Tržištu rada najviše fale zanatlije: Plata zidara 226.500 dinara, mehaničara 220.000, potražnja u IT sektoru opada
Tržište rada u Srbiji tokom 2025. godine ušlo je u fazu usporavanja, što se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa za posao, podaci su Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj.
Tokom godine objavljeno je ukupno 62.632 oglasa, oko 15 odsto manje nego u 2024, što ukazuje na opreznije i selektivnije zapošljavanje.
Miloš Turinski iz Infostuda objasnio je u emisiji "Tražim reč" da je tržište usporenije jer poslodavci opreznije zapošljavaju, odnosno zapošljavaju samo prekopotrebne kadrove.
Kakva je uloga države u sistemu obrazovanja, šta znači autonomija univerziteta i da li je univerzitet ujedinjen u svom delovanju, mišljenju i stavu, teme su o kojima su za Newsmax Balkans govorili profesorka Valentina Arsić Arsenijević i profesor na Fakultetu organizacionih nauka Vladimir Obradović.
Bivša predsednica Vrhovnog suda Vesna Medenica osuđena je na 10 godina zatvora, dok je njen sin Miloš dobio 10 godina i dva meseca. Pored toga, oboje treba da plate po 50.000 evra, dok članovi njihove kriminalne organizacije duguju ukupno skoro 2,8 miliona evra.
Univerzitetski klinički centar u Nišu saopštio je da je u toj zdravstvenoj ustanovi i u Kliničkom centru Srbije obavljeno šest transplantacija doniranih organa.
"Najveći teret je pao na oglase za mlade i juniore, gde imamo pad od čak 20 odsto. Više se zapošljavaju ljudi sa znanjem i iskustvom, koji lakše ulaze u sistem. Poslodavci moraju da razmišljaju dugoročnije, uzimaju kadar sa tržišta koji može da bude produktivan na samom radnom mestu", naveo je Turinski.
Koja su najtraženija zanimanja?
Uprkos padu broja oglasa, struktura potražnje ostaje stabilna. Najviše oglasa objavljeno je u trgovini, proizvodnji, uslužnim delatnostima i zanatima, dok se među najtraženijim oblastima i dalje nalaze IT sektor i ugostiteljstvo.
Najtraženija zanimanja su prodavci, magacioneri, radnici u proizvodnji, administrativni radnici, vozači i komercijalisti, što potvrđuje da potražnja za konkretnim i primenljivim veštinama nije oslabila.
Printscreen: Newsmax BalkansMiloš Turinski
Nedostatak radne snage i dalje je izražen u zanatskim i kvalifikovanim zanimanjima, što se odražava na visinu ponuđenih zarada.
Zidarima je u proseku nuđeno oko 226.500 dinara, mehaničarima oko 220.800, dok su autolimari i automehaničari mogli da očekuju između 130.000 i 146.000 dinara.
"Nemamo dovoljno kvalifikovanog kadra"
Deficit postoji i u uslužnim delatnostima, gde su frizerima, limarima, kozmetičarima i pekarima u proseku nuđene zarade u rasponu od 102.000 do 114.000 dinara, a među deficitarnim zanimanjima je i diplomirani veterinar.
"Nemamo dovoljno kvalifikovanog kadra koji može da pokrije sve praznine na našem tržištu, sa druge strane imali smo jako veliku nezainteresovanost mladih da se školuju prvo za ove profile, ali polako se i to menja. Mladi su dobili svest da su zanati perspektivna zanimanja te se tako i upisuju neki smerovi u većoj meri nego što je to bilo ranijih godina", pojasnio je naš sagovornik.
Foto: Envato
IT tržište rada beleži nastavak pada broja oglasa, ali sporijim tempom nego prethodnih godina. Tokom 2025. objavljeno je 4.619 IT oglasa, oko 16 odsto manje nego godinu ranije, uz dominantnu potražnju za medior i senior kadrovima.
Junior pozicije ostaju retke, dok razlike u iskustvu prate i velike razlike u zaradama - od oko 950 evra za juniore do približno 4.600 evra za senior pozicije.
Usporavanje tržišta rada tokom 2025. godine rezultat je kombinacije globalnih ekonomskih neizvesnosti, opreznijeg poslovanja kompanija i prilagođavanja troškovima. Iako se to najviše odražava na broj novootvorenih pozicija, potražnja za konkretnim znanjima i veštinama i dalje postoji.
Nedostatak zanatske radne snage, ograničene prilike za mlade i korekcije u IT sektoru ostaju ključni izazovi koji će oblikovati tržište rada i u periodu koji dolazi.
Epizodu emisije Tražim reč možete pogledati u videu:
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranaska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu. Postoji li realna pretnja da se konfilkt proširi i na mediteranske zemlje. Gosti Stava dana predsednik Atlantskog sevata Vladan Živulovič i Zoran Dragišić sa Fakulteta bezbednosti.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako prekinuti crnu statistiku motociklista? Koje greške najčešće dovode do nesreća i kako ih izbeći? Da li smo kao društvo spremni za novu sezonu dvotočkaša i šta može da spreči nove tragedije na putevima. Za emisiju „Tražim reč“ govore, stručnjak za bezbednost saobraćaja Vladimir Jevtić i instruktor vožnje Srđan Mančić.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Američki preduzetnik Ilon Mask je drugu godinu zaredom na vrhu liste najbogatijih ljudi na svetu sa imovinom čija se neto vrednost procenjuje na 839 milijardi dolara, što je skoro dva i po puta više od prošlogodišnje 342 milijarde, objavio je Forbs.
Pomoćnik direktora sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić smatra da je administracija Evropske unije tvrdoglava što se tiče sistema ulaska i izlaska na granicama EU, iako je moguće napraviti izuzetak.
U Beogradu je počeo Drugi susret međunarodnih učesnika izložbe EXPO 2027, koji je u glavnom gradu Srbije okupio oko 500 delegata i predstavnika medija iz 138 zemalja sveta.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
Komentari (0)