Smanjenje otpada, njegova obrada i ponovna upotreba u proizvodnji osnov su procesa reciklaže i cirkularne ekonomije koju Kruševljanin Nikola Kotur već tri decenije primenjuje u izradi plastične ambalaže.
"Sa ekonomske strane, nama jako dobro isplativo, jer nemamo gubitke. Trudimo se da nemamo nikakav otpad koji je velik, odnosno gotovo nikakav iz proizvodnje, a da taj otpad u ambalaži koju mi imamo to je ta kartonska kutija ili druga pakovanja kao što su folija, budu na minimalnom nivou", navodi za RTS Nikola Kotur, vlasnik firme iz Kruševca.
Uz vodu, vazduh, ugalj, naftu, prirodni gas i minerale, reciklažni otpad postao je sedmi prirodni resurs koji može da zadovolji čak 40 odsto potreba za sirovinama kojih je na planeti sve manje. Postrojenja na bio gas primer su kako se otpad pretvara u profit.
"Mi smo samo u prošloj godini u biogas postrojenjima zbrinuli 200.000 organskog otpada, znači da kažem rasteretili smo deponije. Taj otpad ne bi ni trebalo da dođe do deponija i on je u biogas postrojenjima i dobio svoju ekonomsku vrednost u vidu proizvedene električne i toplotne energije i visoko kvalitetno đubrivo koje ostaje kao jedini ostatak iz proizvodnje bioogasa", kaže Lidija Zelić, direktorka Biogasa Srbija.
Više od 10 tona pet ambalaže
Poštujući ekološke standarde i zahteve vremena, JKP "Kruševac" pre dve decenije formiralo je Centar za reciklažu, a u planu je i izgradnja tri nova reciklažna dvorišta u gradu.
"Na godišnjem nivou sakupimo preko 10 tona pet ambalaže, preko 230 tona papira i kartona, gotovo preko 50 tona stakla i limenki nešto oko jedne tone. Tako da u svakom slučaju ozbiljni pomaci su napravljeni tokom ovih 20 godina, a tendencija je naravno da se ovaj reciklažni centar i dalje razvija budući da nam je u planu izgradnja Regionalnog centra za upravljanje otpadom", navodi Olgica Nestorović, rukovodilac regionalnog centra za upravljanje otpadom JKP "Kruševac".
Recikliramo tek pet odsto otpada
Za razliku od Japana, gde se 90 odsto otpada reciklira, u Srbiji je to tek pet odsto. Imajući u vidu da je prirodi za razgradnju limenki potrebno dvesta godina, a plastike i do 1.000, jasna je ekološka šteta.
Recikliranjem jedne tone papira sačuvaćemo čak 17 stabala 4.000 kilovata energije i 26.500 litara vode.
Svaki papir, svaka limenka ili flaša koja završi u procesu reciklaže, ne na deponiji, doprinos je očuvanju prirode i čuvanju resursa za buduće generacije.
Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:
Pratite nas na društvenim mrežama:
Komentari (0)