(VIDEO) Radojka Nikolić za Sintezu: Za visoku ekonomiju Srbiji nedostaje milion zaposlenih
U Srbiji je zaposleno 2,3 miliona ljudi, što je tek nešto više od trećine ukupnog broja stanovnika, a za visoku ekonomiju i razvijenu produktivnost zemlje potrebno je da bude više od 50 odsto radno aktivnih, istakla je za Newsmax Balkans ekonomska novinarka Radojka Nikolić.
Gostujući u emisiji "Sinteza", glavna urednica "Biznis magazina" i "Ekonometra“ Radojka Nikolić navela je da je jedan od problema i oko 260.000 nezaposlenih koji su prijavljeni u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, odnosno da treba utvrditi razlog zbog kog ne rade.
"Da li je zaista reč o ljudima koji ne mogu da nađu posao, pa ih treba dokvalifikovati ili prekvalifikovati, ili se prijavljuju zbog beneficija, a zapravo ne žele da nađu posao“, dodala je ona.
Nikolić je navela da su Nemačka i Irska primeri dobre zaposlenosti i razvijenosti, kao i to da je u Nemačkoj, koja je trenutno u problemima, od ukupno 83 miliona stanovnika zaposleno 43 miliona, što je više od polovine, dok u Irskoj od 5,3 miliona ljudi radi 2,6 miliona.
"U Srbiji bi, dakle, trebalo da bude više od tri miliona zaposlenih na naših 6,6 miliona stanovnika. Da bismo bili razvijeni i imali taj standard, moramo da imamo još više zaposlenih", naglasila je sagovornica Newsmax Balkansa.
Strani radnici kao nova ekonomska realnost
Ona je navela da se iz Hrvatske, nakon ulaska te zemlje u Evropsku uniju, za desetak godina iselilo oko 300.000 ljudi, kao i da imaju 200.000 zaposlenih stranih radnika.
Kako kaže, u Srbiji ima mesta razmišljanjima da strani radnici povećavaju konkurentnost, ali dodaje da ne bi mogla da tvrdi da su domaći radnici ugroženi.
U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva, rekao je Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva povodom vraćanja srpskog kukuruznog brašna iz Švajcarske zbog petostruko većeg nivoa aflatoksina.
Oko 55 odsto građana Zapadne Srbije i Šumadije smatra da Srbija treba da nastavi proces evropskih integracija, pokazalo je istraživanje "Srbija i EU - Predrasude i stavovi", koje je predstavljeno u Evropskoj kući u Beogradu.
"Imamo dva velika problema, a to su konkurentnost i produktivnost. Što se tiče konkurentnosti, cela Evropa je izgubila u poređenju sa SAD. U EU je pala konkurentnost usled povećanih troškova zbog rata u Ukrajini i cene električne energije. Čim energenti poskupe opada konkurentnost evropske privrede, a ojačala je američka strana jer su nadomestili rezerve gasa koje je ranije Evropa koristila od Rusije“, konstatovala je Nikolić.
Kako je istakla, za Srbiju je važno da poveća konkurentnot privrede uz manje troškove i efikasniji rad.
"Strani radnici su za nas novost. Ima definicija koje se ja setim o srpskom narodu da ima osobinu da sa velikim zakašnjenjem shvata svoju realnost, tako će i za strane radnike", rekla je Nikolić.
Iz bivše Jugoslavije otišlo 4,1 miliona ljudi
Sagovornica Sinteze je iznela podatak da je sa prostora bivše Jugoslavije u poslednje 33 godine otišlo 4,1 miliona ljudi.
"Poslednji popis u SFRJ iz 1991. godine pokazuje da je tu živelo 23,5 miliona ljudi, a sad kad se sabere broj stanovnika u svim bivšim republikama i pokrajinama ima 19,4 miliona", navela je Nikolić.
"Kako da zadržite radnika - dajte mu veću platu, vrlo je jednostavan odgovor", zaključila je dugogodišnja novinarka i navela primer Japana gde, kako je rekla, ljudi samo fiktivno odlaze u penziju, a normalno je da nastave da rade.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Šta za Naftnu industriju Srbije znači ponuda ruskih vlasnika da uticaj nad kompanijom prepuste trećem licu? Kakvo je stanje u namenskoj industriji nakon zabrane izvoza oružja? Šta će se izučavati na novoosnovanom Fakultetu za srpske studije u Nišu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Predlogom Zakona o budžetu za 2026. godinu, koji bi uskoro trebalo da se nađe pred poslanicima, predviđeni su ukupni prihodi i primanja od nepunih 2,5 hiljada milijardi dinara. Najveći deo trebalo bi da se obezbedi od svima poznatog PDV, a najveći izdatak predviđen je za plate zaposlenih.
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, objavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.
Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner saopštila je da će od 12. novembra prihvatati isključivo digitalne bording karte, čime se ukida mogućnost korišćenja odštampanih papira za ukrcavanje.
Zaduženost u Srbiji nastavlja da raste i ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika premašili su 4.100 milijardi dinara samo u septembru. Najviše se uzimaju gotovinski i stambeni krediti, dok ekonomisti upozoravaju da je udeo gotovinskih zajmova prešao 50 odsto, što može predstavljati rizik.
U prvih devet meseci ove godine Zlatibor je bio najposećenija turistička destinacija u Srbiji, kada je na ovoj planini boravilo 341.966 turista, što predstavlja povećanje od 8,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Turistička organizacija Zlatibor.
Prema najnovijoj listi američke agencije Blumberg, najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra).
Veterinarska inspekcija obavila je nadzor u 103 ugostiteljska objekta širom Srbije, među kojima su dominirale picerije i objekti brze hrane. Inspektori su proveravali primenu novih pravila za deklarisanje proizvoda koji sadrže palmino ulje.
Komercijalni direktor preduzeća "Srbijašume" Aleksandar Šalipur rekao je da je u toj kompaniji kubik drva 50 odsto jeftiniji i košta 5.269 dinara sa PDV, a u okviru državnih mera podrške građanima, od septembra do marta, najugroženija domaćinstva mogu ga kupiti po ceni i od 2.900 dinara PDV.
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Komentari (0)