Sport u Srbiji između preživljavanja i razvoja: Šta je potrebno za vrhunske sportske uspehe
Kako danas izgleda sport u Srbiji - da li živi, preživljava ili se razvija?
18:11Pre 40 d28.01.2026.
AutorNewsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Prevoznici sa Zapadnog Balkana blokiraju granične teretne prelaze, nezadovoljni zbog ograničenja boravka profesionalnih vozača na teritoriji Šengena. Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije (PKS) istakao je za Newsmax Balkans da građani verovatno neće osetiti posledice toga.
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije (PKS) istakao je za Newsmax Balkans da bi u teoretskom smislu moglo da dođe do nestašice hrane i da građani na taj način osete posledice blokada graničnih prelaza, ali da do toga neće doći, imajući u vidu da firme imaju zalihe.
"U pitanju su obavezne zalihe koje moraju da drže u svojim lagerima, za slučaj da se desi određeni poremećaj, viša sila... U tom smislu nema te bojazni. Verujemo da taj štrajk neće trajati dugo i da će se naći rešenje koje će zadovoljiti naše prevoznike, imajući u vidu da su oni definitivno izloženi jednom pre svega sistemskom problemu, a sada imaju i nemogućnost da rade svoj posao na teritoriji Evropske unije", rekao je Stanić.
Podsetio je i da je EU najznačajnije izvozno tržište Srbije.
"Takođe, bitno je naglasiti da roba koja iz Srbije treba da ide u Nemačku izaziva probleme u njihovom poslovanju. Ako dobavljač nije pouzdan, iz bilo kog razloga, rizik je veliki da se oni odluče za drugog dobavljača, što će izazvati probleme po našu privredu", napomenuo je naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, pre svega kod prevoznika se postavlja pitanje troška robe koja ne ide i koja ne dolazi na dnevnom nivou.
"Postavlja se sistemsko pitanje - koje gubitke snosi privreda ukoliko ograničenja ostanu i prevoznici ne budu više likvidni. Njihovi vozači će se odlučiti da odu u inostranstvo ili će se vlasnici odlučiti da prebace firme u inostranstvo. U tom slučaju koje su dugoročne posledice za našu privredu", naveo je Stanić.
Dodao je da ne bi licitirao o trenutnoj šteti, da ona postoji i raste, ali da je potencijalna šteta daleko veća.
"Iz tog razloga mi razumemo, međutim ne možemo da podržimo ovu blokadu jer postoje mnoge firme koje zavise od uvoza iz EU. Njihova pozicija je razumna jer su se odlučili na ovaj očajnički potez kako bi skrenuli pažnju na sebe imajući u vidu da su njihovi zahtevi i molbe koje su slali ka EU bile ignorisane", rekao je sagovornik Newsmax Balkans.
Teoretski, kako je dodao, ako bi granični prelazi bili blokirani u dugom roku, svakako bi bile izazvane nestašice.
Kako danas izgleda sport u Srbiji - da li živi, preživljava ili se razvija?
18:11Pre 40 d28.01.2026.
Autor
Kakva je uloga države u sistemu obrazovanja, šta znači autonomija univerziteta i da li je univerzitet ujedinjen u svom delovanju, mišljenju i stavu, teme su o kojima su za Newsmax Balkans govorili profesorka Valentina Arsić Arsenijević i profesor na Fakultetu organizacionih nauka Vladimir Obradović.
17:02Pre 40 d28.01.2026.
Autor
Portparol Evropske komisije Gijom Mersije rekao je da usvojene izmene pravosudnih zakona u Skupštini Srbije mogu da predstavljaju značajan korak unazad na evropskom putu Beograda i dodao da će komisija dati detaljnu ocenu kada sprovede analizu usvojenog zakonskog teksta.
15:13Pre 40 d28.01.2026.
Autor"Moram da naglasim, da ponovim iz prostog razloga što je potrebno. Ako blokada bude trajala dugo sve ovo što ste pomenuli može da se desi. A ako bi se to desilo, i ako je rizik od toga mali praktično zanemarljiv, ali ipak ga moramo imati u vidu - onda bi došlo do potpune katastrofe naše privrede. Baš iz razloga što do toga neće doći, a imajući u vidu štete koje mogu nastati za pojedinačne kompanije , kaopenali koje ste pomenuli a koji nisu mali između 10.000 i 50.000 evra, u zavisnosti od vrste robe i kakav je ugovor bio potpisan", zaključio je Stanić.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
07:08Pre 31 min10.03.2026.
Autor
Pakovanje rezanog belog hleba u marketu košta 111 dinara. Cena po kojoj trgovac kupuje hleb od pekara je 100. Marža, razlika između ulazne i izlazne cene, 11 je dinara, odnosno 11 odsto. Ipak, među kriškama hleba za trgovce se obično krije mnogo veća zarada i tu, zapravo, počinje priča o of rabatu.
20:56Pre 10 h09.03.2026.
Autor
Zbog skoka cene nafte na svetskom tržištu koja je porasla na više od 100 dolara po barelu, raste i pritisak na cene goriva u Srbiji. Istovremeno, najavljuju se izmene zakona o akcizama na energente.
19:47Pre 11 h09.03.2026.
Autor
Da li su pozivi evropskih zemalja da građani drže gotovinu kod kuće znak odgovorne pripreme za krize ili nepotrebno širenje straha? Dok iz Srbije stižu poruke da je finansijski sistem stabilan, pitamo - da li bi građani ipak trebalo da imaju makar malu finansijsku rezervu za nepredviđene situacije?
12:50Pre 18 h09.03.2026.
Autor
Globalna finansijska tržišta su pod pritiskom nakon što je eskalacija rata u Iranu izbrisala oko šest biliona dolara tržišne vrednosti svetskih akcija, dok investitori sve više strahuju od stagflacionog šoka usled rasta cena energenata i usporavanja privrede.
11:28Pre 20 h09.03.2026.
Autor
Da li je ratom u zalivu počela nova svetska energetska kriza? Ko gubi, a ko dobija i da li sledi migracija kapitala iz ekonomskih rajeva Bliskog istoka? Koja rešenja imaju zemlje poput Srbije, zavisne od uvoza nafte i gasa?
10:49Pre 20 h09.03.2026.
Autor
Zbog zaštite domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena, Vlada Republike Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Odluka važi do 19. marta.
08:47Pre 22 h09.03.2026.
Autor
Inflacija nema iste efekte na sve grupe stanovništva, a razlike u strukturi potrošnje uslovljavaju i razlike u izloženosti cenovnim šokovima, pokazali su rezultati analize u kojoj su ispitivani redistributivni efekti inflacije na različite grupe domaćinstava, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
17:32Pre 1 d08.03.2026.
Autor
Žene u Srbiji u proseku zarađuju 14 odsto manje nego muškarci, a jaz u platama najveći je u regionima gde su zarade najveće, kao što je Beograd, gde razlika iznosi 19 odsto, saopštio je Infostud i naveo da istraživanja pokazuju da žene ne samo što zarađuju manje nego i očekuju manje plate od kolega.
13:55Pre 1 d08.03.2026.
Autor
Komentari (0)