(FOTO) Dan sećanja na stradale u NATO agresiji: "Naneli su nam ogroman bol, koji je osnažio naš ponos"
Na aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici obeležen je Dan sećanja na stradale u NATO agresiji 1999. godine, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Državno-komemorativni skup počeo je u 19.55 sati parastosom koji je služio patrijarh srpski Porfirije sa sveštenstvom, u vreme kada su se i sirene za vazdušnu opasnost oglasile pre 26 godina, а nakon čega su prvi projektili pogodili zgradu Centra veze u prokupačkoj kasarni.
Obeležavanju Dana sećanja prisustvovali su predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, premijer u ostavci Miloš Vučević i ministri Vlade Srbije, u tehničkom mandatu predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, bivši predsednik Srbije Tomislav Nikolić, predstavnici Vojske Srbije i policije, verskih zajednica, kao i veliki broj građana.
Pretrpeli smo gubitke, ali je NATO posle rata priznao da nisu bili sigurni da je naša protivvazdušna odbrana (PVO) eliminisana i da mogu potpuno bezbedno da lete. To je bilo veliko priznanje našoj PVO, rekao je pukovnik u penziji Đorđe Aničić za Newsmax Balkans.
Studentski protest, koji je u 15 sati počeo ispred zgrade starog Generalštaba u centru Beograda završen je oko 21 sat polaganjem venaca i odavanjem počasti svim žrtvama NATO bombardovanja na SR Jugoslaviju.
Predsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu Miloš Vučević izjavio je na 26. gošinjicu početka NATO bombardovanja da je taj zločin do danas ostao zločin bez kazne i poručio da će Srbija čuvati sećanje na sve koji su branili zemlju i za nju dali živote.
Agresija NATO alijanse na Srbiju, odnosno tadašnju SR Jugoslaviju, trajala je od 24. marta do 10. juna 1999. godine, a prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, tokom 78 dana agresije ubijen je 1.031 pripadnik Vojske i policije, a poginulo oko 2.500 civila, među njima 89 dece. Ranjeno je oko 6.000 civila, od toga 2.700 dece, kao i 5.173 vojnika i policajaca, a 25 osoba vodi se kao nestalo.
Kako je svetskoj javnosti predstavljeno, razlog agresije bila je situacija na Kosovu i Metohiji, odnosno teška humanitarna kriza na tom prostoru, a naredbu za napad dao je Havijer Solana, tada generalni sekretar NATO, generalu SAD Vesliju Klarku.
Kao izgovor za agresiju NATO iskorišćeni su događi u Račku, 15. januara, a onda i neuspeh navodnih pregovora vođenih u Rambujeu i Parizu. Prema prvom saopštenju Generalštaba Vojske Jugoslavije, 24. marta u prvom naletu gađano je više od 20 objekata. Prvi projektili pali su na kasarnu u Prokuplju u 19.53 sati.
Sledio je napad na Prištinu, Kuršumliju, Batajnicu, Straževicu. Tokom 11 sedmica agresije, gotovo da nema grada u Srbiji koji se nije našao na meti.
NATO je izvršio 2.300 udara i bacio 22.000 tona projektila, među kojima 37.000 zabranjenih kasetnih bombi i onih punjenih obogaćenim uranijumom. Razoreno je ili oštećeno oko 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.
Do obustave agresije NATO došlo je posle potpisivanja Vojno-tehničkog sporazuma kod Kumanova 9. juna 1999. godine.
Patrijarh Porfirije: Mir i ljubav da budu nepokolebljivi cilj
Patrijarh srpski Porfirije izjavio je da je srpski narod u svojoj mnogostradalnoj istoriji imao kratke vremenske intervale mira i blagostanja i poručio da zato mir i ljubav u nama i među nama treba da budu naš neodstupni i nepokolebljivi životni program i cilj.
"To mora biti naš izbor ako želimo da se i dalje nazivamo i budemo deca Svetog Save i Svetog kneza Lazara, najsjajnijeg svetog ratnika iz roda našega. Samo tada kao pojedinci i kao narod Bog nas neće ostaviti bez odgovora, bez svoje pomoći, bez svoga svetoga blagoslova", rekao je patrijarh koji je prethodno služio parastos za nastradale, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Zato odbacujući svaku mržnju u sebi i izvan sebe, naše obraćanje pretvaramo u molitvu Bogu, ljubavi da upokoji duše svih nevinopostradalih u zločinačkom NATO bombardovanju naše zemlje 1999. godine, naveo je Porfirije.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Kako je rekao, pokajanje treba da bude naš put i naš izbor, jer pokajanje je približavanje Bogu i približavanje jednih drugima.
"Pokajanje je obnova i preobražaj, bez kojeg nema izbavljenja od najstrašnijih među svim prokletstvima čovekovim - mržnje, sukoba i ratova. Mržnje, sukoba i ratova u sebi i mržnje sukoba i rata među nama. Pokajanje za nas ne znači ništa drugo nego da čitavo svoje biće, kolenopreklono, neprestanom molitvom okrenemo Bogu da svoja srca posvetimo dobru, lepoti, milosrđu, smirenju, krotosti, plemenitosti, radosti, svakoj vrlini, punoći, ljubavi i miru", naglasio je Porfirije.
Posle obraćanja patrijarha minutom ćutanja odata je počast vojnim, policijskim i civilnim žrtvama agresije i prikazan film o bombardovanju.
Sin pilota Milenka Pavlovića: Sa ove piste poleteo je u istoriju
Sin pukovnika-pilota Milenka Pavlovića, stradalog u NATO agresiji, Nemanja Pavlović rekao je na komemorativnom skupu da stojimo na aerodromu u Batajnici da posvedočimo Bogu i ljudima ko smo i šta smo.
Govorio je o putu svog oca kojim je prešao do postavljenja na aerodromu i odakle je poleteo u nebeske visine 4. maja kako bi se suprotstavio NATO avijaciji.
"Četvrtog maja 1999. poleto je u istoriju, u legendu, priču u boj sa onima koji ne znaju za ljudsko dostojanstvo. Sa ove piste naš otac, ugledan prema svojim precima, poleteo je ne na običan radni zadatak, nego na istoriju. Poleteo je da štiti nejač, ne samo grada Valjeva, nego kolevku našeg naroda, Kosovo i Metohiju, pokazujući da je on za nas topografija životnog smisla i opredeljenja. Kada govorim o Milenku Pavloviću, iako je naš otac, tako ga više ne smemo gledati, jer bismo ga prisvajali samo za sebe. Stojeći pred njima govore nam da je narod ništavan bez svoga dostojanstva, zato smo dužni da se sećamo svojih heroja. Srbija nema ništa osim nas i mi nemamo ništa osim nje", rekao je Nemanja Pavlović.
Vučić: Ubijali su nam žene, decu, trudnice
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su tuga i žalost uvek tu, ali da nas nisu pobedili, bez obzira na sve što smo izgubili.
"Napale su nas sile, njih 19, koje imaju 67 puta više stanovništva više od nas. I bile su tada 518 puta bogatije od nas, i nismo pognuli glavu, i nismo pali, da nikad više ne ustanemo", istakao je predsednik Srbije na obeležavanju Dana sećanja na stradale u NATO bombardovanju.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Kako je dodao, posle svih bombi i marioneta koje su kasnije prigrabile vlast da pljačkaju i budu nečije sluge, ponovo jesmo ona Srbija koju i te nesreće jačaju, a žrtve uzdižu.
"Bol koji su nam naneli je bio ogroman, ubijali su nam žene, decu, trudnice, starce, naše vojnike. Srušili bolnice, rastrzali državu. Taj bol je probudio prkos, osnažio ponos, tvrdu nameru da budemo sami svoji gospodari, da imamo svoj glas i stvorimo nezavisnu Srbiju. Srbiju koja je poštovana, koja se čuje, koja ima i ne da svoje dostojanstvo i svoju slobodu", rekao je Vučić.
"Krenuli su drugom silom na Srbiju"
Mnogima to, kako je rekao, smeta i dan-danas.
"Smeta im to što Srbija želi da se takmiči samo u ekonomiji, i u tome je do skoro pobeđivala, dok nas ponovo nisu napali drugim sredstvima. Smeta im uspeh koji smo postigli bez oružja, bez sukoba, koji je istorijski. Što radimo, dok neki toliko žele da ratuju. Smeta im što nikog ne mrzimo, dok se oni guše u mržnji. Smeta im što nećemo da budemo marionete. Zato su danas drugim sredstvima i drugom silom krenuli na Srbiju. Upumpali su milione, upumpali su bezbroj laži, u pokušaju da na silu otmu Srbiju i predaju onima koji su je urušavali na tacni", istakao je on.
Vučić je dodao da će Srbija ostati slobodna, i da će u njoj na vlast moći samo onaj koji dobije poverenje naroda, i samo na izborima.
"Može to da im smeta, mogu da nas mrze, ali volju naroda neće promeniti. Zato što je ta volja iskovana u ratovima, stvorena mačem i ognjem, okupana u našoj krvi i utvrđena našim bolom. Volja da se bude slobodan i svoj", naveo je predsednik Srbije.
Roditelji učenika Pete beogradske gimnazije podneće u petak, 20. juna, u devet časova zahtev Ministarstvu prosvete da se školska godina za ovu ustanovu završi najkasnije do 27. juna, zbog ekstremnih vrućina i neadekvatnih uslova rada.
Prvo letovanje sa detetom je jedno od dragocenih iskustava koje se dugo pamti. Prvi kontakt sa morem, sitni koraci po pesku, miris mora, porodični smeh i nova svakodnevica daleko od stvarne rutine. Ali uz sve te čari, dolaze i novi izazovi – pogotovo ako prvi put putujete sa bebom ili malim detetom.
Studenti će moći da polažu ispite i van zgrada fakulteta, što profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) Milan Petričković smatra iracionalnom odlukom, a i dekan Fizičkog fakulteta Voja Radovanović je saglasan da bi najbolje bilo kada bi ispiti bili održavani u matičnoj zgradi.
Nakon svežeg jutra, u Srbiji će tokom dana biti pretežno sunčano i toplo, s vetrom slabim i umerenim, a u planinskim predelima kratkotrajno i jakim, severnim, dok će najniža temperatura biti od devet do 15 stepeni, a najviša od 24 do 29 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Rukovodim se interesima naroda i države, a interes nije da sada imamo izbore, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić i dodao da će se na izbore ići u decembru 2026. godine, kada sve bude spremno za Ekspo, jer ne želi da se država sramoti.
Četiri beogradska fakulteta imaju velika dugovanja za plaćanje komunalnih obaveza, a zbog neizmirenih dugova prete im sankcije, pa i zatvaranje. Prema izmenjenom Zakonu, država izmiruje te obaveze u celosti, ali kasni sa tim.
U cilju efikasnije podrške građanima i lakšeg ostvarivanja prava utvrđenih novim Zakonom o Alimentacionom fondu, Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju uspostavilo je Kontakt centar, koji je danas počeo sa radom.
Parovi i pojedinci suočeni sa genetskim rizicima i nasleđenim bolestima koje onemogućavaju da postanu roditelji znaju šta je Pi-Dži testiranje, nekada jedini način da dobiju zdravo dete. Test koji otkriva genetske defekte koje nasleđuje dete od roditelja je skup, a prave informacije nekada izostaju.
Ujedinjeni beogradski zborovi i studenti pozvali su građane da im se pridruže u protestnoj šetnji do zgrade Republičke izborne komisije (RIK) u subotu, 21. juna.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić razgovarao je sa ambasadorkom Izraela u Beogradu Avivit Bar-Ilan o saradnji dve zemlje u oblasti unutrašnjih poslova, navodeći da će, između ostalog, biti nastavljene sve neophodne mere za zaštitu svih diplomatsko-konzularnih predstavništava u zemlji.
Komentari (0)