Beograđani će 2025. godine plaćati veći porez na imovinu: Odbornici usvojili nove poreske stope
Gradski odbornici na sednici Skupštine Beograda doneli su Odluku o prosečnim cenama kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti na teritoriji Beograda radi utvrđivanja poreza na imovinu za 2025. godinu.
Kako je precizirao predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, zakonska obaveza jeste da se do 30. novembra donese ova odluka, što prošle godine nije učinjeno zbog Privremenog organa, pa su primenjivane stope iz 2023. godine.
"Osnova za izračunavanje poreza na imovinu određuje se na osnovu cena ostvarenih u prometu nekretninama u datoj zoni od 1. januara do 30. septembra tekuće godine. Dakle, kao osnovica za obračunavanje poreza na imovinu uzima se prosek vrednosti nekretnina u datoj zoni", rekao je Nikodijević.
Dodao je da se na te cene primenjuju i druge odluke koje je grad doneo, pre svega amortizacija za stare objekte za koje je predviđen popust do 40 odsto, navodeći da postoje i druge olakšice koje grad daje poreskim obveznicima kako bi zaštitio one koji imaju nekretnine najniže vrednosti.
Beograd, Novi Sad i Niš prednjače po cenama kvadrata kako u staroj gradnji, tako i u novoizgrađenim objektima. Najjeftiniji stanovi nalaze se u Vranju, Prokuplju, Zaječaru i Kikindi. Primetno je poskupljenje cena nekretnina, ali je promet za sada stabilan.
Sto predsedavajućih i govornica Skupštine grada Beograda zaliveni su crvenom bojom uoči početka sednice gradskog parlamenta, gradski Sekretarijat za informisanje smatra da incident predstavlja "vrhunac divljaštva i uništavanje imovine grada". Odbornici su usvojili osam urbanističkih planova.
Prema njegovim rečima, Beograd je podeljen na 14 zona, a maksimalne olakšice mogu da budu do pedeset odsto, odnosno do 20.000 dinara. Nikodijević je naglasio da će se razlika pojaviti kod pravnih lica jer odluka nije bila usvojena prethodne godine, pa se kod njih obračunavala knjigovodstvena vrednost koja je često manja od tržišne.
Tako da su ove godine, dodao je, platili neuporedivo manju cenu nego 2023. godine i novom odlukom porez za pravna lica biće prilagođen tržišnoj vrednosti.
"Očekuje se prihod od 27,5 milijardi dinara, što je povećanje u proseku od četiri do pet odsto", pojasnio je Nikodijević i naveo da će za stan od oko 50 kvadratnih metara u najzastupljenijoj trećoj zoni povećanje iznositi od 600 do 700 dinara po nepokretnosti na godišnjem nivou, što je ispod stope inflacije za prethodnu godinu.
"Mislim da su ove stope primerene trenutnoj finansijskoj situaciji, s obzirom na rast cena nekretnina u Beogradu. Isto ako, gledali smo da maksimalno zaštitimo sve vlasnike nekretnina, te da nemaju izrazito povećanje za narednu godinu", rekao je Nikodijević.
Odbornici Skupštine grada usvojili su na današnjoj sednici, osam planova detaljne regulacije i odluku da se izradi još 10 planova detaljne regulacije na teritoriji grada Beograda.
U planu proširenje Bulevara kralja Aleksandra
Gradski urbanista Marko Stojčić istakao je, obrazlažući urbanističke planove koji se tiču detaljne regulacije dela Bulevara Kralja Aleksandra, da se tim planom omogućava proširenje Bulevara kralja Aleksandra.
"Znači, ništa ne smanjujemo, nego upravo suprotno, proširujemo Bulevar kralja Aleksandra za duplo više nego što danas imamo tamo. Znači, danas imamo dve trake, ako većina odbornika podigne ruku, omogući će nam da umesto dve trake imamo četiri", rekao je Stojčić.
Istakao je da će, pošto nijedna dosadašnja vlast nije uspela da reši problem eksproprijacije postojećih objekata od dva kilometra, Bulevar i dalje od Ustaničke do Malog Mokrog Luga imati dve trake, ocenjujući da je to sasvim dovoljno da bi postojao kontinuitet i da se zadovolje saobraćajne potrebe. Govoreći o izgradnji cevovoda čiste vode od Bežanijske kose do Makiša, gradski urbanista je rekao da cev treba da obezbedi poboljšanje vodosnabdevanja između te dve fabrike, a da se usvajanjem tog predloga daje pravo Direkciji da sprovede taj plan.
Opozicija kritikovala rušenje Starog savskog mosta i hotela Jugoslavija
Gradski urbanista je odbacio navode opozicije da je rušenje Starog savskog mosta ilegalno i rekao da je doneo u Skupštinu grada Rešenje o uklanjanju Starog savskog mosta.
Kada je reč o tvrdnjama opozicije da je Ekspo projekat koji je netransparentan, on je istakao da su svi opozicioni predstavnici imali sastanak sa istražnom komisijom Ekspa iz Pariza kako bi potvrdili da su sve političke opcije stale iza toga da Beograd treba da dobije kandidaturu za održavanje izložbe Ekspo 2027. godine.
Tokom rasprave, odbornici opozicije kritikovali su rušenje Starog savskog mosta, zgrade Generalštaba i hotela Jugoslavija i tražili da te teme budu uvrštene u dnevni red sednice, što su odbornici vladajuće koalicije odbili.
Oni su tvrdili da će građani trpeti zbog gužvi pošto nije obezbeđena saobraćajna alternativa za Stari savski most, kao i da mnogi objekti kao što su Železnička stanica Prokop nemaju upotrebnu dozvolu i da nisu bezbedni za upotrebu.
Prolivena crvena farba na govornicu
Pre početka sednice Skupštine grada dogodio se incident kada je šefica odborničke grupe Zeleno-levog fronta Natalija Stojmenović polila crvenom farbom govornicu Skupštine grada.
Nikodijević je rekao na sednici da je od nadležnih službi zatražio video snimke tog incidenta i da će vinovnici tog događaja biti kažnjeni.
Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Aleksandar Mirković zamerio je Nikodijeviću što nije upoznao javnost sa tim incidentom. Mirković je istakao da odbornici Skupštine grada nikako nisu krivi za tragediju u Novom Sadu i da predstavnici opozicije zloupotrebljavaju tu tragediju.
"Čvrsto stojim pri tome. Sram vas bilo, vi ne zaslužujete da budete odbornica, zbog onog što ste uradili u Skupštini Srbije, a sada pokušavate to da prenesete u Skupštinu grada", rekao je Mirković obraćajući se Stojmenović.
Zašto su stariji ljudi danas među najusamljenijim članovima društva? Kako usamljenost utiče na njihovo fizičko i mentalno zdravlje i zašto se o tom problemu i dalje govori tiho? Da li je usamljenost posledica godina, gubitaka, povlačenja iz društva ili našeg odnosa prema starosti? Kako prepoznati kada je starijoj osobi potrebna pomoć i šta kao društvo možemo da uradimo da starost ne bude sinonim za samoću? Za emisiju "Tražim reč" govore socijalna radnica i osnivačica udruženja „Snaga prijateljstva - Amity“ Nada Satarić, profesorka dr Snežana Šantić, predsednica Udruženja penzionera Starog Grada i spisateljica Biljana Kordić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Kada se viševekovni zanat smanji na kućni format, dobijete ovakvu mini buraad – male i korisne proizvode od drveta kojima je uloga jednako ozbiljna kao onim velikim. Kako se prave, čemu služe i zašto su sve popularniji, gledamo u prvom prilogu. Drugi prilog nastavlja da podržava umetnost, ovoga puta, verovali ili ne, vajatstvo, iako slika koju vidite asocira na količinu drva za dnevno grejanje. Da, i ova drvca se koriste za kamine, ali ne one koji sagorevaju cepanice, već ekološke, a ova drvca su zapravo keramički proizvod.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u brzoj i efikasnoj akciji po nalogu Višeg javnog tužilaštva, uhapsili su D. G. (56) iz Niša zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teško ubistvo.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Požarevcu uhapsili su R. A. (72) iz okoline Golupca, zbog sumnje da je 4. februara ubio svog dve godine starijeg brata, saznaje portal Nesmax Balkans.
Inspektori novosadske kriminalističke policije uhapsili su B. P. (22), N. M. (31) i S. B. (27) kada su pretresom automobila na teritoriji Beograda pronašli 80 kilograma marihuane, manju količinu kokaina i novac za koji se sumnja da potiče od prodaje narkotika.
Službenici Uprave carina, u saradnji sa policijom, pronašli su tovar sa više od milion tableta psihoaktivnih lekova "bensedin" i "ksalol", saopštila je ta uprava.
Prema poslednjim objavljenim podacima Republičkog geodetskog zavoda, za upis bespravnih objekata po Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava svojine na nepokretnostima nazvanom "Svoj na svome" do 6. februara u 19 časova pristiglo je 2.290.337 prijava građana.
Udruženje Efektiva pozvalo je potrošače da ne kupuju u objektima Deleza jer su, kako kažu, tužbom protiv države pokazali da je profit nešto čega se ne odriču i da ih interes građana apsolutno ne zanima.
Ahold Delhaize grupacija, čiji je član Delez Srbija, zatražila je arbitražu pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova - ICSID u Vašingtonu zbog primene uredbe o ograničenju trgovačkih marži u našoj zemlji.
Vlada Srbije usvojila je na sednici Uredbu o utvrđivanju Programa dodele bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom, kao i Uredbu o utvrđivanju Programa dodele bespovratnih sredstava za opremanje i uređenje seoskih domova u selima na teritoriji Republike Srbije za 2026. godinu.
Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici zaključak kojim je naloženo da se građanima koji su tokom januara, usled snežnih padavina, bili bez električne energije nenajavljeno, duže od 24 sata u kontinuitetu umanji celokupan iznos računa.
Bitkoin je u četvrtak uveče pao ispod nivoa od 61.000 dolara, dok je poverenje investitora u imovinu koja je nekada bila slavljenja kao "digitalno zlato" i jedinstveno sredstvo čuvanja vrednosti nastavilo da slabi.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je u Abu Dabiju sa rukovodstvom naftne kompanije ADNOK iz UAE, koja je u pregovorima sa MOL o kupovini udela Gaspromnjefta u NIS.
Generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić izjavio je da Srbija ima šansu da postane jedan od centara za proizvodnju robota u Evropi i poručio da će Telekom sa najkvalitetnijom 5G mrežom spremno dočekati najavljene projekte u oblasti veštačke inteligencije, kao i EXPO izložbu 2027.
Komentari (0)