoj epizodi serijala Put Znanja razgovaramo sa stručnjacima o počecima i razvoju rekonstruktivne hirurgije. Otkrivamo šta su matične ćelije, kako se danas koriste u regenerativnoj medicini i zašto menjaju način lečenja. Kroz primere iz prakse, gledaoci će videti domete savremene medicine i mogućnosti koje budućnost donosi.
dokumentarni
13:00
EXPO 2027-IGRA NA EXPO 2027
Ova epizoda dokumentarne serije „EXPO 2027“ pokušava da utvrdi zašto je pojam igre važan za sve ljude u svetu. Specijalizovana izložba, koja treba da se održi od 15. maja do 15. avgusta 2027. u Beogradu, kao glavnu temu ima slogan „Igra(j) za čovečanstvo – Sport i muzika za sve“.
Meteorolog Nedeljko Todorović istakao je u razgovoru za portal Newsmax Balkans da će hladno vreme u Srbiji potrajati do utorka, 13. januara, uz zadržavanje snežnog pokrivača.
Identitet mladića čije telo je pre petnaest dana pronađeno u beranskom selu Šekular je K. I. A. (25) i državljanin Dagestana, odnosno Ruske Federacije, potvrdilo je za portal RTCG više sagovornika.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske stanice Voždovac, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su D. E. (26) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ugrožavanje sigurnosti i protivpravno lišenje slobode.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su šesnaestogodišnjaka iz Bačkog Petrovog Sela, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio tri krivična dela - ugrožavanje sigurnosti, uništenje i oštećenje tuđe stvari i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti.
Izgradnja brze pruge Beograd-Budimpešta ulazi u foto-finiš. Koliko ćemo putovati, kakve nove veze se otvaraju i šta to konkretno znači za građane Srbije?
Srbija planira kupovinu dodatnih pet odsto akcija Naftne industrije Srbije (NIS), a Radojka Nikolić, urednica Biznis magazina, istakla je za Newsmax Balkans da povećanje vlasništva sa 30 na 35 odsto ne donosi suštinske promene u odlučivanju prema Zakonu o privrednim društvima.
Cene ugostiteljskih usluga u decembru prošle godine bile su za 6,9 odsto veće nego u istom mesecu 2024. godine, objavio je Republički zavod za statistiku.
Kompanija NIS ugovorila je uvoz prvih količina sirove nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF) za potrebe pančevačke rafinerije što će omogućiti ponovni početak proizvodnje u Rafineriji nafte Pančevo i objavio da se očekuje da prve količine budu isporučene tokom naredne nedelje. "
Od uplate za januar 2026. godine važe nove osnovice za plaćanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koje su za 11,6 odsto veće u odnosu na prethodnu godinu, objavio je danas Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO).
Narodna banka Srbije (NBS) je produžila primenu mere koja se odnosi na rok za vraćanje efektive bankama od javnog poštanskog operatora i ovlašćenih menjača na još 30 dana, zbog očuvanja stabilnosti menjačkog tržišta i obezbeđivanja kontinuiranog snabdevanja građana efektivnim stranim novcem.
Za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima, nazvanom "Svoj na svome", prema poslednjim zvaničnim podacima, stiglo je oko 550.000 prijava građana.
Kakva je bila 2025. u ekonomskom smislu? Kakav je odnos direktnih stranih investicija, ulaganja u infrastrukturu i podrške domaćim privrednicima? Živimo li bolje? Kakav je životni standard socijalno najosetljivijih grupa ljudi, poput penzionera?
Komentari (1)
Milos
Za mnogo zemalja ste pobrkali neto i bruto. Npr za Hrvatsku.
pre 2 nedelje
0 0 Odgovori