Beograđani će 2025. godine plaćati veći porez na imovinu: Odbornici usvojili nove poreske stope
Gradski odbornici na sednici Skupštine Beograda doneli su Odluku o prosečnim cenama kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti na teritoriji Beograda radi utvrđivanja poreza na imovinu za 2025. godinu.
Kako je precizirao predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, zakonska obaveza jeste da se do 30. novembra donese ova odluka, što prošle godine nije učinjeno zbog Privremenog organa, pa su primenjivane stope iz 2023. godine.
"Osnova za izračunavanje poreza na imovinu određuje se na osnovu cena ostvarenih u prometu nekretninama u datoj zoni od 1. januara do 30. septembra tekuće godine. Dakle, kao osnovica za obračunavanje poreza na imovinu uzima se prosek vrednosti nekretnina u datoj zoni", rekao je Nikodijević.
Dodao je da se na te cene primenjuju i druge odluke koje je grad doneo, pre svega amortizacija za stare objekte za koje je predviđen popust do 40 odsto, navodeći da postoje i druge olakšice koje grad daje poreskim obveznicima kako bi zaštitio one koji imaju nekretnine najniže vrednosti.
Beograd, Novi Sad i Niš prednjače po cenama kvadrata kako u staroj gradnji, tako i u novoizgrađenim objektima. Najjeftiniji stanovi nalaze se u Vranju, Prokuplju, Zaječaru i Kikindi. Primetno je poskupljenje cena nekretnina, ali je promet za sada stabilan.
Sto predsedavajućih i govornica Skupštine grada Beograda zaliveni su crvenom bojom uoči početka sednice gradskog parlamenta, gradski Sekretarijat za informisanje smatra da incident predstavlja "vrhunac divljaštva i uništavanje imovine grada". Odbornici su usvojili osam urbanističkih planova.
Prema njegovim rečima, Beograd je podeljen na 14 zona, a maksimalne olakšice mogu da budu do pedeset odsto, odnosno do 20.000 dinara. Nikodijević je naglasio da će se razlika pojaviti kod pravnih lica jer odluka nije bila usvojena prethodne godine, pa se kod njih obračunavala knjigovodstvena vrednost koja je često manja od tržišne.
Tako da su ove godine, dodao je, platili neuporedivo manju cenu nego 2023. godine i novom odlukom porez za pravna lica biće prilagođen tržišnoj vrednosti.
"Očekuje se prihod od 27,5 milijardi dinara, što je povećanje u proseku od četiri do pet odsto", pojasnio je Nikodijević i naveo da će za stan od oko 50 kvadratnih metara u najzastupljenijoj trećoj zoni povećanje iznositi od 600 do 700 dinara po nepokretnosti na godišnjem nivou, što je ispod stope inflacije za prethodnu godinu.
"Mislim da su ove stope primerene trenutnoj finansijskoj situaciji, s obzirom na rast cena nekretnina u Beogradu. Isto ako, gledali smo da maksimalno zaštitimo sve vlasnike nekretnina, te da nemaju izrazito povećanje za narednu godinu", rekao je Nikodijević.
Odbornici Skupštine grada usvojili su na današnjoj sednici, osam planova detaljne regulacije i odluku da se izradi još 10 planova detaljne regulacije na teritoriji grada Beograda.
U planu proširenje Bulevara kralja Aleksandra
Gradski urbanista Marko Stojčić istakao je, obrazlažući urbanističke planove koji se tiču detaljne regulacije dela Bulevara Kralja Aleksandra, da se tim planom omogućava proširenje Bulevara kralja Aleksandra.
"Znači, ništa ne smanjujemo, nego upravo suprotno, proširujemo Bulevar kralja Aleksandra za duplo više nego što danas imamo tamo. Znači, danas imamo dve trake, ako većina odbornika podigne ruku, omogući će nam da umesto dve trake imamo četiri", rekao je Stojčić.
Istakao je da će, pošto nijedna dosadašnja vlast nije uspela da reši problem eksproprijacije postojećih objekata od dva kilometra, Bulevar i dalje od Ustaničke do Malog Mokrog Luga imati dve trake, ocenjujući da je to sasvim dovoljno da bi postojao kontinuitet i da se zadovolje saobraćajne potrebe. Govoreći o izgradnji cevovoda čiste vode od Bežanijske kose do Makiša, gradski urbanista je rekao da cev treba da obezbedi poboljšanje vodosnabdevanja između te dve fabrike, a da se usvajanjem tog predloga daje pravo Direkciji da sprovede taj plan.
Opozicija kritikovala rušenje Starog savskog mosta i hotela Jugoslavija
Gradski urbanista je odbacio navode opozicije da je rušenje Starog savskog mosta ilegalno i rekao da je doneo u Skupštinu grada Rešenje o uklanjanju Starog savskog mosta.
Kada je reč o tvrdnjama opozicije da je Ekspo projekat koji je netransparentan, on je istakao da su svi opozicioni predstavnici imali sastanak sa istražnom komisijom Ekspa iz Pariza kako bi potvrdili da su sve političke opcije stale iza toga da Beograd treba da dobije kandidaturu za održavanje izložbe Ekspo 2027. godine.
Tokom rasprave, odbornici opozicije kritikovali su rušenje Starog savskog mosta, zgrade Generalštaba i hotela Jugoslavija i tražili da te teme budu uvrštene u dnevni red sednice, što su odbornici vladajuće koalicije odbili.
Oni su tvrdili da će građani trpeti zbog gužvi pošto nije obezbeđena saobraćajna alternativa za Stari savski most, kao i da mnogi objekti kao što su Železnička stanica Prokop nemaju upotrebnu dozvolu i da nisu bezbedni za upotrebu.
Prolivena crvena farba na govornicu
Pre početka sednice Skupštine grada dogodio se incident kada je šefica odborničke grupe Zeleno-levog fronta Natalija Stojmenović polila crvenom farbom govornicu Skupštine grada.
Nikodijević je rekao na sednici da je od nadležnih službi zatražio video snimke tog incidenta i da će vinovnici tog događaja biti kažnjeni.
Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Aleksandar Mirković zamerio je Nikodijeviću što nije upoznao javnost sa tim incidentom. Mirković je istakao da odbornici Skupštine grada nikako nisu krivi za tragediju u Novom Sadu i da predstavnici opozicije zloupotrebljavaju tu tragediju.
"Čvrsto stojim pri tome. Sram vas bilo, vi ne zaslužujete da budete odbornica, zbog onog što ste uradili u Skupštini Srbije, a sada pokušavate to da prenesete u Skupštinu grada", rekao je Mirković obraćajući se Stojmenović.
Da li je čitanje danas privilegija ili navika koja nestaje? Da li se ljubav prema čitanju rađa u školi ili u kući? Šta decu više privlači ilustracije u knjizi ili video sadržaji na telefonu? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pisci za decu Vesna Aleksić i Toma Nedić i učitelj i pisac Dušan Pejčić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Koliki je rizik da sukob na Bliskom istoku izazove novu globalnu energetsku krizu, inflatorni talas i recesiju? Da li je mir uopšte moguć, imajući u vidu da Vašington i Teheran šalju potpuno različite poruke? Odgovore tražimo od profesora u penziji Dragana Veselinova.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Danas konačni rezultati lokalni izbora održanih u nedelju. Da li će biti promena u procentima i šta su posmatrači izbora zabeleželi na biračkim mestima? Hoće li opozicija pristati na poziv predsednika Aleksandra Vučića o dogovoru za predstojeće parlamentarne izbore i može li doći do kompromisa? Gosti Marko Miškeljin I Slobodan Ilić Novinari održali protest – da li resorno ministarstvo ima rešenje za nezadovoljstvo unutar struke? Koliko su novinari u Srbiji zaista bezbedni i šta država čini da ih obezbedi? Gost ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Er Srbija će tokom šoping festivala u Tržnom centru "Galerija" u Beogradu, od 2. do 5. aprila 2026. godine, predstaviti specijalnu ponudu za sve posetioce.
Ekonomista Jovo Drobnjak ocenio je da je nerealno očekivati da se sukobi na Bliskom istoku završe brzo i dodao da je jedino moguće da situacija pređe u zamrznuti konflikt, te da će posle toga uslediti i velike ekonomske krize i nestašice svega.
Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je da indeks cena stanova za Srbiju u četvrtom tromesečju 2025. godine iznosi 190,43 što predstavlja rast cena stanova od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Expo 2027 je naša najveća prilika za rast, a na ovoj izložbi ćemo predstaviti Srbiju na pravi način, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali u intervjuu za španski list El Mundo.
Cena nafte je pala na manje od 100 dolara po barelu, a evropski indeksi beleže snažan rast nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio da bi američka vojska mogla da završi svoje vojne akcije u Iranu u roku od dve do tri nedelje.
Sukob na Bliskom istoku utiče na poremećaje u lancima snabdevanja širom sveta. Kašnjenja u transportu, rast troškova logistike i nestabilne cene energenata odražavaju se i na Srbiju. Od pandemije, preko ratova i geopolitičkih tenzija, globalni lanci snabdevanja suočavaju se sa čestim poremećajima.
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZZ) objavila je 11 javnih poziva u okviru kompleksnog sistema podrške, zahvaljujući kojima bi posao trebalo da pronađe oko 15.000 nezaposlenih lica.
Komentari (0)