(VIDEO) Analitičar o kontroli hrane u Srbiji: Neretko ne znamo šta jedemo dok ne čujemo iz inostranstva
Foto: Envato
U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva, rekao je Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva povodom vraćanja srpskog kukuruznog brašna iz Švajcarske zbog petostruko većeg nivoa aflatoksina.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Švajcarska je 8. novembra vratila kukuruzno brašno iz Srbije.
"Naravno da je to alarm i obaveza za nadležne inspekcije da prema Zakonu o bezbednosti hrane ispitaju o čemu se radi. Mi ovde imamo međunarodnu potvrdu od Švajcarske, koja je utvdila pet puta veći nivo aflatoksina i zabranila kukuruzno brašno iz Srbije i samim tim naše inspekcije su morale da preuzmu određene korake", rekao je Gavrilović za centralnu informativnu emisiju "Presek" Newsmax Balkans televizije.
On je podsetio da je u junu ove godine takođe Švajcarska u belom i žutom brašnu iz Srbije utvrdila veći nivo mikotoksina, a javnost je ostala uskraćena za odgovor da li je kod nas povučeno to brašno.
Međutim, kako je naveo u Švajcarskoj su dozvoljena dva mikrograma, a u SAD deset, pa bi nivo koji je otkriven u brašnu iz Srbije u Americi bio dozvoljen.
Upitan kakve su procedure kad se objavi vest o povlačenju nekog srpskog proizvoda u inostranstvu, Gavrilović je pojasnio da bi ministarstva poljoprivrede i zdravlja trebala da reaguju.
"Uradi se službena kontrola i ako se utvrdi istinitost navoda povlači se proizvod i obaveštava javnost. Imali smo primer da proizvođač sam to uradi", rekao je on i dodao da za poslednji slučaj još nemamo reakciju nadležnih organa.
Poljoprivrednik iz Banata Vukašin Baćina izjavio je za Newsmax Balkans da im je iz Ministarstva poljoprivrede rečeno da, iako je bilo najavljeno, od decembra neće biti spuštanja granice aflatoksina sa 0,25 na 0,05 mikrograma po kilogramu mleka, što je nivo koji važi u Evropskoj uniji.
Ministarstvo poljoprivrede demantovalo je navode da Srbija "uvozi ogromne količine mesa neproverenog kvaliteta", koje se prodaje kao domaće u maloprodajnim objektima širom zemlje.
Na pitanje šta građanin kao potrošač može da uradi u situaciji ako posumnja da hrana koju je kupio nije bezbedna, gavrilović je rekao da bi morao da odnese u neku od referentnih laboratorija na ispitivanje, jer on neispravnost tog tipa o ukusu ili mirusu ne može da primeti.
"Setimo se afere o nivou aflatoksina u mleku iz 2013. godine. U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva. Tek kad pređe granicu ili ulazi u Evropsku uniju kroz kontrole i mi saznamo šta jedemo. Voće, povrće, čips, paprika, sve su to bili slučajevi o kojima smo čitali", istakao je on i naglasio da i poslednji slučaj potvrđuje da Srbija nije rešila problem aflatokisna u mleku.
Nisu rešenje administrativne mere
Kako je pojasnio, to se ne rešava administrativnim merama kao što je to urađeno 2013. kad je povećan prag aflatoksina u mleku, pa onda smanjen.
"Na pritisak proizvođaca mleka ove godine od 1. decembra treba da uvedemo smanjenje aflatoksina u skladu sa evropskim normama. Proizvođači vrše pritisk jer je nivo aflatokisna veći što su veće vrućine, prvo u kukuruzu, pa u mleku jer se krave hrane tim kukuruzom", kazao je Gavrilović.
On je izrazio sigurnost da ne treba očekivati konkretnije mere, već da će se u Srbiji situacija rešavati od slučaja do slučaja.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Evropske zemlje razmatraju planove premeštanja azilanata u neke od zemalja Zapadnog Balkana. Takvi planovi deo su šire strategije poznate kao "eksternalizacija" migracijske politike. O tome govori stručnjak za migracije, profesor demografije i političkih nauka na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Tado Jurić. U Skoplju je zabeležen pokušaj paljenja sinagoge i sedišta jevrejske zajednice za vikend. Reagovao je ceo državni vrh, koji je imao operativne podatke o planiranju napada. Kako Jevrejska zajednica u S. Makedoniji tumači ove pretnje, komentariše Pepo Levi, predsednik te zajednice. Damjan Radulović iz Sindikata Aerodroma Crne Gore analizira šta je sporno u odluci Vlade o koncesiji za Aerodrome u Podgorici i Tivtu.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti? Kako da prepoznamo razliku između umora i ozbiljnog upozorenja organizma? Koliko je opasno kada ignorišemo pritisak, ubrzan rad srca ili bol u grudima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, kardiolog prof. dr Petar Otašević, dr Danijela Jeftić lekar Hitne pomoći Beograd i nutricionista Jasna Vujičić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je Sveti Sava bio čovek ispred svog vremena, a svetitelj za sva vremena? Kako je Sveti Sava dubokom verom i blistavim umom utirao put svojoj crkvi i svom narodu? Odgovore tražimo od istoričara umetnosti profesora Olivera Tomića.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Zbog dva pokušaja ubistva koja su se dogodila u subotu u Fažani, policija je uhapsila i uz krivičnu prijavu odvela u pritvorsku jedinicu 32-godišnjeg muškarca iz tog mesta kod Pule, saopštila je u ponedeljak istarska policija.
U vremenu kada se brzina meri klikovima, a ne redovima na šalteru, država otvara vrata jednoj novoj ideji: da građani i privreda sami kažu šta ih najviše koči. Inicijativa "Ti predloži – mi digitalizujemo” trebalo bi da identifikuje upravo one procedure koje najviše troše vreme, novac i živce.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je zvanično počela američka pomorska blokada iranskih luka i Ormuskog moreuza, kao i da Iran očajnički želi sporazum, ali da Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti da "neka zemlja ucenjuje ili iznuđuje svet".
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji utorak, treći dan praznovanja Vaskrsa, koji se smatra posebno radosnim. Prema verovanju, sve započeto na ovaj dan donosi uspeh, a običaji podstiču zajedništvo, radost i deljenje praznične atmosfere.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, gostujući u Dnevniku 2 Radio-televizije Srbije, da će se na parlamentarne izbore ići ili do 10. jula ili od septembra do kraja godine.
Političke promene u Mađarskoj mogle bi da donesu određenu reviziju ekonomskih projekata, ali ne i njihovo zaustavljanje, pošto između Beograda i Budimpešte postoji duboka i strateška povezanost, ocenio je nove prilike na političkom nebu naših severnih suseda profesor Veljko Mijušković.
Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je prognozu globalnog ekonomskog rasta u 2026. na 3,1 odsto, što je za 0,2 manje u odnosu na januarsku projekciju, dok je očekivani rast za 2027. ostao nepromenjen na 3,2 procenta.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) pri Ministarstvu finansija SAD produžila je licencu za rad naftnoj kompaniji "Lukoil" van Rusije do 29. oktobra.
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol izrazio je nadu da neće biti potrebna još jedna intervencija iz naftnih rezervi, ali poručio je da je IEA "spremna da deluje ako energetski šok nastao zbog rata u Iranu to bude zahtevao".
Kriza na Bliskom istoku ponovo može da eskalira u izuzetno opasnu fazu. Nakon neuspelih pregovora između Vašingtona i Teherana, Amerika je izvršila blokadu prema iranskim lukama i prilazima Ormuskom moreuzu, što je prethodno najavio američki predsednik Donald Tramp.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić najavio je razgovore sa Vladom o spremnosti njenih članova da odgovore na sve izazove. Da li slede promene u Nemanjinoj 11?
Sezona godišnjih odmora je sve bliže, ali za mnoge leto ne znači samo sunce i more, već i priliku za zaradu. Sve više naših građana, naročito mladih, odlučuje se za sezonske poslove na primorju. U Hrvatskoj su mere zapošljavanja pooštrene, ali su zarade najviše, idu i do 3.000 evra mesečno.
Višečasovni pregovori delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Pakistanu na kraju nisu doveli do mirovnog sporazuma koji bi okončao rat. Ključno pitanje koje je ostalo nerešeno je iranski nuklearni program.
Komentari (0)