(VIDEO) Radojka Nikolić za Sintezu: Za visoku ekonomiju Srbiji nedostaje milion zaposlenih
U Srbiji je zaposleno 2,3 miliona ljudi, što je tek nešto više od trećine ukupnog broja stanovnika, a za visoku ekonomiju i razvijenu produktivnost zemlje potrebno je da bude više od 50 odsto radno aktivnih, istakla je za Newsmax Balkans ekonomska novinarka Radojka Nikolić.
Gostujući u emisiji "Sinteza", glavna urednica "Biznis magazina" i "Ekonometra“ Radojka Nikolić navela je da je jedan od problema i oko 260.000 nezaposlenih koji su prijavljeni u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, odnosno da treba utvrditi razlog zbog kog ne rade.
"Da li je zaista reč o ljudima koji ne mogu da nađu posao, pa ih treba dokvalifikovati ili prekvalifikovati, ili se prijavljuju zbog beneficija, a zapravo ne žele da nađu posao“, dodala je ona.
Nikolić je navela da su Nemačka i Irska primeri dobre zaposlenosti i razvijenosti, kao i to da je u Nemačkoj, koja je trenutno u problemima, od ukupno 83 miliona stanovnika zaposleno 43 miliona, što je više od polovine, dok u Irskoj od 5,3 miliona ljudi radi 2,6 miliona.
"U Srbiji bi, dakle, trebalo da bude više od tri miliona zaposlenih na naših 6,6 miliona stanovnika. Da bismo bili razvijeni i imali taj standard, moramo da imamo još više zaposlenih", naglasila je sagovornica Newsmax Balkansa.
Strani radnici kao nova ekonomska realnost
Ona je navela da se iz Hrvatske, nakon ulaska te zemlje u Evropsku uniju, za desetak godina iselilo oko 300.000 ljudi, kao i da imaju 200.000 zaposlenih stranih radnika.
Kako kaže, u Srbiji ima mesta razmišljanjima da strani radnici povećavaju konkurentnost, ali dodaje da ne bi mogla da tvrdi da su domaći radnici ugroženi.
U brojnim slučajevima nismo znali šta jedemo dok informaciju o tome nismo dobili iz inostranstva, rekao je Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva povodom vraćanja srpskog kukuruznog brašna iz Švajcarske zbog petostruko većeg nivoa aflatoksina.
Oko 55 odsto građana Zapadne Srbije i Šumadije smatra da Srbija treba da nastavi proces evropskih integracija, pokazalo je istraživanje "Srbija i EU - Predrasude i stavovi", koje je predstavljeno u Evropskoj kući u Beogradu.
"Imamo dva velika problema, a to su konkurentnost i produktivnost. Što se tiče konkurentnosti, cela Evropa je izgubila u poređenju sa SAD. U EU je pala konkurentnost usled povećanih troškova zbog rata u Ukrajini i cene električne energije. Čim energenti poskupe opada konkurentnost evropske privrede, a ojačala je američka strana jer su nadomestili rezerve gasa koje je ranije Evropa koristila od Rusije“, konstatovala je Nikolić.
Kako je istakla, za Srbiju je važno da poveća konkurentnot privrede uz manje troškove i efikasniji rad.
"Strani radnici su za nas novost. Ima definicija koje se ja setim o srpskom narodu da ima osobinu da sa velikim zakašnjenjem shvata svoju realnost, tako će i za strane radnike", rekla je Nikolić.
Iz bivše Jugoslavije otišlo 4,1 miliona ljudi
Sagovornica Sinteze je iznela podatak da je sa prostora bivše Jugoslavije u poslednje 33 godine otišlo 4,1 miliona ljudi.
"Poslednji popis u SFRJ iz 1991. godine pokazuje da je tu živelo 23,5 miliona ljudi, a sad kad se sabere broj stanovnika u svim bivšim republikama i pokrajinama ima 19,4 miliona", navela je Nikolić.
"Kako da zadržite radnika - dajte mu veću platu, vrlo je jednostavan odgovor", zaključila je dugogodišnja novinarka i navela primer Japana gde, kako je rekla, ljudi samo fiktivno odlaze u penziju, a normalno je da nastave da rade.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbiju je tokom prošle godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, posetilo 4,34 miliona turista, što je za 1,9 odsto manje nego 2024. godine.
Prema poslednjim objavljenim podacima Republičkog geodetskog zavoda za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima nazvanom "Svoj na svome" do 30. januara u 19 časova pristiglo je 1.393.479 prijava građana.
Cela planeta se trenutno nalazi u jako turbulentnom vremenu, što za posledicu ima rekordan skok cena plemenitih metala u poslednjih pola veka. Cena zlata je u 2025. porasla za gotovo 65 odsto, dok je srebro zabeležilo izuzetan rast od čak 148 odsto.
Ministar finansija Siniša Mali obišao je radove na izgradnji Nacionalnog stadiona u Surčinu i istakao da se završetak radova očekuje do polovine 2027. godine kao i da će stadion biti uspeh svih građana Srbije i da će zajedno sa Ekspom koji se gradi pored predstavljati sliku nove i uspešne i Srbije.
Maksimalne maloprodajne cene goriva u Srbiji biće u narednih sedam dana iste kao i sada, pa će litar evrodizela koštati 193 dinara, a benzina 176 dinara, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu unutrašnje i spoljne trgovine.
Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež izjavio je da je blokadama teretnih terminala na granicama sa Evropskom unijom zaustavljeno 93 odsto izvoza iz regiona, što prouzrokuje dnevnu štetu od oko 92 miliona evra, odnosno 109,95 miliona dolara.
EXPO 2027 će biće centralni događaj u državi sledeće godine. Za neke delove ovog projekta već se ulazi u završnu fazu. Građani su bili kumovi EXPO maskotama Milici i Rastku. Sada imamo i njihova imena koja su puna simbolike, kostim predstavlja tradiciju i patike kao simbol koračanja u budućnost.
Tržište nekretnina u Srbiji u poslednjih nekoliko godina doživljava značajne promene koje se ogledaju kroz rast cena kvadrata, ali i kroz novi sistem podrške mladim kupcima stana.
Usluga smeštaja u državnim domovima za stare poskupeće od 1. februara u proseku za oko 30 odsto, pa će za boravak u pojedinim ustanovama korisnici morati da izdvoje i do 70.000 dinara mesečno, istakla je u razgovoru za Newsmax Balkans Nadežda Satarić iz Udruženja "Snaga prijateljstva - Amity".
Komentari (0)