(VIDEO) Analitičar o kontroli hrane u Srbiji: Neretko ne znamo šta jedemo dok ne čujemo iz inostranstva
Foto: Envato
U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva, rekao je Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva povodom vraćanja srpskog kukuruznog brašna iz Švajcarske zbog petostruko većeg nivoa aflatoksina.
Švajcarska je 8. novembra vratila kukuruzno brašno iz Srbije.
"Naravno da je to alarm i obaveza za nadležne inspekcije da prema Zakonu o bezbednosti hrane ispitaju o čemu se radi. Mi ovde imamo međunarodnu potvrdu od Švajcarske, koja je utvdila pet puta veći nivo aflatoksina i zabranila kukuruzno brašno iz Srbije i samim tim naše inspekcije su morale da preuzmu određene korake", rekao je Gavrilović za centralnu informativnu emisiju "Presek" Newsmax Balkans televizije.
On je podsetio da je u junu ove godine takođe Švajcarska u belom i žutom brašnu iz Srbije utvrdila veći nivo mikotoksina, a javnost je ostala uskraćena za odgovor da li je kod nas povučeno to brašno.
Međutim, kako je naveo u Švajcarskoj su dozvoljena dva mikrograma, a u SAD deset, pa bi nivo koji je otkriven u brašnu iz Srbije u Americi bio dozvoljen.
Upitan kakve su procedure kad se objavi vest o povlačenju nekog srpskog proizvoda u inostranstvu, Gavrilović je pojasnio da bi ministarstva poljoprivrede i zdravlja trebala da reaguju.
"Uradi se službena kontrola i ako se utvrdi istinitost navoda povlači se proizvod i obaveštava javnost. Imali smo primer da proizvođač sam to uradi", rekao je on i dodao da za poslednji slučaj još nemamo reakciju nadležnih organa.
Poljoprivrednik iz Banata Vukašin Baćina izjavio je za Newsmax Balkans da im je iz Ministarstva poljoprivrede rečeno da, iako je bilo najavljeno, od decembra neće biti spuštanja granice aflatoksina sa 0,25 na 0,05 mikrograma po kilogramu mleka, što je nivo koji važi u Evropskoj uniji.
Ministarstvo poljoprivrede demantovalo je navode da Srbija "uvozi ogromne količine mesa neproverenog kvaliteta", koje se prodaje kao domaće u maloprodajnim objektima širom zemlje.
Na pitanje šta građanin kao potrošač može da uradi u situaciji ako posumnja da hrana koju je kupio nije bezbedna, gavrilović je rekao da bi morao da odnese u neku od referentnih laboratorija na ispitivanje, jer on neispravnost tog tipa o ukusu ili mirusu ne može da primeti.
"Setimo se afere o nivou aflatoksina u mleku iz 2013. godine. U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva. Tek kad pređe granicu ili ulazi u Evropsku uniju kroz kontrole i mi saznamo šta jedemo. Voće, povrće, čips, paprika, sve su to bili slučajevi o kojima smo čitali", istakao je on i naglasio da i poslednji slučaj potvrđuje da Srbija nije rešila problem aflatokisna u mleku.
Nisu rešenje administrativne mere
Kako je pojasnio, to se ne rešava administrativnim merama kao što je to urađeno 2013. kad je povećan prag aflatoksina u mleku, pa onda smanjen.
"Na pritisak proizvođaca mleka ove godine od 1. decembra treba da uvedemo smanjenje aflatoksina u skladu sa evropskim normama. Proizvođači vrše pritisk jer je nivo aflatokisna veći što su veće vrućine, prvo u kukuruzu, pa u mleku jer se krave hrane tim kukuruzom", kazao je Gavrilović.
On je izrazio sigurnost da ne treba očekivati konkretnije mere, već da će se u Srbiji situacija rešavati od slučaja do slučaja.
Ko obezbeđuje, a ko kontroliše najviše državne funkcionere? Da li su tajne službe zakazale u slučaju ubistva u restoranu na Senjaku? Ko procenjuje stepen bezbednosti građana i imovine tokom velikih političkih skupova? Da li su pretnje Srbiji realne i odakle stižu - sa Zapada ili sa Istoka? Odgovore tražimo od prof. dr Miroslava Bjegovića, Fakultet bezbednosti.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-DRVENO PRSTENJE, PROIZVODNJA SIRA
U današnjoj epizodi imamo dva zanimljiva, prirodnjačka Procesa. Prvo pratimo kako u Deliblatskoj peščari nastaje unikatno drveno prstenje uz korišćenje tradicionalnih alata, ali čija preciznost iznenađuje kao da je rađena najmodernijim laserima. Dobra ideja i jedne vešte ruke, ulepšavaju prste ne samo u regionu, već i širom sveta. Drugi Proces prati nastanak neobičnih sireva od prirodnih materijala. Saznaćemo kako se majoran, žir, pepeo i drugi materijali mogu naći u ovom omiljenom mlečnom proizvodu i slušamo koliko je strpljenje najvažniji alat da bi sveže mleko postalo jedan ukusan kotur koji nema rok trajanja.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U Beogradu postoje dve do tri hiljade pčelinjih društava ili rojeva koji se slobodno kreću, rekao je za portal Newsmax Balkans predsednik Beogradskog društva pčelara Stanko Rajić. Iako će ova informacija mnogima zvučati dramatično, Rajić uverava da je panika oko rojeva pčela samo puko neznanje.
U centru Beograda, na Dorćolu, u 9.20 časova, tramvaj je iskočio iz šina i udario u zgradu na uglu Ulice cara Dušana i Knićaninove, saznaje portal Newsmax Balkans.
Ministar finansija Siniša Mali izjavio je u Pekingu da Srbija i Kina nastavljaju da jačaju sveobuhvatno strateško partnerstvo i dodao da je ekonomski aspekt dodatno osnažen bespovratnom pomoći vrednom najmanje 100 miliona juana (oko 12,6 miliona evra).
Grčka i ove godine ostaje jedna od omiljenih destinacija za porodice iz Srbije, ali i parove, a cene smeštaja i dodatnih troškova u proseku su za oko deset odsto više nego prošle godine i razlikuju se u zavisnosti od toga u kom delu sezone letujete, ali i od same lokacije.
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da pregovori o prodaji ruskog udela u NIS napreduju i da je prioritet države nastavak rada Rafinerije Pančevo i stabilno snabdevanje tržišta.
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da Srbija ima dovoljno hrane za domaće potrebe i izvoz, navodeći da je prvi put izvezena živa jagnjad u Alžir i da država nastavlja otvaranje novih tržišta.
Države članice Evropske unije praktično su postigle dogovor o početku pregovora o ukidanju troškova rominga za građane Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana, a formalna odluka o tome očekuje se 3. juna, navode diplomatski izvori u Briselu.
Država Srbija je upravo obaveštena da je MOL dobio još dve nedelje da završi pregovore sa Gaspromnjeftom o kupovini ruskog udela u kompaniji NIS do 6. juna, napisala je ministarka Dubravka Đedović Handanović.
Komentari (0)