(VIDEO) Analitičar o kontroli hrane u Srbiji: Neretko ne znamo šta jedemo dok ne čujemo iz inostranstva
U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva, rekao je Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva povodom vraćanja srpskog kukuruznog brašna iz Švajcarske zbog petostruko većeg nivoa aflatoksina.
Švajcarska je 8. novembra vratila kukuruzno brašno iz Srbije.
"Naravno da je to alarm i obaveza za nadležne inspekcije da prema Zakonu o bezbednosti hrane ispitaju o čemu se radi. Mi ovde imamo međunarodnu potvrdu od Švajcarske, koja je utvdila pet puta veći nivo aflatoksina i zabranila kukuruzno brašno iz Srbije i samim tim naše inspekcije su morale da preuzmu određene korake", rekao je Gavrilović za centralnu informativnu emisiju "Presek" Newsmax Balkans televizije.
On je podsetio da je u junu ove godine takođe Švajcarska u belom i žutom brašnu iz Srbije utvrdila veći nivo mikotoksina, a javnost je ostala uskraćena za odgovor da li je kod nas povučeno to brašno.
Međutim, kako je naveo u Švajcarskoj su dozvoljena dva mikrograma, a u SAD deset, pa bi nivo koji je otkriven u brašnu iz Srbije u Americi bio dozvoljen.
Upitan kakve su procedure kad se objavi vest o povlačenju nekog srpskog proizvoda u inostranstvu, Gavrilović je pojasnio da bi ministarstva poljoprivrede i zdravlja trebala da reaguju.
"Uradi se službena kontrola i ako se utvrdi istinitost navoda povlači se proizvod i obaveštava javnost. Imali smo primer da proizvođač sam to uradi", rekao je on i dodao da za poslednji slučaj još nemamo reakciju nadležnih organa.
Poljoprivrednik iz Banata Vukašin Baćina izjavio je za Newsmax Balkans da im je iz Ministarstva poljoprivrede rečeno da, iako je bilo najavljeno, od decembra neće biti spuštanja granice aflatoksina sa 0,25 na 0,05 mikrograma po kilogramu mleka, što je nivo koji važi u Evropskoj uniji.
Ministarstvo poljoprivrede demantovalo je navode da Srbija "uvozi ogromne količine mesa neproverenog kvaliteta", koje se prodaje kao domaće u maloprodajnim objektima širom zemlje.
Na pitanje šta građanin kao potrošač može da uradi u situaciji ako posumnja da hrana koju je kupio nije bezbedna, gavrilović je rekao da bi morao da odnese u neku od referentnih laboratorija na ispitivanje, jer on neispravnost tog tipa o ukusu ili mirusu ne može da primeti.
"Setimo se afere o nivou aflatoksina u mleku iz 2013. godine. U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva. Tek kad pređe granicu ili ulazi u Evropsku uniju kroz kontrole i mi saznamo šta jedemo. Voće, povrće, čips, paprika, sve su to bili slučajevi o kojima smo čitali", istakao je on i naglasio da i poslednji slučaj potvrđuje da Srbija nije rešila problem aflatokisna u mleku.
Nisu rešenje administrativne mere
Kako je pojasnio, to se ne rešava administrativnim merama kao što je to urađeno 2013. kad je povećan prag aflatoksina u mleku, pa onda smanjen.
"Na pritisak proizvođaca mleka ove godine od 1. decembra treba da uvedemo smanjenje aflatoksina u skladu sa evropskim normama. Proizvođači vrše pritisk jer je nivo aflatokisna veći što su veće vrućine, prvo u kukuruzu, pa u mleku jer se krave hrane tim kukuruzom", kazao je Gavrilović.
On je izrazio sigurnost da ne treba očekivati konkretnije mere, već da će se u Srbiji situacija rešavati od slučaja do slučaja.
Odnosi Crne Gore i Hrvatske pogoršani su nakon što je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dahau i Mathauzen. Zvanični Zagreb je od tada na listu neriješenih pitanja stavio naziv bazena u Kotoru, pitanje odštete zatočenicima u logoru Morinj, uz ranije zahtjeve da se Hrvatskoj vrati brod Jadran za koga zvanična Podgorica tvrdi da je njeno vlasništvo. Osim toga glavni spor granica na Prevlaci, strateški važna za Crnu Goru, ostaje po strani. Da li je Hrvatska prešla mjeru u zahtjevima, pokazuju li crnogorski zvaničnici državničko dostojanstvo ili im je pregovaračka pozicija preslaba zbog činjenice da je susjed EU članica? Na ta i druga pitanja odgovara gost emisije Dijagnoza, bivši šef crnogorske diplomatije Miodrag Lekić.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Protestna šetnja koju su organizovali roditelji učenika Osnovne škole "Pavle Savić" u Mirijevu, nezadovoljni stanjem u toj školi, počela je oko 19.30 sati, a njima su se pridružili i roditelji i deo zaposlenih Vazduhoplovne akademije i Pete beogradske gimnazije.
Pripadnici Odeljenja za javni red i mir Policijske uprave za grad Beograd uhapsili su E. F. (34), državljanku Ruske Federacije, zbog sumnje da je počinila krivično delo posredovanje u vršenju prostitucije, saopštilo je Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu.
Primarni cilj Telekoma je opstanak na KiM, razvoj sajber bezbednosti i transformacija uz primenu veštačke inteligencije. U ostvarenju tih ciljeva Telekom ima podršku američke administracije i finansijskih institucija, izjavio je za Newsmax Balkans generalni direktor kompanije Vladimir Lučić.
Sve banke koje odobravaju dinarske, gotovinske i potrošačke kredite kao i stambene kredite su do 15. septembra objavile posebne ponude kredita za građane i penzionere sa redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, izjavila je šefica Odseka za analizu bankarskog sektora NBS Nevena Sokolović.
Narodna banka Srbije (NBS) objavila je posebne ponude kredita za zaposlene i penzionere s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara, koje sadrže povoljnije uslove kreditiranja u odnosu na standardnu ponudu konkretne banke, uključujući niže kamatne stope i neplaćanje naknada za obradu zahteva.
Banke u Srbiji obavezne su da od 15. septembra smanje kamatne stope na potrošačke, gotovinske i stambene kredite za zaposlene i penzionere čija su primanja manja od 100.000 dinara.
Evropska centralna banka priprema uvođenje digitalnog evra, nove forme novca koja bi funkcionisala kao dopuna fizičkoj gotovini, ali u digitalnom obliku.
Poljoprivrednici u Srbiji ove godine suočili su se sa dvostrukim udarcem prirode, prolećni mraz u fazi cvetanja i letnja suša značajno su umanjili prinose i narušili kvalitet domaćeg voća i povrća, objasnio je za Newsmax Balkans agroekonomista Žarko Galetin.
Već od početka godine građani Srbije suočeni su sa rastom cena brojnih usluga i nameta. Mnogi gradovi povećali su cene komunalnih usluga, dok su porezi i takse uvećani na nivou cele zemlje.
Komentari (0)