Beograđani će 2025. godine plaćati veći porez na imovinu: Odbornici usvojili nove poreske stope
Foto: Envato
Gradski odbornici na sednici Skupštine Beograda doneli su Odluku o prosečnim cenama kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti na teritoriji Beograda radi utvrđivanja poreza na imovinu za 2025. godinu.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Kako je precizirao predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, zakonska obaveza jeste da se do 30. novembra donese ova odluka, što prošle godine nije učinjeno zbog Privremenog organa, pa su primenjivane stope iz 2023. godine.
"Osnova za izračunavanje poreza na imovinu određuje se na osnovu cena ostvarenih u prometu nekretninama u datoj zoni od 1. januara do 30. septembra tekuće godine. Dakle, kao osnovica za obračunavanje poreza na imovinu uzima se prosek vrednosti nekretnina u datoj zoni", rekao je Nikodijević.
Dodao je da se na te cene primenjuju i druge odluke koje je grad doneo, pre svega amortizacija za stare objekte za koje je predviđen popust do 40 odsto, navodeći da postoje i druge olakšice koje grad daje poreskim obveznicima kako bi zaštitio one koji imaju nekretnine najniže vrednosti.
Beograd, Novi Sad i Niš prednjače po cenama kvadrata kako u staroj gradnji, tako i u novoizgrađenim objektima. Najjeftiniji stanovi nalaze se u Vranju, Prokuplju, Zaječaru i Kikindi. Primetno je poskupljenje cena nekretnina, ali je promet za sada stabilan.
Sto predsedavajućih i govornica Skupštine grada Beograda zaliveni su crvenom bojom uoči početka sednice gradskog parlamenta, gradski Sekretarijat za informisanje smatra da incident predstavlja "vrhunac divljaštva i uništavanje imovine grada". Odbornici su usvojili osam urbanističkih planova.
Prema njegovim rečima, Beograd je podeljen na 14 zona, a maksimalne olakšice mogu da budu do pedeset odsto, odnosno do 20.000 dinara. Nikodijević je naglasio da će se razlika pojaviti kod pravnih lica jer odluka nije bila usvojena prethodne godine, pa se kod njih obračunavala knjigovodstvena vrednost koja je često manja od tržišne.
Tako da su ove godine, dodao je, platili neuporedivo manju cenu nego 2023. godine i novom odlukom porez za pravna lica biće prilagođen tržišnoj vrednosti.
"Očekuje se prihod od 27,5 milijardi dinara, što je povećanje u proseku od četiri do pet odsto", pojasnio je Nikodijević i naveo da će za stan od oko 50 kvadratnih metara u najzastupljenijoj trećoj zoni povećanje iznositi od 600 do 700 dinara po nepokretnosti na godišnjem nivou, što je ispod stope inflacije za prethodnu godinu.
"Mislim da su ove stope primerene trenutnoj finansijskoj situaciji, s obzirom na rast cena nekretnina u Beogradu. Isto ako, gledali smo da maksimalno zaštitimo sve vlasnike nekretnina, te da nemaju izrazito povećanje za narednu godinu", rekao je Nikodijević.
Odbornici Skupštine grada usvojili su na današnjoj sednici, osam planova detaljne regulacije i odluku da se izradi još 10 planova detaljne regulacije na teritoriji grada Beograda.
U planu proširenje Bulevara kralja Aleksandra
Gradski urbanista Marko Stojčić istakao je, obrazlažući urbanističke planove koji se tiču detaljne regulacije dela Bulevara Kralja Aleksandra, da se tim planom omogućava proširenje Bulevara kralja Aleksandra.
"Znači, ništa ne smanjujemo, nego upravo suprotno, proširujemo Bulevar kralja Aleksandra za duplo više nego što danas imamo tamo. Znači, danas imamo dve trake, ako većina odbornika podigne ruku, omogući će nam da umesto dve trake imamo četiri", rekao je Stojčić.
Istakao je da će, pošto nijedna dosadašnja vlast nije uspela da reši problem eksproprijacije postojećih objekata od dva kilometra, Bulevar i dalje od Ustaničke do Malog Mokrog Luga imati dve trake, ocenjujući da je to sasvim dovoljno da bi postojao kontinuitet i da se zadovolje saobraćajne potrebe. Govoreći o izgradnji cevovoda čiste vode od Bežanijske kose do Makiša, gradski urbanista je rekao da cev treba da obezbedi poboljšanje vodosnabdevanja između te dve fabrike, a da se usvajanjem tog predloga daje pravo Direkciji da sprovede taj plan.
Opozicija kritikovala rušenje Starog savskog mosta i hotela Jugoslavija
Gradski urbanista je odbacio navode opozicije da je rušenje Starog savskog mosta ilegalno i rekao da je doneo u Skupštinu grada Rešenje o uklanjanju Starog savskog mosta.
Kada je reč o tvrdnjama opozicije da je Ekspo projekat koji je netransparentan, on je istakao da su svi opozicioni predstavnici imali sastanak sa istražnom komisijom Ekspa iz Pariza kako bi potvrdili da su sve političke opcije stale iza toga da Beograd treba da dobije kandidaturu za održavanje izložbe Ekspo 2027. godine.
Tokom rasprave, odbornici opozicije kritikovali su rušenje Starog savskog mosta, zgrade Generalštaba i hotela Jugoslavija i tražili da te teme budu uvrštene u dnevni red sednice, što su odbornici vladajuće koalicije odbili.
Oni su tvrdili da će građani trpeti zbog gužvi pošto nije obezbeđena saobraćajna alternativa za Stari savski most, kao i da mnogi objekti kao što su Železnička stanica Prokop nemaju upotrebnu dozvolu i da nisu bezbedni za upotrebu.
Prolivena crvena farba na govornicu
Pre početka sednice Skupštine grada dogodio se incident kada je šefica odborničke grupe Zeleno-levog fronta Natalija Stojmenović polila crvenom farbom govornicu Skupštine grada.
Nikodijević je rekao na sednici da je od nadležnih službi zatražio video snimke tog incidenta i da će vinovnici tog događaja biti kažnjeni.
Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Aleksandar Mirković zamerio je Nikodijeviću što nije upoznao javnost sa tim incidentom. Mirković je istakao da odbornici Skupštine grada nikako nisu krivi za tragediju u Novom Sadu i da predstavnici opozicije zloupotrebljavaju tu tragediju.
"Čvrsto stojim pri tome. Sram vas bilo, vi ne zaslužujete da budete odbornica, zbog onog što ste uradili u Skupštini Srbije, a sada pokušavate to da prenesete u Skupštinu grada", rekao je Mirković obraćajući se Stojmenović.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Oštećen Saborni hram SPC u centru Zagreba. Zbog čega nedostaje institucionalna odgovornost? Opozicija održala sastanak o potencijalnim prevremenim izborima. Da li je bez datuma izbora počela predizborna kampanja? Gosti jutra biće Aris Movsesijan I Sava Stambolić Kakva ovlašćenja će imati policijski službenici ukoliko se usvoji nacrt zakona o policiji?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Neformalni samit zemalja EU prvi put se održava na Kipru. Dolaze svi komesari EU i 26 nacionalnih lidera, osim odlazećeg mađarskog premijera Viktora Orbana. Zajedno će pokušati da postave temelje za jaču Evropu u uslovima rata na Bliskom istoku i preteće energetske krize. Gošća Stava dana nekadašnja ministarka za evropske integracije, a uključićemo i naše dopisnike iz Pariza i Minhena Nikolu Letića i VLastimira Vidića.
special
10:30
SIGNAL (R)
Američka pomorska blokada Irana obeležila je novu fazu sukoba u Zalivu. Nova epizoda Signala analizira kako je rat od vazdušnih udara prešao na more, šta Vašington nastoji da postigne blokadom iranskih luka, kako Teheran koristi Ormuz i od čega zavisi da li će pritisak dovesti do sporazuma ili nove eskalacije.
Početak izgradnje tunela ispod Bulevara Despota Stefana već je izmenio režim saobraćaja u centru Beograda, iako radovi na terenu još nisu zvanično počeli.
Policija u Kragujevcu uhapsila je šesnaestogodišnjaka iz Beograda zbog sumnje da je izvršio krivična dela izazivanje opšte opasnosti i nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i N. V. (25) iz Beograda, zbog podstrekavanja i pomaganja u izvršenju istog dela.
Policija je u akciji suzbijanja sive ekonomije podnela krivične prijave protiv dve odgovorne osobe iz firmi "Tim medikal 016" i "Gigant gradnja" zbog sumnje na poresku utaju, saopšteno je iz Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.
Novosađanin P. S. (46) uhapšen je pošto je policija u njegovom stanu pronašla sedam kilograma amfetamina, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
U 2025. godini 9,5 odsto stanovnika Evropske unije koji koriste internet kupilo je elektronske ili audio knjige, što je rast u odnosu na 2024. godinu od 2,2 procenta, navodi se u saopštenju Evropske kancelarije za statistiku - Evrostat, povodom Svetskog dana knjige i autorskih prava.
Plenarnim sastankom koji je održan u Narodnoj banci Srbije počeli su zvanični razgovori predstavnika Republike Srbije s misijom Međunarodnog monetarnog fonda.
Srpska fabrika stakla Vaider otvorila je u Paraćinu novi proizvodni pogon, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je kompaniji da računa na pomoć države i da će zamoliti vladu da se nađe način kako da se toj fabrici više pomogne da bi bila najbolja u regionu.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da mađarska kompanija MOL pregovara sa ruskim većinskim vlasnikom o kupovini njihovog udela u Naftnoj industriji Srbije, a odvojeno sa Vladom Srbije o pravima i obavezama akcionara.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa predstavnicima konzorcijuma Behtel–Enka o napretku radova na Moravskom koridoru, kao i o projektima u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske infrastrukture.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa delegacijom Državne naftne kompanije Azerbejdžana (SOKAR) o projektu izgradnje gasne elektrane kod Niša i izrazila uverenje da će početkom maja imati usaglašene uslove ugovora za izgradnju nove elektrane.
Pronalaženje priuštivog krova nad glavom postalo je jedan od najvećih izazova širom Evrope. Prema podacima Evrostata, stanovanje odnosi petinu prosečnog prihoda domaćinstva u Evropskoj uniji.
Komentari (0)