(VIDEO) "Dijaliza na nedeljnom nivou košta 900 evra": Oko 700.000 ljudi u Srbiji ima neki problem sa bubrezima
Više od 850 miliona ljudi na svetu pati od nekog oblika bolesti bubrega, a očekuje se da će ona postati peti vodeći uzrok smrti u svetu do 2040. godine. U Srbiji oko 700 hiljada ljudi ima neki problem sa bubrezima. Na presađivanje organa čeka oko 2.000 pacijenata. Među njima je i 40-oro dece.
Ljudima sa hroničnom bubrežnom bolešću ovi organi sve slabije rade, ali često ne primećuju nikakve simptome.
"Stariji od 40 godina trebalo bi bar jednom godišnje rutinski da odrede biohemijske analize ili jedan sediment urina i ukoliko postoje tragovi crvenih krvnih zrnaca ili tragovi belančevina, može ukazivati na proteinuriju sada određenog ranga, koja može da ukaže na činjenicu da takođe postoji određeni stepen bubrežnog oštećenja", rekao je za Newsmax Balkans nefrolog Marko Baralić.
"Rana dijagnostika unapređena"
Saznanje da ima problema sa bubrezima je šok za svakog pacijenta, jer se zna kakve su procedure i šanse za izlečenje.
"Ono što je dobro i što se promenilo je to što lekari dobijaju notifikaciju ako su nekom pacijentu povišene vrednosti uree i kreatinina i dobiju poruku da treba da pošalju pacijenta kod nefrologa. To je dobro, rana dijagnostika je unapređena, međutim, nama i dalje nisu dostupni lekovi o trošku fonda koji pomažu da se bubrežna bolest usporava", navela je Ivana Jović iz Udruženja dijaliziranih, transplantiranih i pacijenata na listi čekanja.
U Nišu 49 objekata nije bezbedno, pa je izdato rešenje o zabrani upotrebe. Na spisku su mostovi, seoske škole, stare kuće, ali i bivši vojni objekat u centru grada i jedna terasa zgrade u glavnoj šetališnoj zoni. Da bi problem bio rešen, Grad će raspisati javnu nabavku za investiciono održanje.
Poslednjeg dana februara u više od 70 zemalja sveta obeležava se Međunarodni dan retkih bolesti. Procene kažu da od ovih bolesti boluje oko 300 miliona ljudi širom sveta, što je oko pet odsto svetske populacije. Tim povodom na Trgu republike održana je kampanja "Zagrli za retke".
U Institutu za onkologiju i radiologiju, gde se godišnje leči oko 40.000 pacijenata, svakog dana se ozrači skoro 400 pacijenata, oko 250 ih primi hemioterapiju, dok se dvadesetak operiše. Stručnjaci naglašavaju da je bitna prevencija jer je 40 odsto slučajeva oboljevanja od maligniteta izlečivo.
Na bolest bubrega ne utiče samo nezdrav život i nedovoljno unošenje vode u organizam.
"Dijabetes i dijabetična nefropatija su, uporedo sa hipertenzijom koja dovodi do nefropatije i osteoporoze, jednako zastupljene kao dve najdominantnije hronične bolesti. U današnjici one negde participiraju sa oko 30 do 40 procenata. Sa manjim intenzitetom, to su glomerulska oštećenja koja se karakterišu pojavom belančevina, postoje te tzv. nasledne bolesti od kojih je najdominantnija autozomno dominantna policistična bolest bubrega", naveo je Baralić.
"Dijaliza na nedeljnom nivou za jednog pacijenta košta 900 evra"
U lečenju pacijenata sa obolelim bubrezima neophodno je da zdravstveni sistem uloži više, jer kako kaže Ivana Jović, poslednji lek za dijalizne pacijente dodat je na listu pre 20 godina.
Ulaganjem u lečenje pacijenata na početku bolesti država bi mogla i da uštedi.
"Svakako za ovaj pred-dijalizni momenat važno je da se obezbedi terapija koja što duže odlaže dijalizu, jer je to bolje za kvalitet života pacijenata, ali i za samu državu. Jedna dijaliza košta 300 evra, a dijalizni pacijenti imaju tri dijalize nedeljno. Dakle, 900 evra košta dijaliza na nedeljnom nivou za jednog pacijenta, tako da je odlaganje dijalize benefit i za pacijenta i za državu", navela je Jović.
Poslednja šansa za pacijenta sa obolelim bubrezima je njihova transplantacija.
Međutim, prošle godine u Srbiji je urađeno samo 40-ak transplantacija, a na presađivanje organa čeka oko 2.000 pacijenata.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
U Americi se vodi velika pravna debata oko toga da li Donald Tramp ima pravo da povuče Sjedinjene Američke Države iz međunarodnih organizacija. On je za vreme prvog mandata pokrenuo neke procese povlačenja, sad je još uporniji, izjavio je Goran Sandić sa Fakulteta političkih nauka. Za 100 dana mandata američkog predsednika Donalda Trampa svedoci smo da se Sjedinjene Američke Države povlače iz međunarodnih organizacija i da ukidaju institucije koje su proteklih decenija činile američku "meku" moć, kao što su USAID, NED, IRI, Glas Amerike. Sandić je istakao je da se to tiče javne politike koju zagovara Tramp. Komentarišući niz odluka administracije Donalda Trampa koje su šokirale svet, profesor i bivši šef diplomatije Severne Makedonije Ljubomir Fričkovski istakao je da smo izgubili zemlju koja nam je bila svetionik demokratije i ljudskih prava. Vojni analitičar iz Zagreba Igor Tabak istakao je da je Ukrajina sporazumom o mineralima dobila malo, a nije dobila glavno. Čemu svedočimo u prvih 100 dana Trampovog mandata?
specijal
08:00
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
specijal
09:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-POZDRAV IZ RUSIJE (R)
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Propala su još dva pokušaja konstituisanja Skupštine u Prištini je propao pa kandidatkinja Aljbuljena Hadžiju nije izabrana za predsednicu Skupštine. U ponoć ističe rok od 30 dana koji je dao Ustavni sud da se formira to telo, a pritisak na Prištinu stiže iz zapadnih prestonica.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je da će se zemlja "dugo oporavljati od posledica obojene revolucije", a da u prilog tome ide i broj upisanih brucoša na državne fakultete u Srbiji za 2025/26. godinu.
Na Trgu svetog Save u Kraljevu, nešto posle 19 časova, održan je protest pod nazivom "Srbija traži pravdu", povodom optužnice protiv šestorice osumnjičenih za navodno planiranje nasilne promene vlasti.
Budući brucoši Fakulteta političkih nauka borili su se za indeks na jednom od četiri smera - međunarodni odnosi, politikologija, novinarstvo ili socijalni rad. Prijemni ispit trajao je dva sata, a kandidati su odgovarali na ukupno 60 pitanja.
U čačanskom naselju Preljina oko 14 časova došlo je do požara na otvorenom koji je zahvatio nisko rastinje kao i jedan voćnjak, a vatrogasci su intervenisali sa jednim terenskim i jednim vatrogasnim vozilom, te su na vreme uspeli da lokalizuju požar i spreče njegovo širenje na obližnju šumu.
Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno više od 100 požara na otvorenom prostoru, a najugroženije lokacije beleže se u okolini Niša, Vranja, Kragujevca, Prijepolja, Malog Zvornika, Užica i Kruševca, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Ambicije roditelja i želje dece često nisu u istom pravcu, ali se u savremenom društvu sve češće preslikavaju jedni na druge. Roditelji ulažu, sanjaju, projektuju, očekuju, često zaboravljajući da su njihova deca samostalne osobe u razvoju, a ne produžeci njihovih neostvarenih težnji.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
Koje su posledice višemesečnih blokada u zemlji? Kako se Srpska napredna stranka nosi sa teškim izazovima? Da li je na pomolu rešavanje kosovskog problema?
Komentari (0)