(FOTO) Dan sećanja na stradale u NATO agresiji: "Naneli su nam ogroman bol, koji je osnažio naš ponos"
Na aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici obeležen je Dan sećanja na stradale u NATO agresiji 1999. godine, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Državno-komemorativni skup počeo je u 19.55 sati parastosom koji je služio patrijarh srpski Porfirije sa sveštenstvom, u vreme kada su se i sirene za vazdušnu opasnost oglasile pre 26 godina, а nakon čega su prvi projektili pogodili zgradu Centra veze u prokupačkoj kasarni.
Obeležavanju Dana sećanja prisustvovali su predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, premijer u ostavci Miloš Vučević i ministri Vlade Srbije, u tehničkom mandatu predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, bivši predsednik Srbije Tomislav Nikolić, predstavnici Vojske Srbije i policije, verskih zajednica, kao i veliki broj građana.
Pretrpeli smo gubitke, ali je NATO posle rata priznao da nisu bili sigurni da je naša protivvazdušna odbrana (PVO) eliminisana i da mogu potpuno bezbedno da lete. To je bilo veliko priznanje našoj PVO, rekao je pukovnik u penziji Đorđe Aničić za Newsmax Balkans.
Studentski protest, koji je u 15 sati počeo ispred zgrade starog Generalštaba u centru Beograda završen je oko 21 sat polaganjem venaca i odavanjem počasti svim žrtvama NATO bombardovanja na SR Jugoslaviju.
Predsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu Miloš Vučević izjavio je na 26. gošinjicu početka NATO bombardovanja da je taj zločin do danas ostao zločin bez kazne i poručio da će Srbija čuvati sećanje na sve koji su branili zemlju i za nju dali živote.
Agresija NATO alijanse na Srbiju, odnosno tadašnju SR Jugoslaviju, trajala je od 24. marta do 10. juna 1999. godine, a prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, tokom 78 dana agresije ubijen je 1.031 pripadnik Vojske i policije, a poginulo oko 2.500 civila, među njima 89 dece. Ranjeno je oko 6.000 civila, od toga 2.700 dece, kao i 5.173 vojnika i policajaca, a 25 osoba vodi se kao nestalo.
Kako je svetskoj javnosti predstavljeno, razlog agresije bila je situacija na Kosovu i Metohiji, odnosno teška humanitarna kriza na tom prostoru, a naredbu za napad dao je Havijer Solana, tada generalni sekretar NATO, generalu SAD Vesliju Klarku.
Kao izgovor za agresiju NATO iskorišćeni su događi u Račku, 15. januara, a onda i neuspeh navodnih pregovora vođenih u Rambujeu i Parizu. Prema prvom saopštenju Generalštaba Vojske Jugoslavije, 24. marta u prvom naletu gađano je više od 20 objekata. Prvi projektili pali su na kasarnu u Prokuplju u 19.53 sati.
Sledio je napad na Prištinu, Kuršumliju, Batajnicu, Straževicu. Tokom 11 sedmica agresije, gotovo da nema grada u Srbiji koji se nije našao na meti.
NATO je izvršio 2.300 udara i bacio 22.000 tona projektila, među kojima 37.000 zabranjenih kasetnih bombi i onih punjenih obogaćenim uranijumom. Razoreno je ili oštećeno oko 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.
Do obustave agresije NATO došlo je posle potpisivanja Vojno-tehničkog sporazuma kod Kumanova 9. juna 1999. godine.
Patrijarh Porfirije: Mir i ljubav da budu nepokolebljivi cilj
Patrijarh srpski Porfirije izjavio je da je srpski narod u svojoj mnogostradalnoj istoriji imao kratke vremenske intervale mira i blagostanja i poručio da zato mir i ljubav u nama i među nama treba da budu naš neodstupni i nepokolebljivi životni program i cilj.
"To mora biti naš izbor ako želimo da se i dalje nazivamo i budemo deca Svetog Save i Svetog kneza Lazara, najsjajnijeg svetog ratnika iz roda našega. Samo tada kao pojedinci i kao narod Bog nas neće ostaviti bez odgovora, bez svoje pomoći, bez svoga svetoga blagoslova", rekao je patrijarh koji je prethodno služio parastos za nastradale, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Zato odbacujući svaku mržnju u sebi i izvan sebe, naše obraćanje pretvaramo u molitvu Bogu, ljubavi da upokoji duše svih nevinopostradalih u zločinačkom NATO bombardovanju naše zemlje 1999. godine, naveo je Porfirije.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Kako je rekao, pokajanje treba da bude naš put i naš izbor, jer pokajanje je približavanje Bogu i približavanje jednih drugima.
"Pokajanje je obnova i preobražaj, bez kojeg nema izbavljenja od najstrašnijih među svim prokletstvima čovekovim - mržnje, sukoba i ratova. Mržnje, sukoba i ratova u sebi i mržnje sukoba i rata među nama. Pokajanje za nas ne znači ništa drugo nego da čitavo svoje biće, kolenopreklono, neprestanom molitvom okrenemo Bogu da svoja srca posvetimo dobru, lepoti, milosrđu, smirenju, krotosti, plemenitosti, radosti, svakoj vrlini, punoći, ljubavi i miru", naglasio je Porfirije.
Posle obraćanja patrijarha minutom ćutanja odata je počast vojnim, policijskim i civilnim žrtvama agresije i prikazan film o bombardovanju.
Sin pilota Milenka Pavlovića: Sa ove piste poleteo je u istoriju
Sin pukovnika-pilota Milenka Pavlovića, stradalog u NATO agresiji, Nemanja Pavlović rekao je na komemorativnom skupu da stojimo na aerodromu u Batajnici da posvedočimo Bogu i ljudima ko smo i šta smo.
Govorio je o putu svog oca kojim je prešao do postavljenja na aerodromu i odakle je poleteo u nebeske visine 4. maja kako bi se suprotstavio NATO avijaciji.
"Četvrtog maja 1999. poleto je u istoriju, u legendu, priču u boj sa onima koji ne znaju za ljudsko dostojanstvo. Sa ove piste naš otac, ugledan prema svojim precima, poleteo je ne na običan radni zadatak, nego na istoriju. Poleteo je da štiti nejač, ne samo grada Valjeva, nego kolevku našeg naroda, Kosovo i Metohiju, pokazujući da je on za nas topografija životnog smisla i opredeljenja. Kada govorim o Milenku Pavloviću, iako je naš otac, tako ga više ne smemo gledati, jer bismo ga prisvajali samo za sebe. Stojeći pred njima govore nam da je narod ništavan bez svoga dostojanstva, zato smo dužni da se sećamo svojih heroja. Srbija nema ništa osim nas i mi nemamo ništa osim nje", rekao je Nemanja Pavlović.
Vučić: Ubijali su nam žene, decu, trudnice
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su tuga i žalost uvek tu, ali da nas nisu pobedili, bez obzira na sve što smo izgubili.
"Napale su nas sile, njih 19, koje imaju 67 puta više stanovništva više od nas. I bile su tada 518 puta bogatije od nas, i nismo pognuli glavu, i nismo pali, da nikad više ne ustanemo", istakao je predsednik Srbije na obeležavanju Dana sećanja na stradale u NATO bombardovanju.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Kako je dodao, posle svih bombi i marioneta koje su kasnije prigrabile vlast da pljačkaju i budu nečije sluge, ponovo jesmo ona Srbija koju i te nesreće jačaju, a žrtve uzdižu.
"Bol koji su nam naneli je bio ogroman, ubijali su nam žene, decu, trudnice, starce, naše vojnike. Srušili bolnice, rastrzali državu. Taj bol je probudio prkos, osnažio ponos, tvrdu nameru da budemo sami svoji gospodari, da imamo svoj glas i stvorimo nezavisnu Srbiju. Srbiju koja je poštovana, koja se čuje, koja ima i ne da svoje dostojanstvo i svoju slobodu", rekao je Vučić.
"Krenuli su drugom silom na Srbiju"
Mnogima to, kako je rekao, smeta i dan-danas.
"Smeta im to što Srbija želi da se takmiči samo u ekonomiji, i u tome je do skoro pobeđivala, dok nas ponovo nisu napali drugim sredstvima. Smeta im uspeh koji smo postigli bez oružja, bez sukoba, koji je istorijski. Što radimo, dok neki toliko žele da ratuju. Smeta im što nikog ne mrzimo, dok se oni guše u mržnji. Smeta im što nećemo da budemo marionete. Zato su danas drugim sredstvima i drugom silom krenuli na Srbiju. Upumpali su milione, upumpali su bezbroj laži, u pokušaju da na silu otmu Srbiju i predaju onima koji su je urušavali na tacni", istakao je on.
Vučić je dodao da će Srbija ostati slobodna, i da će u njoj na vlast moći samo onaj koji dobije poverenje naroda, i samo na izborima.
"Može to da im smeta, mogu da nas mrze, ali volju naroda neće promeniti. Zato što je ta volja iskovana u ratovima, stvorena mačem i ognjem, okupana u našoj krvi i utvrđena našim bolom. Volja da se bude slobodan i svoj", naveo je predsednik Srbije.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Ispred Ministarstva prosvete održan je protest pod sloganom "Zdravo i bezbedno obrazovanje" koji su organizovali Udružena prosveta Srbije, zajedno sa Udruženim roditeljima Srbije i studentima u blokadi.
Newsmax Balkans televizija nastavlja ekspanziju u regionu. U ponedeljak, 24. marta, pokrenut je poseban kanal u BiH i počeli smo sa emitovanjem programa u Crnoj Gori gde je otvoreno prošireno dopisništvo Newsmax Balkansa.
Ukazima predsednika Aleksandra Vučića, koji su objavljeni u Službenom glasniku, na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Republike Srbije u SAD postavljen je Dragan Šutanovac, a opozvana je Jelena Milić sa dužnosti izvanrednog i opunomoćenog ambasadora u Hrvatskoj.
Prisustvujemo poplavi neozbiljnosti od ljudi koji imaju dovoljno godina da budu ozbiljni. Samo deo studenata je u blokadi, u zemlji ih ima mnogo više, pitam se gde su i zašto ćute na ovo, izjavio je u emisiji Sinteza filmski i pozorišni reditelj Ljubiša Ristić.
Policijska uprava u Nišu saopštila je da je na zgradi u Nišu, u kojoj živi dr Dragan Milić, koji je prijavio da mu je oštećen prozor, kako se sumnja, projektilom, uočeno još oštećenja.
Broj preminulih nakon požara koji je izbio 20. januara u staračkom domu u Barajevu, porastao je na 11, pošto su tri povređene žene preminule u bolnici, saopšteno je u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Predrag Milovanović iz Udruženja tužilaca Srbije istakao je u razgovoru za Newsmax Balknas da predsednik države nije nadležan da vrši selekciju u tužilaštvu, dok je Vladimir Gajić dodao da ni sud ni tužilaštvo nikada nisu bili samostalni ni nezavisni.
Vlasti u Prištini nisu omogućile ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru da poseti Kosovo i Metohiju. Lončar je u saopštenju ovakvu odluku ocenio kao sramnu.
Mladi matematičari iz Srbije ponovo su dali razlog da budemo ponosni na njih. Ekipa Srbije iz Matematičke gimnazije ostvarila je odličan rezultat na desetoj Kavkaskoj matematičkoj olimpijadi održanoj u u Majkopu u Rusiji.
Sindikat sudske vlasti i zaposleni u pravosudnim organima ponovo stupaju u celodnevni štrajk, jer i dalje nisu ispunjeni zahtevi za poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u pravosuđu.
U Višem sudu u Beogradu odloženo je suđenje dvojici optuženih za krivično delo Nasilničko ponašanje, odnosno napad na studente Fakulteta dramskih umetnosti 22. novembra prošle godine, nakon što je trećeoptužena priznala delo i zaključila sporazum sa tužilaštvom.
Danka Ilić (2), devojčica iz Bora, nestala je pre tačno godinu dana, 26. marta 2024. godine dok je bila sa majkom i mlađim bratom na izletu u njihovoj kući u Banjskom polju. Majka prijavljuje nestanak tog dana oko 14 časova i cela Srbija tada traži devojčicu i prati potragu za njom.
Komentari (0)