(VIDEO) Analitičar o kontroli hrane u Srbiji: Neretko ne znamo šta jedemo dok ne čujemo iz inostranstva
Foto: Envato
U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva, rekao je Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva povodom vraćanja srpskog kukuruznog brašna iz Švajcarske zbog petostruko većeg nivoa aflatoksina.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Švajcarska je 8. novembra vratila kukuruzno brašno iz Srbije.
"Naravno da je to alarm i obaveza za nadležne inspekcije da prema Zakonu o bezbednosti hrane ispitaju o čemu se radi. Mi ovde imamo međunarodnu potvrdu od Švajcarske, koja je utvdila pet puta veći nivo aflatoksina i zabranila kukuruzno brašno iz Srbije i samim tim naše inspekcije su morale da preuzmu određene korake", rekao je Gavrilović za centralnu informativnu emisiju "Presek" Newsmax Balkans televizije.
On je podsetio da je u junu ove godine takođe Švajcarska u belom i žutom brašnu iz Srbije utvrdila veći nivo mikotoksina, a javnost je ostala uskraćena za odgovor da li je kod nas povučeno to brašno.
Međutim, kako je naveo u Švajcarskoj su dozvoljena dva mikrograma, a u SAD deset, pa bi nivo koji je otkriven u brašnu iz Srbije u Americi bio dozvoljen.
Upitan kakve su procedure kad se objavi vest o povlačenju nekog srpskog proizvoda u inostranstvu, Gavrilović je pojasnio da bi ministarstva poljoprivrede i zdravlja trebala da reaguju.
"Uradi se službena kontrola i ako se utvrdi istinitost navoda povlači se proizvod i obaveštava javnost. Imali smo primer da proizvođač sam to uradi", rekao je on i dodao da za poslednji slučaj još nemamo reakciju nadležnih organa.
Poljoprivrednik iz Banata Vukašin Baćina izjavio je za Newsmax Balkans da im je iz Ministarstva poljoprivrede rečeno da, iako je bilo najavljeno, od decembra neće biti spuštanja granice aflatoksina sa 0,25 na 0,05 mikrograma po kilogramu mleka, što je nivo koji važi u Evropskoj uniji.
Ministarstvo poljoprivrede demantovalo je navode da Srbija "uvozi ogromne količine mesa neproverenog kvaliteta", koje se prodaje kao domaće u maloprodajnim objektima širom zemlje.
Na pitanje šta građanin kao potrošač može da uradi u situaciji ako posumnja da hrana koju je kupio nije bezbedna, gavrilović je rekao da bi morao da odnese u neku od referentnih laboratorija na ispitivanje, jer on neispravnost tog tipa o ukusu ili mirusu ne može da primeti.
"Setimo se afere o nivou aflatoksina u mleku iz 2013. godine. U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva. Tek kad pređe granicu ili ulazi u Evropsku uniju kroz kontrole i mi saznamo šta jedemo. Voće, povrće, čips, paprika, sve su to bili slučajevi o kojima smo čitali", istakao je on i naglasio da i poslednji slučaj potvrđuje da Srbija nije rešila problem aflatokisna u mleku.
Nisu rešenje administrativne mere
Kako je pojasnio, to se ne rešava administrativnim merama kao što je to urađeno 2013. kad je povećan prag aflatoksina u mleku, pa onda smanjen.
"Na pritisak proizvođaca mleka ove godine od 1. decembra treba da uvedemo smanjenje aflatoksina u skladu sa evropskim normama. Proizvođači vrše pritisk jer je nivo aflatokisna veći što su veće vrućine, prvo u kukuruzu, pa u mleku jer se krave hrane tim kukuruzom", kazao je Gavrilović.
On je izrazio sigurnost da ne treba očekivati konkretnije mere, već da će se u Srbiji situacija rešavati od slučaja do slučaja.
Latinska Amerika ponovo u centru globalne igre moći. Dok Vašington zaoštrava politiku i otvoreno pokazuje ambiciju da učvrsti dominaciju u regionu, zemlje između Meksika i Brazila traže sopstveni put — između pritiska SAD i ekonomskog uticaja Kine. Ko su danas saveznici, a ko protivnici Amerike? Da li levičarske vlade mogu da pronađu zajednički jezik sa administracijom Donalda Trampa? I da li je Venecuela tek početak šire strategije? O novoj geopolitičkoj realnosti Latinske Amerike govori novinarka Zorana Šuvaković.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Počeo Osmi samit Evropske političke zajednice u Jerevanu. Kakve poruke od evropskih lidera možemo da očekujemo? Koliko je samit važan za Srbiju? Da li se političke partije već pripremaju za eventualne vanredne parlamentarne izbore I da li opoziciju čeka ozbiljno pregrupisavanje? Smrtonosni virus blokirao kruzer na Atlantiku, vlasti ne dozvoljavaju evakuaciju bolesnih. Šta je hantavirus I kako se prenosi I da li smo I mi ugroženi?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
U Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije dovezeno je ukupno deset pacijenata, koji su povređeni u saobraćajnoj nesreći kod Sopota i niko nije životno ugrožen.
Policija u Knjaževcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Zaječaru, odeljenja u Knjaževcu, uhapsila je D. P. (29) i M. Đ. (29) iz okoline Knjaževca, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo razbojništvo.
Policija u Novom Sadu uhapsila je tri osobe, dok će protiv jedne biti podneta krivična prijava, zbog sumnje da su malverzacijama u javnim nabavkama i pranjem novca oštetili budžet i protivpravno prisvojili više od 300 miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Nacionalna organizacija za potrošače (NEPRO) objavila je da se hitno sa tržišta povlače šolje pod nazivom "PLU 612751 Mug Fashion" zbog potencijalnog rizika po bezbednost korisnika.
Prošle su tri godine od jedne od najtežih tragedija u novijoj istoriji Srbije. U Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, 3. maja 2023. godine, učenik sedmog razreda K. K. upotrebio je očev pištolj i počinio masovno ubistvo u školi na Vračaru.
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti, kojima će primanja početi da pristižu 5. maja, bez obzira za koji način dobijanja penzija su se opredelili.
Više od petine zaposlenih u Evropskoj uniji, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut obratio se uoči otvaranja Osmog samita Evropske političke zajednice (EPZ) u Jerevanu i istakao da Vertikalni gasni koridor predstavlja jedan od najznačajnijih novih energetskih projekata u jugoistočnoj i centralnoj Evropi i ključan instrument stabilizacije tržišta.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali sastao se sa delegacijom Misije Međunarodnog monetarnog fonda koju predvodi Anet Kjobe i izjavio da fleš procena rasta BDP Srbije u prvom kvartalu iznosi tri odsto, što je značajno iznad prvobitno planirane dinamike.
Vremena se menjaju – više ne važi stereotip da muškarci zarađuju, a žene troše, jer je među štedišama četiri odsto više žena. Dinarska štednja je manja od devizne, ali isplativija, dok region Beograda i Šumadije prednjači u štednji u odnosu na ostatak Srbije.
Telekom Srbija je jedina kompanija na Zapadnom Balkanu koja je na berzi, na tržištu kapitala, sa vrednošću od oko sedam milijardi evra. Takođe, neto profit kompanije biće 200 miliona evra 2026. godine, rekao je generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić za Newsmax Balkans.
Tržište nekretnina u Srbiji u 2025. dostiglo je rekordnih 8,1 milijardu evra, uz rast koji predvode stanovi. Najskuplji kvadrat prodat je za više od 15.000 evra, kuća za 3,8 miliona, a garažno mesto za 66.000 evra, saopšteno je iz Republičkog geodetskog zavoda.
Evropski gradovi postaju sve nedostupniji za svoje stanovnike, a rast cena nekretnina i kirija pretvara se u jedan od najvećih socijalnih i ekonomskih izazova u Evropskoj uniji.
Od utorka, 5. maja u Srbiji će biti dostupna SEPA plaćanja, što omogućava bezgotovinske transakcije u evrima pod povoljnim i standardizovanim uslovima u 41 zemlji ovog platnog područja, u okviru nadležnosti Narodne banke Srbije.
Komentari (0)