(FOTO) Dan sećanja na stradale u NATO agresiji: "Naneli su nam ogroman bol, koji je osnažio naš ponos"
Na aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici obeležen je Dan sećanja na stradale u NATO agresiji 1999. godine, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Izvor: Tanjug
24.03.2025. 19:51 >> 21:22
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Državno-komemorativni skup počeo je u 19.55 sati parastosom koji je služio patrijarh srpski Porfirije sa sveštenstvom, u vreme kada su se i sirene za vazdušnu opasnost oglasile pre 26 godina, а nakon čega su prvi projektili pogodili zgradu Centra veze u prokupačkoj kasarni.
Obeležavanju Dana sećanja prisustvovali su predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, premijer u ostavci Miloš Vučević i ministri Vlade Srbije, u tehničkom mandatu predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, bivši predsednik Srbije Tomislav Nikolić, predstavnici Vojske Srbije i policije, verskih zajednica, kao i veliki broj građana.
Pretrpeli smo gubitke, ali je NATO posle rata priznao da nisu bili sigurni da je naša protivvazdušna odbrana (PVO) eliminisana i da mogu potpuno bezbedno da lete. To je bilo veliko priznanje našoj PVO, rekao je pukovnik u penziji Đorđe Aničić za Newsmax Balkans.
Studentski protest, koji je u 15 sati počeo ispred zgrade starog Generalštaba u centru Beograda završen je oko 21 sat polaganjem venaca i odavanjem počasti svim žrtvama NATO bombardovanja na SR Jugoslaviju.
Predsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu Miloš Vučević izjavio je na 26. gošinjicu početka NATO bombardovanja da je taj zločin do danas ostao zločin bez kazne i poručio da će Srbija čuvati sećanje na sve koji su branili zemlju i za nju dali živote.
Agresija NATO alijanse na Srbiju, odnosno tadašnju SR Jugoslaviju, trajala je od 24. marta do 10. juna 1999. godine, a prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, tokom 78 dana agresije ubijen je 1.031 pripadnik Vojske i policije, a poginulo oko 2.500 civila, među njima 89 dece. Ranjeno je oko 6.000 civila, od toga 2.700 dece, kao i 5.173 vojnika i policajaca, a 25 osoba vodi se kao nestalo.
Kako je svetskoj javnosti predstavljeno, razlog agresije bila je situacija na Kosovu i Metohiji, odnosno teška humanitarna kriza na tom prostoru, a naredbu za napad dao je Havijer Solana, tada generalni sekretar NATO, generalu SAD Vesliju Klarku.
Kao izgovor za agresiju NATO iskorišćeni su događi u Račku, 15. januara, a onda i neuspeh navodnih pregovora vođenih u Rambujeu i Parizu. Prema prvom saopštenju Generalštaba Vojske Jugoslavije, 24. marta u prvom naletu gađano je više od 20 objekata. Prvi projektili pali su na kasarnu u Prokuplju u 19.53 sati.
Sledio je napad na Prištinu, Kuršumliju, Batajnicu, Straževicu. Tokom 11 sedmica agresije, gotovo da nema grada u Srbiji koji se nije našao na meti.
NATO je izvršio 2.300 udara i bacio 22.000 tona projektila, među kojima 37.000 zabranjenih kasetnih bombi i onih punjenih obogaćenim uranijumom. Razoreno je ili oštećeno oko 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.
Do obustave agresije NATO došlo je posle potpisivanja Vojno-tehničkog sporazuma kod Kumanova 9. juna 1999. godine.
Patrijarh Porfirije: Mir i ljubav da budu nepokolebljivi cilj
Patrijarh srpski Porfirije izjavio je da je srpski narod u svojoj mnogostradalnoj istoriji imao kratke vremenske intervale mira i blagostanja i poručio da zato mir i ljubav u nama i među nama treba da budu naš neodstupni i nepokolebljivi životni program i cilj.
"To mora biti naš izbor ako želimo da se i dalje nazivamo i budemo deca Svetog Save i Svetog kneza Lazara, najsjajnijeg svetog ratnika iz roda našega. Samo tada kao pojedinci i kao narod Bog nas neće ostaviti bez odgovora, bez svoje pomoći, bez svoga svetoga blagoslova", rekao je patrijarh koji je prethodno služio parastos za nastradale, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Zato odbacujući svaku mržnju u sebi i izvan sebe, naše obraćanje pretvaramo u molitvu Bogu, ljubavi da upokoji duše svih nevinopostradalih u zločinačkom NATO bombardovanju naše zemlje 1999. godine, naveo je Porfirije.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Kako je rekao, pokajanje treba da bude naš put i naš izbor, jer pokajanje je približavanje Bogu i približavanje jednih drugima.
"Pokajanje je obnova i preobražaj, bez kojeg nema izbavljenja od najstrašnijih među svim prokletstvima čovekovim - mržnje, sukoba i ratova. Mržnje, sukoba i ratova u sebi i mržnje sukoba i rata među nama. Pokajanje za nas ne znači ništa drugo nego da čitavo svoje biće, kolenopreklono, neprestanom molitvom okrenemo Bogu da svoja srca posvetimo dobru, lepoti, milosrđu, smirenju, krotosti, plemenitosti, radosti, svakoj vrlini, punoći, ljubavi i miru", naglasio je Porfirije.
Posle obraćanja patrijarha minutom ćutanja odata je počast vojnim, policijskim i civilnim žrtvama agresije i prikazan film o bombardovanju.
Sin pilota Milenka Pavlovića: Sa ove piste poleteo je u istoriju
Sin pukovnika-pilota Milenka Pavlovića, stradalog u NATO agresiji, Nemanja Pavlović rekao je na komemorativnom skupu da stojimo na aerodromu u Batajnici da posvedočimo Bogu i ljudima ko smo i šta smo.
Govorio je o putu svog oca kojim je prešao do postavljenja na aerodromu i odakle je poleteo u nebeske visine 4. maja kako bi se suprotstavio NATO avijaciji.
"Četvrtog maja 1999. poleto je u istoriju, u legendu, priču u boj sa onima koji ne znaju za ljudsko dostojanstvo. Sa ove piste naš otac, ugledan prema svojim precima, poleteo je ne na običan radni zadatak, nego na istoriju. Poleteo je da štiti nejač, ne samo grada Valjeva, nego kolevku našeg naroda, Kosovo i Metohiju, pokazujući da je on za nas topografija životnog smisla i opredeljenja. Kada govorim o Milenku Pavloviću, iako je naš otac, tako ga više ne smemo gledati, jer bismo ga prisvajali samo za sebe. Stojeći pred njima govore nam da je narod ništavan bez svoga dostojanstva, zato smo dužni da se sećamo svojih heroja. Srbija nema ništa osim nas i mi nemamo ništa osim nje", rekao je Nemanja Pavlović.
Vučić: Ubijali su nam žene, decu, trudnice
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su tuga i žalost uvek tu, ali da nas nisu pobedili, bez obzira na sve što smo izgubili.
"Napale su nas sile, njih 19, koje imaju 67 puta više stanovništva više od nas. I bile su tada 518 puta bogatije od nas, i nismo pognuli glavu, i nismo pali, da nikad više ne ustanemo", istakao je predsednik Srbije na obeležavanju Dana sećanja na stradale u NATO bombardovanju.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Kako je dodao, posle svih bombi i marioneta koje su kasnije prigrabile vlast da pljačkaju i budu nečije sluge, ponovo jesmo ona Srbija koju i te nesreće jačaju, a žrtve uzdižu.
"Bol koji su nam naneli je bio ogroman, ubijali su nam žene, decu, trudnice, starce, naše vojnike. Srušili bolnice, rastrzali državu. Taj bol je probudio prkos, osnažio ponos, tvrdu nameru da budemo sami svoji gospodari, da imamo svoj glas i stvorimo nezavisnu Srbiju. Srbiju koja je poštovana, koja se čuje, koja ima i ne da svoje dostojanstvo i svoju slobodu", rekao je Vučić.
"Krenuli su drugom silom na Srbiju"
Mnogima to, kako je rekao, smeta i dan-danas.
"Smeta im to što Srbija želi da se takmiči samo u ekonomiji, i u tome je do skoro pobeđivala, dok nas ponovo nisu napali drugim sredstvima. Smeta im uspeh koji smo postigli bez oružja, bez sukoba, koji je istorijski. Što radimo, dok neki toliko žele da ratuju. Smeta im što nikog ne mrzimo, dok se oni guše u mržnji. Smeta im što nećemo da budemo marionete. Zato su danas drugim sredstvima i drugom silom krenuli na Srbiju. Upumpali su milione, upumpali su bezbroj laži, u pokušaju da na silu otmu Srbiju i predaju onima koji su je urušavali na tacni", istakao je on.
Vučić je dodao da će Srbija ostati slobodna, i da će u njoj na vlast moći samo onaj koji dobije poverenje naroda, i samo na izborima.
"Može to da im smeta, mogu da nas mrze, ali volju naroda neće promeniti. Zato što je ta volja iskovana u ratovima, stvorena mačem i ognjem, okupana u našoj krvi i utvrđena našim bolom. Volja da se bude slobodan i svoj", naveo je predsednik Srbije.
Konfiskacija ruskog kapitala - iznuđen potez ili najava Evropske unije o novim pravila igre u međunarodnim odnosima? Kako te poteze čitaju države kandidati poput Srbije? Ima li u srpskom budžetu za 2026-tu dovoljno novca za potrebe države i građana? Odgovore tražimo od novinarke Radojke Nikolić. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Nakon Rumunije, novi slučaj lepre pojavio se i u Hrvatskoj. Da li guba preti i Srbiji? Kakva je situacija u Sidneju nakon terorističkog napada na plaži Bondi za Newsmax Balkans otkriće potpredsednica Saveza Srba Australije Nina Marković. O svom novom romanu "Madonin soko", ali i o novinarstvu kakvo je danas govori nam novinar i pisac Vanja Bulić.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Tri su moguća scenarija za sudbinu NIS-a. Da Amerikanci produže licencu ili da povuku sankcije Rusima, da Rusi prodaju svoj većinski paket akcija nekom drugom, a ne nama, i treće da, kako kaže predsednik Vučić, delujemo kao država. Kako? Gosti Stava dana prof. dr Slobodan Aćimović sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu i ekonomista Aleksandar Stevanović.
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a nelečena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta.
Svetska zdravstvena organizacija preporučila je upotrebu novih lekova za mršavljenje GLP-1 kako bi se suzbila rastuća pojava gojaznosti. Da li je problem gojaznosti toliko rasprostranjen i ima li navedenih lekova u Srbiji?
Muškarac koji je s leđa prišao napadaču na jevrejsku zajednicu na plažu Bondi i razoružao ga identifikovan je kao 43-godišnji musliman iz Sidneja po imenu Ahmed al-Ahmed.
Američki glumac i reditelj Rob Rajner i njegova supruga Mišel Singer Rajner pronađeni su mrtvi u svojoj kući u Los Anđelesu. Američki mediji navode da postoji mogućnost da je reč o ubistvu i da ga je počinio njihov sin Nik, koji je u pritvoru.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin i v. d. upravnica Srpskog narodnog pozorišta Dragana Milošević potpisali su danas Sporazum o saradnji na realizaciji projekta "Najbolji novosadski muzičari sviraju najlepšu muziku za Novosađane", saopštili su iz SNP.
Policija u Kraljevu uhapsila je A. K. (21) i M. M. (22) iz tog grada koji se sumnjiče da su u subotu, 13. decembra, naneli telesne povrede dvojici mladića starih 19 godina ispred ugostiteljskog objekta u Kraljevu.
Zet američkog predsednika Donalda Trampa i investitor Džared Kušner povukao se iz planiranog projekta izgradnje hotela u Beogradu, nakon što je on izazvao proteste i zbog optužnog predloga protiv visokopozicioniranog srpskog političara, preneo je Volstrit džurnal.
Visokoškolske ustanove će od 1. januara sva plaćanja vršiti preko sistema SPIRI, kako to već duže vreme rade osnovne i srednje škole. Suština je da država ima uvid u trošenje namenjenih budžetskih sredstava.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pozvalo je građane da prihranjuju ptice, jer prihrana i njihovo posmatranje imaju i dokazano pozitivan uticaj na mentalno zdravlje ljudi.
Nedavna ispitivanja pokazala su prekomernu migraciju olova i kadmijuma iz keramičkih šolja sa tržišta Srbije. Laboratorijska ispitivanja, koja je obavio Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" utvrdila su da 17 odsto testiranih šolja nije ispunilo zahteve važećeg pravilnika.
Nakon Rumunije, novi slučaj lepre pojavio se i u Hrvatskoj. Da li guba preti i Srbiji? Kakva je situacija u Sidneju nakon terorističkog napada na plaži Bondi za Newsmax Balkans otkriće potpredsednica Saveza Srba Australije Nina Marković.
Ko su "staklena deca" i zašto se o njima tako retko govori? To su braća i sestre dece sa invaliditetom ili razvojnim poteškoćama, deca koja često prerano odrastaju, uče da se prilagođavaju, budu tiha, jaka i odgovorna, dok se potrebe porodice prirodno usmeravaju ka onome kome je pomoć najpotrebnija.
Komentari (0)