Cene nekretnina i dalje rastu: Kvadrat stana u Beogradu skuplji za oko 350 evra u odnosu na 2024. godinu
Na tržištu nekretnina u Srbiji beleži se rast cena, pa je tako kvadrat stana u Beogradu u proseku skuplji za oko 350 evra u odnosu na isti period 2024. godine.
Izvor: Tanjug
19.02.2026. 14:21
Foto: Envato
Za stan od 40 kvadrata umesto 120.000 sada treba izdvojiti 134.000 evra, navodi portal 4zida.
Ova računica najbolje opisuje kretanje cena nekretnina u protekle dve godine, ali delimično daje i odgovor na pitanje podstanara da li kupiti stan po ovako visokim cenama ili u iznajmljenom stanu čekati da cene padnu.
Prema podacima sa 4zida.rs, prosečna oglašena cena stanova u Beogradu je sa 3.000 evra u prvom kvartalu 2024. porasla na 3.150 evra u 2025, a ovih dana je dostigla iznos od 3.350 evra.
Policija u Kraljevu, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u tom gradu uhapsila je M. D. (75) iz Despotovca osumnjičenog da je kao zakonski zastupnik PD "Sloga" DOO Novi Sad zloupotrebom položaja ostvario korist u iznosu od 2.249.500 dinara.
Jedan skijaš iz Holandije poginuo je nakon što je aktivirao lavinu na austrijskom skijalištu Tirol, a još dvojica su povređena, saopštila je austrijska policija.
Za dve godine je došlo do rasta od oko 11 odsto. Aleksandra Mihajlović sa portala 4zida kaže da je, ako gledamo realne podatke sa tržišta, a ne prognoze, jasno da oni koji su čekali da kvadrat pojeftini nisu dočekali.
"Potencijalni kupac koji je čekao 'da cene padnu' danas bi za isti stan platio oko 14.000 evra više. Ako tome dodamo i kiriju koja se u Beogradu za jednosoban stan trenutno kreće u proseku oko 386 evra mesečno, što je oko 4.600 evra godišnje, dolazimo do zaključka da je čekanje u periodu od dve godine kupca koštalo blizu 23.000 evra", objasnila je Mihajlovićeva.
Kako je naglasila, oni koji su čekali povoljniji trenutak, nisu uštedeli, već su realno izgubili i na ceni stana i na trošku stanovanja.
Na sajtu 4zida trenutno je aktivno oko 9.500 oglasa za prodaju stanova u Beogradu, ali samo oko 400 stanova je u cenovnom rangu do 80.000 evra, oko 880 stanova do 100.000 evra, a nešto više od 1.500 stanova do 120.000 evra.
Mihajlovićeva ističe da to znači da je manje od 10 odsto ukupne ponude realno dostupno kupcima sa nižim i srednjim budžetima. Ona napominje da se na tržištu danas jasno vide tri profila kupaca.
Tri profila kupaca na tržištu nekretnina
Među njima su tzv. "večiti gledaoci" ljudi kojima se ne žuri, redovno prate oglase i često pitaju kada će da padnu cene. Oni imaju određeni iznos novca ili za učešće, ali odlažu odluku očekujući korekciju tržišta.
Drugi profil su kupci koji tačno znaju šta žele i koliki im je budžet.
Oni su tokom prošle godine iskoristili konkretne prilike poput državnih subvencija i olakšica za mlade i nisu čekali "idealne uslove", već su reagovali kada se pojavila realna mogućnost za kupovinu.
Kupci koji ne mogu da uklope želje i mogućnosti
Najčešće traže veću kvadraturu, bolju lokaciju i noviju gradnju, ali im je na raspolaganju budžet koji to na tržištu jednostavno ne može da isprati. U tim slučajevima odlaganje nije stvar strategije, već realnog ograničenja.
Veljko M. Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu ukazuje da oni koji čekaju pad cena najčešće gube kroz plaćenu kiriju, izgubljenu vrednost vremena i inflaciju. Mijušković takođe napominje da na godišnjem nivou taj gubitak često iznosi između 5 i 10 odsto vrednosti stana, zavisno od visine kirije, rasta cena i kamatnih stopa.
On ističe da je pravo vreme onda kada kupovina rešava realnu stambenu potrebu i kada je rata kredita dugoročno održiva u odnosu na prihode.
"Ponuda kredita postoji, ali su kriterijumi stroži nego ranije, a kamate i dalje relativno visoke. Zbog rasta cena nekretnina i troškova života, deo kupaca objektivno ne može da pronađe stan koji odgovara i njihovim željama i budžetu, pa su primorani da biraju između lokacije, kvadrature i kvaliteta ili da ostanu na tržištu najma", objasnio je Mijušković.
Večita dilema podstanara je da li je po trenutnim cenama i uslovima, bolje podići kredit i zadužiti se ili iznajmljivati stan, a Mijušković napominje da je, ako se planira dugoročni boravak na istoj lokaciji, kredit u većini slučajeva racionalniji, jer se rata pretvara u imovinu, dok je kirija trajni trošak.
Mijušković napominje da je iznajmljivanje finansijski povoljnije samo ako je razlika između kirije i rate mala i ako postoji realna fleksibilnost za selidbu ili promenu životnih okolnosti.
On ukazuje da se u nekim situacijama ipak isplati živeti u iznajmljenom stanu, naročito kada je posao nestabilan, kada se planira preseljenje, odlazak u inostranstvo ili kada kupovina zahteva preveliko zaduženje koje bi ozbiljno opteretilo budžet i kvalitet života.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
23 godine od atentata na Zorana Đinđića. Šta nam je osim obeležavanja godišnjice, spomenika, naziva ulica i institucija ostalo kao vrednosno sećanje na prvog demokratski izabranog premijera? Ključno pitanje danas više nije šta je Đinđić govorio, već da li je Srbija spremna da konačno ide putem o kojem je on govorio. Gost večerašnjeg Stava dana je Nebojša Čović.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko mentalne i fizičke snage je potrebno da bi se oborio Ginisov rekord? Gde su granice ljudske izdržljivosti? Da li se disciplina i mentalna snaga u sportu vežba od najranijeg uzrasta? Za emisiju „Tražim reč govore, četvorostruki Ginisov rekorder Uroš Ašković, trener Stefan Markuljević i specijalista sportske medicine prof. dr Goran Vasić.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Zbog sukoba sa Iranom porasli su troškovi energije i veštačkog đubriva. To izaziva zabrinutost zbog mogućeg rasta cena hrane. Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa koje bi mogle da smanje i prinose.
Motori sa unutrašnjim sagorevanjem čine 58 odsto prodaje novih vozila u Srbiji, hibridi oko 38 odsto, dok je udeo električnih porastao sa 1,7 procenata u 2024. na 2,1 u 2025. godini, pokazujući postepen napredak elektrifikacije, saopštila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Do 10. marta, kada je istekao rok za podnošenje prigovora na zahteve za upis bespravnih objekata po Zakonu "Svoj na svome" podneta su 10.672 prigovora, na više od dva i po miliona podnetih prijava, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici više dokumenata neophodnih za rad državnih institucija, među kojima je i Odluka o utvrđivanju poljoprivrednih proizvoda iz sektora u kojima je obavezno zaključenje ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača.
Cene nafte ponovo su porasle i to za deset odsto na više od 100 dolara po barelu, nakon što je novi vrhovni lider Irana Modžtaba Hamnei izjavio da Ormuski moreuz, ključan za transport energenata iz Persijskog zaliva, mora da ostane blokiran kao "sredstvo pritiska na neprijatelja"
Drugi susret međunarodnih učesnika Specijalizovane izložbe EXPO 2027 u Beogradu završen je u Sava centru, a delegati su obišli radove na gradilištu ove specijalizovane izložbe, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Naftna industrija Srbije (NIS) zatražila je od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava američkog Ministarstva finansija (Office of Foreign Assets Control - OFAC) novu licencu, kojom će se omogućiti nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i nakon 20. marta.
Komentari (0)