Beograđani će 2025. godine plaćati veći porez na imovinu: Odbornici usvojili nove poreske stope
Gradski odbornici na sednici Skupštine Beograda doneli su Odluku o prosečnim cenama kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti na teritoriji Beograda radi utvrđivanja poreza na imovinu za 2025. godinu.
Kako je precizirao predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, zakonska obaveza jeste da se do 30. novembra donese ova odluka, što prošle godine nije učinjeno zbog Privremenog organa, pa su primenjivane stope iz 2023. godine.
"Osnova za izračunavanje poreza na imovinu određuje se na osnovu cena ostvarenih u prometu nekretninama u datoj zoni od 1. januara do 30. septembra tekuće godine. Dakle, kao osnovica za obračunavanje poreza na imovinu uzima se prosek vrednosti nekretnina u datoj zoni", rekao je Nikodijević.
Dodao je da se na te cene primenjuju i druge odluke koje je grad doneo, pre svega amortizacija za stare objekte za koje je predviđen popust do 40 odsto, navodeći da postoje i druge olakšice koje grad daje poreskim obveznicima kako bi zaštitio one koji imaju nekretnine najniže vrednosti.
Beograd, Novi Sad i Niš prednjače po cenama kvadrata kako u staroj gradnji, tako i u novoizgrađenim objektima. Najjeftiniji stanovi nalaze se u Vranju, Prokuplju, Zaječaru i Kikindi. Primetno je poskupljenje cena nekretnina, ali je promet za sada stabilan.
Sto predsedavajućih i govornica Skupštine grada Beograda zaliveni su crvenom bojom uoči početka sednice gradskog parlamenta, gradski Sekretarijat za informisanje smatra da incident predstavlja "vrhunac divljaštva i uništavanje imovine grada". Odbornici su usvojili osam urbanističkih planova.
Prema njegovim rečima, Beograd je podeljen na 14 zona, a maksimalne olakšice mogu da budu do pedeset odsto, odnosno do 20.000 dinara. Nikodijević je naglasio da će se razlika pojaviti kod pravnih lica jer odluka nije bila usvojena prethodne godine, pa se kod njih obračunavala knjigovodstvena vrednost koja je često manja od tržišne.
Tako da su ove godine, dodao je, platili neuporedivo manju cenu nego 2023. godine i novom odlukom porez za pravna lica biće prilagođen tržišnoj vrednosti.
"Očekuje se prihod od 27,5 milijardi dinara, što je povećanje u proseku od četiri do pet odsto", pojasnio je Nikodijević i naveo da će za stan od oko 50 kvadratnih metara u najzastupljenijoj trećoj zoni povećanje iznositi od 600 do 700 dinara po nepokretnosti na godišnjem nivou, što je ispod stope inflacije za prethodnu godinu.
"Mislim da su ove stope primerene trenutnoj finansijskoj situaciji, s obzirom na rast cena nekretnina u Beogradu. Isto ako, gledali smo da maksimalno zaštitimo sve vlasnike nekretnina, te da nemaju izrazito povećanje za narednu godinu", rekao je Nikodijević.
Odbornici Skupštine grada usvojili su na današnjoj sednici, osam planova detaljne regulacije i odluku da se izradi još 10 planova detaljne regulacije na teritoriji grada Beograda.
U planu proširenje Bulevara kralja Aleksandra
Gradski urbanista Marko Stojčić istakao je, obrazlažući urbanističke planove koji se tiču detaljne regulacije dela Bulevara Kralja Aleksandra, da se tim planom omogućava proširenje Bulevara kralja Aleksandra.
"Znači, ništa ne smanjujemo, nego upravo suprotno, proširujemo Bulevar kralja Aleksandra za duplo više nego što danas imamo tamo. Znači, danas imamo dve trake, ako većina odbornika podigne ruku, omogući će nam da umesto dve trake imamo četiri", rekao je Stojčić.
Istakao je da će, pošto nijedna dosadašnja vlast nije uspela da reši problem eksproprijacije postojećih objekata od dva kilometra, Bulevar i dalje od Ustaničke do Malog Mokrog Luga imati dve trake, ocenjujući da je to sasvim dovoljno da bi postojao kontinuitet i da se zadovolje saobraćajne potrebe. Govoreći o izgradnji cevovoda čiste vode od Bežanijske kose do Makiša, gradski urbanista je rekao da cev treba da obezbedi poboljšanje vodosnabdevanja između te dve fabrike, a da se usvajanjem tog predloga daje pravo Direkciji da sprovede taj plan.
Opozicija kritikovala rušenje Starog savskog mosta i hotela Jugoslavija
Gradski urbanista je odbacio navode opozicije da je rušenje Starog savskog mosta ilegalno i rekao da je doneo u Skupštinu grada Rešenje o uklanjanju Starog savskog mosta.
Kada je reč o tvrdnjama opozicije da je Ekspo projekat koji je netransparentan, on je istakao da su svi opozicioni predstavnici imali sastanak sa istražnom komisijom Ekspa iz Pariza kako bi potvrdili da su sve političke opcije stale iza toga da Beograd treba da dobije kandidaturu za održavanje izložbe Ekspo 2027. godine.
Tokom rasprave, odbornici opozicije kritikovali su rušenje Starog savskog mosta, zgrade Generalštaba i hotela Jugoslavija i tražili da te teme budu uvrštene u dnevni red sednice, što su odbornici vladajuće koalicije odbili.
Oni su tvrdili da će građani trpeti zbog gužvi pošto nije obezbeđena saobraćajna alternativa za Stari savski most, kao i da mnogi objekti kao što su Železnička stanica Prokop nemaju upotrebnu dozvolu i da nisu bezbedni za upotrebu.
Prolivena crvena farba na govornicu
Pre početka sednice Skupštine grada dogodio se incident kada je šefica odborničke grupe Zeleno-levog fronta Natalija Stojmenović polila crvenom farbom govornicu Skupštine grada.
Nikodijević je rekao na sednici da je od nadležnih službi zatražio video snimke tog incidenta i da će vinovnici tog događaja biti kažnjeni.
Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Aleksandar Mirković zamerio je Nikodijeviću što nije upoznao javnost sa tim incidentom. Mirković je istakao da odbornici Skupštine grada nikako nisu krivi za tragediju u Novom Sadu i da predstavnici opozicije zloupotrebljavaju tu tragediju.
"Čvrsto stojim pri tome. Sram vas bilo, vi ne zaslužujete da budete odbornica, zbog onog što ste uradili u Skupštini Srbije, a sada pokušavate to da prenesete u Skupštinu grada", rekao je Mirković obraćajući se Stojmenović.
Gost iz Mostara je Haris Šabanović iz SDA o očekivanjima od odluke Vrhovnog suda FBiH u aferi "Spengavanje" koja pogađa državni vrh Federacije. UPRAVNI ODBOR FONDA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE CRNE GORE KRAJEM PROŠLE SEDMICE SMIJENIO JE DIREKTORA TE USTANOVE VUKA KADIĆA NAVODEĆI DA JE POTPISIVAO UGOVORE SA STRANIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA BEZ SAGLASNOSTI RESORNOG MINISTARSTVA. NAŠ GOST BIĆE DR VUK KADIĆ KOGA PITAMO DA LI JE PODNIO TUŽBU UPRAVNOM SUDU ZBOG, KAKO JE NAVEO, NEZAKONITE SMJENE I ZBOG ČEGA TVRDI DA ĆE GA SUD BRZO VRATITI NA POSAO. Direktor makedonskog Katastra nepokretnosti Ivan Živkovski o digitalizaciji i smanjenju cena usluga. Reforme u Katastru ocenjene su najvišom ocenom u novom izveštaju Evropske komisije.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
Berlinski zid - najpoznatiji simbol hladnoratovske ere i podele Evrope na Istok i Zapad, pao je na današnji dan pre 36 godina, označivši početak nove geopolitičke arhitekture Starog kontinenta.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković odlučio je da ne igra na ATP finalu u Torinu, a njegovo mesto zauzeće Italijan Lorenco Muzeti, koga je savladao u finalu turnira u Atini.
Ekipa Hitne pomoći stigla je na plato ispred svečanog ulaza u Skupštinu Srbije i u vozilo uvela poslanika Srpske napredne stranke Uglješu Mrdića, koji već deseti dan štrajkuje glađu.
Zaduženost u Srbiji nastavlja da raste i ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika premašili su 4.100 milijardi dinara samo u septembru. Najviše se uzimaju gotovinski i stambeni krediti, dok ekonomisti upozoravaju da je udeo gotovinskih zajmova prešao 50 odsto, što može predstavljati rizik.
U prvih devet meseci ove godine Zlatibor je bio najposećenija turistička destinacija u Srbiji, kada je na ovoj planini boravilo 341.966 turista, što predstavlja povećanje od 8,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Turistička organizacija Zlatibor.
Prema najnovijoj listi američke agencije Blumberg, najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra).
Veterinarska inspekcija obavila je nadzor u 103 ugostiteljska objekta širom Srbije, među kojima su dominirale picerije i objekti brze hrane. Inspektori su proveravali primenu novih pravila za deklarisanje proizvoda koji sadrže palmino ulje.
Komercijalni direktor preduzeća "Srbijašume" Aleksandar Šalipur rekao je da je u toj kompaniji kubik drva 50 odsto jeftiniji i košta 5.269 dinara sa PDV, a u okviru državnih mera podrške građanima, od septembra do marta, najugroženija domaćinstva mogu ga kupiti po ceni i od 2.900 dinara PDV.
Cene električnih automobila se sve više približavaju cenama vozila koja koriste motor sa unutrašnjim sagorevanjem, pokazuje najnovija analiza tržišnih transakcija nemačkog automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhefera.
Odeljenje lokalne poreske administracije Gradske uprave Sombora podsetilo je sve poreske obveznike, fizička lica, preduzetnike i pravna lica u Srbiji da je rok za uplatu četvrte rate poreza na imovinu 14. novembar.
Gunvor grupa povukla je ponudu za kupovinu međunarodne imovine Lukoila, među kojom je i Lukoilova firma u Srbiji, nakon što je Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država nazvalo ovu grupaciju "marionetom Kremlja".
Komentari (0)