Gde su srpske plate u odnosu na region i EU: Pri vrhu zemalja Zapadnog Balkana, u Evropi ispod minimuma
Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je u septembru prosečna neto plata iznosila 109.147 dinara (oko 930 evra). Medijalna neto zarada za septembar 2025. godine iznosila je 85.267 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosečna plata u oktobru je iznosila 820 evra.
U Severnoj Makedoniji je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosečna plata u septembru bila 725 evra.
U trećem kvartalu ove godine u Albaniji je, prema podacima Državnog instituta za statistiku, prosečna bruto plata bila 777 evra.
Prosečna plata u Albaniji izražena u bruto iznosu, tako da je iznos neto plate manji.
Plate niže u istočnoj i jugoistočnoj Evropi
Prema podacima Evrostata, statističke kancelarije Evropske unije, prosečna godišnja neto plata za puno radno vreme zaposlenih u EU za 2024. godinu iznosi 39.808 evra, što je oko 3.000 evra mesečno.
Među državama članicama kreće se od 15.400 evra u Bugarskoj do skoro 83.000 evra u Luksemburgu, što je čak 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosečna plata viša od 50.000 evra beleži se još u pet zemalja: Danskoj, Irskoj, Belgiji, Austriji i Nemačkoj.
Printscreen: Newsmax Balkans
U Danskoj je viša od 71.000 evra, u Irskoj 61.051 evro, Belgiji 59.632 evra, u Austriji 58.600 evra, a u Nemačkoj 53.791 evro.
Iznad proseka Evropske unije su i Finska, sa prosečnom platom od 49.428 evra, Švedska sa 46.525 evra i Francuska sa 43.790 evra.
Ispod proseka Evropske unije su Slovenija sa 35.133 evra, Španija sa 33.700 evra, Italija sa 33.523 evra.
Prosečna neto plata u Hrvatskoj je 23.446 evra.
Na dnu liste, uz Bugarsku, prosečna godišnja plata po zaposlenom manja od 20.000 evra je u Grčkoj, gde je nepunih 18.000 evra i u Mađarskoj, gde je 500 evra više.
Majami - nova diplomatska pozornica. Razgovori se vode, poruke su oprezne, ali zajedničkog stola za sada nema. I dok se pregovara paralelno, ostaje pitanje da li će Ukrajina, Sjedinjene Američke Države i Rusija uskoro sesti za isti sto.
Evropski put Srbije već godinama je u zastoju. Poslednji klaster u pregovorima sa Evropskom unijom otvoren je još u decembru 2021, a Klaster 3 i dalje čeka zeleno svetlo. Samo 33 odsto građana Srbije podržava ulazak u EU, što je najniži procenat u regionu.
U srcu Čačka živi žena čija je jedina strategija kako da preživi do sutra. Za Danijelu Milutinović, samohranu majku četvoro dece, reč odmor ne postoji, a luksuz nije letovanje ili novi kaput, već pun frižider i mirno veče bez računa u glavi.
Podaci Eurostata pokazuju da su plate generalno više u zapadnoj i severnoj Evropi, a niže u istočnoj i jugoistočnoj Evropi.
Najmanja kupovna moć u Grčkoj, najveća u Luksemburgu
Statistika je jedno, novac u novčaniku i na kasi u prodavnici nešto sasvim drugo.
Šta ko sve može da kupi za novac koji pominjemo? Za to analitičari primenjuju poseban metod.
Razlike u platama postaju manje kada se koriste podaci prilagođeni standardu kupovne moći (PPS), koji uzima u obzir razlike u troškovima života između zemalja.
Jedna PPS jedinica teoretski omogućava kupovinu iste količine roba i usluga u svakoj zemlji.
Gledajući po ovom metodu, najmanja kupovna moć je u Grčkoj, najveća u Luksemburgu i to dva i po puta veća.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kada se plate prilagode PPS, one se kreću od 21.644 PPS u Grčkoj do 55.051 PPS u Luksemburgu.
Uz Luksemburg, na vrhu liste su Belgija, Danska, Nemačka, Austrija, Irska i Francuska.
Pet zemalja s najnižim vrednostima su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija (sve ispod 28.000 PPS).
Hrana čini više od 20 odsto kućnih izdataka u istočnoevropskim zemljama
Kada se govori o kupovnoj moći, bitno je istaći da u nizu istočnoevropskih i jugoistočnoevropskih zemalja hrana čini više od 20 odsto kućnih izdataka, dok je u bogatijim ekonomijama taj udeo uglavnom ispod 12 odsto.
Foto: Envato
Zemlje sa višim prosečnim platama obično imaju i više cene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.
Razlike u oporezivanju, posebno u stopama PDV na prehrambene proizvode, takođe objašnjavaju deo razlika među državama.
Neke zemlje, poput Irske, imaju nižu ili čak nultu stopu PDV na hranu, dok se u drugima, poput Danske, na hranu primenjuje standardna stopa PDV.
Zemlje sa visokim prihodima mogu lakše da podnesu više nivoe cena, a domaćinstva s nižim prihodima, u srednjoj i istočnoj Evropi, snose nesrazmerno veći teret, čak i kada su nominalne cene hrane niže.
Inače, Jugoistočna Evropa i Zapadni Balkan u celini beleže najniže cene hrane na evropskom kontinentu.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV DANA (R)
Rusko-ukrajinski rat – 1437. dan Da li će pregovori Rusije, Ukrajine i Amerike u Abu Dabiju biti uspešni i koliko su zaraćene strane spremne na kompromis? Brisel planira da već sledeće godine primi Ukrajinu u Evropsku uniju. Da li je to zamena za širenje NATO-a na istok? Gosti Stava dana: diplomata Zoran Milivojević i politikolog Emil Zoronjić
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srpski teniser Novak Đoković, osvajač deset titula na Australijan openu, izjavio je nakon plasmana u 11. finale u Melburnu da mu je ovo jedno od najlepših večeri koje je doživeo u Australiji.
Prema poslednjim objavljenim podacima Republičkog geodetskog zavoda za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima nazvanom "Svoj na svome" do 30. januara u 19 časova pristiglo je 1.393.479 prijava građana.
Cela planeta se trenutno nalazi u jako turbulentnom vremenu, što za posledicu ima rekordan skok cena plemenitih metala u poslednjih pola veka. Cena zlata je u 2025. porasla za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo izuzetan rast od čak 148 odsto.
Ministar finansija Siniša Mali obišao je radove na izgradnji Nacionalnog stadiona u Surčinu i istakao da se završetak radova očekuje do polovine 2027. godine kao i da će stadion biti uspeh svih građana Srbije i da će zajedno sa Ekspom koji se gradi pored predstavljati sliku nove i uspešne i Srbije.
Maksimalne maloprodajne cene goriva u Srbiji biće u narednih sedam dana iste kao i sada, pa će litar evrodizela koštati 193 dinara, a benzina 176 dinara, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je da je blokadama teretnih terminala na granicama sa Evropskom unijom zaustavljeno 93 odsto izvoza iz regiona, što prouzrokuje dnevnu štetu od oko 92 miliona evra, odnosno 109,95 miliona dolara.
EXPO 2027 će biće centralni događaj u državi sledeće godine. Za neke delove ovog projekta već se ulazi u završnu fazu. Građani su bili kumovi EXPO maskotama Milici i Rastku. Sada imamo i njihova imena koja su puna simbolike, kostim predstavlja tradiciju i patike kao simbol koračanja u budućnost.
Tržište nekretnina u Srbiji u poslednjih nekoliko godina doživljava značajne promene koje se ogledaju kroz rast cena kvadrata, ali i kroz novi sistem podrške mladim kupcima stana.
Usluga smeštaja u državnim domovima za stare poskupeće od 1. februara u proseku za oko 30 odsto, pa će za boravak u pojedinim ustanovama korisnici morati da izdvoje i do 70.000 dinara mesečno, istakla je u razgovoru za Newsmax Balkans Nadežda Satarić iz Udruženja "Snaga prijateljstva - Amity".
Komentari (1)
Milos
Za mnogo zemalja ste pobrkali neto i bruto. Npr za Hrvatsku.
pre 1 mesec
0 0 Odgovori