(VIDEO) Oko 300 miliona ljudi u svetu boluje od retkih bolesti: Za čak 95 odsto njih ne postoji registrovana terapija
Poslednjeg dana februara u više od 70 zemalja sveta obeležava se Međunarodni dan retkih bolesti. Procene kažu da od ovih bolesti boluje oko 300 miliona ljudi širom sveta, što je oko pet odsto svetske populacije. Tim povodom na Trgu republike održana je kampanja "Zagrli za retke".
U svetu se obeležava dan retke bolesti atipični hemolitičko uremijski sindrom (aHUS), a po prvi put, ovaj dan je obeležen i u Srbiji održavanjem panel diskusije u organizaciji NORBS i kompanije AstraZeneca.
Isporuka više od 500 vaučera za kupovinu lekova i rehabilitaciju obolelima od retkih bolesti i njihovim porodicama počela je preko JP "Pošte Srbije", saopštilo je Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju.
U Institutu za onkologiju i radiologiju, gde se godišnje leči oko 40.000 pacijenata, svakog dana se ozrači skoro 400 pacijenata, oko 250 ih primi hemioterapiju, dok se dvadesetak operiše. Stručnjaci naglašavaju da je bitna prevencija jer je 40 odsto slučajeva oboljevanja od maligniteta izlečivo.
"Troškovi lečenja, u stvari troškovi života kada imate obolelog od retke bolesti ovog tipa, su izuzetno veliki. Pravi lek koji bi potpuno izbrisao bolest --- mišićnu distrofiju još uvek ne postoji. Postoje neke simptomatske terapije, suplementi, fizikalna terapija, banjsko lečenje I sve to iziskuje kontinuirano, u stvari njveći problem je što su troškovi kontinuirani. To ne možete jednom da kupite pa više ne, to je nešto što vam je potrebno od momenta saznavanja dijagnoze, pa tokom celog života", navela je majka dečaka koji boluje od retke bolesti Olga Đuričić.
Dišenova mišićna distrofija
Olgin sin boluje od Dišenove mišićne distrofije već osam godina, dok mu je bolest dijagnostikovana sa pet godina.
U pitanju je progresivno neuromišićno oboljenje koje u određenom period vodi ka gubitku sposobnosti hoda, sposobnosti pomeranja ruku I nažalost preranom okončanju života.
"Izuzetno je teško kada se susretnete sa takvom dijagnozom, taj prvi momenat vam oduzme volju da uopšte postojite. Ipak, kao porodica smo to vrlo brzo rešili i odlučili da se borimo iučinimo sve što je u našoj moći da njemu obezbedimo što bolji I kvalitetniji život", istakla je Đuričić.
Prvi simptomi već na rođenju
Evropska asocijacija za retke bolesti ističe da za čak 95 odsto retkih bolesti ne postoji registrovana terapija. Kod polovine osoba sa retkim bolestima, prvi simptomi bolesti javljaju već na rođenju ili u ranom detinjstvu.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Samo za pet odsto retkih bolest postoji adekvatna terapija. Ono što je problem, čak i za one obolele za koje postoji terapija odobrena u svetu, ta terapija nije dostupna u Srbiji. Pre svega potrebno je i više sredstava i veća saradnja između svih institucija i zdravstvenog sistema kako bi se obezbedile terapije za najhitnije slučajeve", izjavio je predstavnik Nacionalne organizacije za retke bolesti Vladan Žikić.
Oboleli od retkih bolesti u Srbiji i dalje čekaju bržu dijagnostiku, dostupnije terapije i bolje sistemsko rešenje.
Dok se pomaci vide, još mnogo toga mora da se uradi kako bi svi pacijenti dobili adekvatnu negu.
Krajem šezdesetih godina XX veka teorizam postaje realnost u SFRJ. Godina posle koje ništa nije bilo isto je bila 1968. Uz studentske demonstracije ona će ostati upamćena po bombama na Železničkoj stanici u Beogradu, a najviše po bombi u bioskopu 20. Oktobar. Dokumentarni serijal DEKADE istražuje kako je tadašnja služba zakazala, ali i donosi priče filmskih radnika koji su u to vreme, kao student i tinejdžeri, bioskop smatrali glavnim provodom. Šta se u Beogradu promenilo nakon eksplozije bombe u bioskopu 20. Oktobar i da li je glavni terorista zaista bio onaj koji je uhapšen i osuđen ?
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Policija u Nišu uhapsila je vlasnika preduzetničke radnje u Nišu M. S. (31) zbog sumnje da je organizovao eksploataciju mineralnih sirovina peska i šljunka na obradivom poljoprivrednom zemljištu u priobalju reke Južne Morave kod Aleksinca.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su B. M. (34) iz okoline ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio četiri krivična dela teška krađa i krađu.
Generalni direktor Telekoma Srbija, Vladimir Lučić, potvrdio je da je hakerska grupa ukrala podatke sa servera i pokušala da ucenjuje kompaniju bitkoinima, ali je istakao da su korisnici potpuno bezbedni, a servisi Telekoma nisu ugroženi.
Slab sneg pada na Kopaoniku, Tari i u Sjenici, dok su snežne padavine, umerenog intenziteta zahvatile Zlatibor, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije reagovalo je na izjavu UN izvestiteljke Frančeske Albaneze, koja je kritikovala vlasti zbog saradnje sa Izraelom, ističući da Srbija vodi samostalnu i suverenu spoljnu politiku zasnovanu na sopstvenim interesima i principima međunarodnog prava.
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da su sa proizvođačima, prerađivačima i distributerima dogovorene mere za stabilizaciju tržišta mleka, uz prve znake oporavka kroz rast cena i najavu obračuna sa sivim tržištem sireva.
Đaci i roditelji Osnovne škole "Stojan Novaković" u Šapcu obavešteni su da je učenik navodno doneo pištolj na nastavu, ali se ispostavilo da je reč o lažnoj dojavi, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans u Policijskoj upravi Šabac.
Navršavaju se dvadeset dve godine od Martovskog pogroma Srba na Kosovu i Metohiji. Sve je počelo informacijom Javnog servisa Kosova koji je dan ranije objavio laž da su za utapanje trojice albanskih dečaka u reku Ibar krivi Srbi.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsili su kinesku državljanku L. M. (47) zbog sumnje da je izvršila krivično delo davanja mita.
Komentari (0)