Beograđani će 2025. godine plaćati veći porez na imovinu: Odbornici usvojili nove poreske stope
Gradski odbornici na sednici Skupštine Beograda doneli su Odluku o prosečnim cenama kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti na teritoriji Beograda radi utvrđivanja poreza na imovinu za 2025. godinu.
Kako je precizirao predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, zakonska obaveza jeste da se do 30. novembra donese ova odluka, što prošle godine nije učinjeno zbog Privremenog organa, pa su primenjivane stope iz 2023. godine.
"Osnova za izračunavanje poreza na imovinu određuje se na osnovu cena ostvarenih u prometu nekretninama u datoj zoni od 1. januara do 30. septembra tekuće godine. Dakle, kao osnovica za obračunavanje poreza na imovinu uzima se prosek vrednosti nekretnina u datoj zoni", rekao je Nikodijević.
Dodao je da se na te cene primenjuju i druge odluke koje je grad doneo, pre svega amortizacija za stare objekte za koje je predviđen popust do 40 odsto, navodeći da postoje i druge olakšice koje grad daje poreskim obveznicima kako bi zaštitio one koji imaju nekretnine najniže vrednosti.
Beograd, Novi Sad i Niš prednjače po cenama kvadrata kako u staroj gradnji, tako i u novoizgrađenim objektima. Najjeftiniji stanovi nalaze se u Vranju, Prokuplju, Zaječaru i Kikindi. Primetno je poskupljenje cena nekretnina, ali je promet za sada stabilan.
Sto predsedavajućih i govornica Skupštine grada Beograda zaliveni su crvenom bojom uoči početka sednice gradskog parlamenta, gradski Sekretarijat za informisanje smatra da incident predstavlja "vrhunac divljaštva i uništavanje imovine grada". Odbornici su usvojili osam urbanističkih planova.
Prema njegovim rečima, Beograd je podeljen na 14 zona, a maksimalne olakšice mogu da budu do pedeset odsto, odnosno do 20.000 dinara. Nikodijević je naglasio da će se razlika pojaviti kod pravnih lica jer odluka nije bila usvojena prethodne godine, pa se kod njih obračunavala knjigovodstvena vrednost koja je često manja od tržišne.
Tako da su ove godine, dodao je, platili neuporedivo manju cenu nego 2023. godine i novom odlukom porez za pravna lica biće prilagođen tržišnoj vrednosti.
"Očekuje se prihod od 27,5 milijardi dinara, što je povećanje u proseku od četiri do pet odsto", pojasnio je Nikodijević i naveo da će za stan od oko 50 kvadratnih metara u najzastupljenijoj trećoj zoni povećanje iznositi od 600 do 700 dinara po nepokretnosti na godišnjem nivou, što je ispod stope inflacije za prethodnu godinu.
"Mislim da su ove stope primerene trenutnoj finansijskoj situaciji, s obzirom na rast cena nekretnina u Beogradu. Isto ako, gledali smo da maksimalno zaštitimo sve vlasnike nekretnina, te da nemaju izrazito povećanje za narednu godinu", rekao je Nikodijević.
Odbornici Skupštine grada usvojili su na današnjoj sednici, osam planova detaljne regulacije i odluku da se izradi još 10 planova detaljne regulacije na teritoriji grada Beograda.
U planu proširenje Bulevara kralja Aleksandra
Gradski urbanista Marko Stojčić istakao je, obrazlažući urbanističke planove koji se tiču detaljne regulacije dela Bulevara Kralja Aleksandra, da se tim planom omogućava proširenje Bulevara kralja Aleksandra.
"Znači, ništa ne smanjujemo, nego upravo suprotno, proširujemo Bulevar kralja Aleksandra za duplo više nego što danas imamo tamo. Znači, danas imamo dve trake, ako većina odbornika podigne ruku, omogući će nam da umesto dve trake imamo četiri", rekao je Stojčić.
Istakao je da će, pošto nijedna dosadašnja vlast nije uspela da reši problem eksproprijacije postojećih objekata od dva kilometra, Bulevar i dalje od Ustaničke do Malog Mokrog Luga imati dve trake, ocenjujući da je to sasvim dovoljno da bi postojao kontinuitet i da se zadovolje saobraćajne potrebe. Govoreći o izgradnji cevovoda čiste vode od Bežanijske kose do Makiša, gradski urbanista je rekao da cev treba da obezbedi poboljšanje vodosnabdevanja između te dve fabrike, a da se usvajanjem tog predloga daje pravo Direkciji da sprovede taj plan.
Opozicija kritikovala rušenje Starog savskog mosta i hotela Jugoslavija
Gradski urbanista je odbacio navode opozicije da je rušenje Starog savskog mosta ilegalno i rekao da je doneo u Skupštinu grada Rešenje o uklanjanju Starog savskog mosta.
Kada je reč o tvrdnjama opozicije da je Ekspo projekat koji je netransparentan, on je istakao da su svi opozicioni predstavnici imali sastanak sa istražnom komisijom Ekspa iz Pariza kako bi potvrdili da su sve političke opcije stale iza toga da Beograd treba da dobije kandidaturu za održavanje izložbe Ekspo 2027. godine.
Tokom rasprave, odbornici opozicije kritikovali su rušenje Starog savskog mosta, zgrade Generalštaba i hotela Jugoslavija i tražili da te teme budu uvrštene u dnevni red sednice, što su odbornici vladajuće koalicije odbili.
Oni su tvrdili da će građani trpeti zbog gužvi pošto nije obezbeđena saobraćajna alternativa za Stari savski most, kao i da mnogi objekti kao što su Železnička stanica Prokop nemaju upotrebnu dozvolu i da nisu bezbedni za upotrebu.
Prolivena crvena farba na govornicu
Pre početka sednice Skupštine grada dogodio se incident kada je šefica odborničke grupe Zeleno-levog fronta Natalija Stojmenović polila crvenom farbom govornicu Skupštine grada.
Nikodijević je rekao na sednici da je od nadležnih službi zatražio video snimke tog incidenta i da će vinovnici tog događaja biti kažnjeni.
Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Aleksandar Mirković zamerio je Nikodijeviću što nije upoznao javnost sa tim incidentom. Mirković je istakao da odbornici Skupštine grada nikako nisu krivi za tragediju u Novom Sadu i da predstavnici opozicije zloupotrebljavaju tu tragediju.
"Čvrsto stojim pri tome. Sram vas bilo, vi ne zaslužujete da budete odbornica, zbog onog što ste uradili u Skupštini Srbije, a sada pokušavate to da prenesete u Skupštinu grada", rekao je Mirković obraćajući se Stojmenović.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Nakon pada francuske vlade, kakva je budućnost Emanuela Makrona i koji su njegovi naredni potezi? Kako je prošao prvi dan jesenjeg zasedanja Skupštine Srbije i šta možemo da očekujemo narednih dana? Predsednik Vučić najavio da ćemo zbog sankcija NIS-u imati mnogo problema. Šta nas čeka od 9. oktobra i kada ćemo zapravo osetiti efekte sankcija?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Počelo jesednje zasedanje u Skupštini Srbije. Pred poslanicima i stari i novi zakoni, ali isti takvi i izazovi. Na papiru 47 tačaka, u parlamentu test demokratske volje. Ima kvoruma, da li i dijaloga? Gosti Stava dana su potpredsednica Skupštine Srbije i poslanica SPS-a Dunja Simonovic i potpredsednik Novog DSS i narodni poslanik Dejan Šulkić.
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Cetinjanin Bobana Sjekloća (33), kako se sumnjiči, visokopozicionirani pripadnik cetinjske ćelije škaljarskog klana, ubijen je u nedelju kod Budve u nastavku rata crnogorskih klanova, pišu Vijesti.
Pred uvođenje novog EES sistema u EU, koji od 12. oktobra donosi rigorozniju kontrolu granica, srpski vozači u međunarodnom transportu suočavaju se sa ozbiljnim problemima koji, kako tvrde iz Udruženja vozača "381", mogu da dovedu do kolapsa cele logističke grane u srpskoj privredi.
Prvi osnovni sud u Beogradu, po optužnom predlogu Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, doneo je pravosnažnu presudu protiv psihijatra zdravstvene ustanove DZ "Milutin Ivković" Palilula.
Policijskoj upravi u Novom Sadu, u nedelju oko 20.45 časova, prijavljeno je da se na Dunavu kod mesta Plavna, prevrnuo čamac u kojem je bilo najmanje 10 osoba, među kojima su državljani Kine, saopštio je MUP. Jedan od njih je poginuo i njegovo telo je izvučeno iz vode tokom akcije spasavanja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova zadržali su M. S. (30) i S. R. (22) državljane BiH, zbog prekršaja iz Zakona o strancima, dok će protiv M. S. biti podneta prekršajna prijava i po Zakonu o oružju i municiji.
U Srbiji 24,6 odsto zaposlenih radi više od 45 sati nedeljno sa svom glavnom i eventualno drugom poslu, što je znatno više od proseka Evropske unije koji iznosi 10,8 odsto, pokazuju podaci Evrostata za drugi kvartal 2025.
Beograd je ovog oktobra postao prestonica evropske luksuzne scene, zahvaljujući trećem izdanju Adriatic Luxury Summita, održanom u hotelima The St. Regis Belgrade i The Bristol, u organizaciji Adriatic Luxury Business Association (ALBA).
U Privrednoj komori Srbije održan je drugi dan konferencije "Beogradski dani energije", koji je bio posvećen investicijama u obnovljive izvore energije, razvoju elektromobilnosti i unapređenju sistema upravljanja otpadom.
Dva dana pre isteka roka za sprovođenje američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), u Vašingtonu i dalje nema jasnog odgovora da li će mere biti aktivirane - ili ponovo odložene. "Krivac" bi ovog puta mogla da bude blokada rada federalne administracije.
Najnovije povlačenje određenih BMW modela iz bezbednosnih razloga odnosi se isključivo na vozila proizvedena od 28. septembra 2015. do 7. septembra 2021. godine, saopšteno je iz BMW Srbija.
Električna i hibridna vozila čine skoro trećinu evropske proizvodnje automobila, objavio je Evrostat. Prošle godine je u Evropskoj uniji proizveden 12,1 milion automobila, od kojih 3,9 miliona električnih ili hibridnih vozila.
Kompanije koje imaju veće učešće žena u upravljačkim strukturama, imaju 25 odsto veću verovatnoću da ostvare natprosečnu profitabilnost, pokazalo je istraživanje globalne konsultantske kuće McKinsey.
Komentari (0)