(FOTO) Dan sećanja na stradale u NATO agresiji: "Naneli su nam ogroman bol, koji je osnažio naš ponos"
Na aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici obeležen je Dan sećanja na stradale u NATO agresiji 1999. godine, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Državno-komemorativni skup počeo je u 19.55 sati parastosom koji je služio patrijarh srpski Porfirije sa sveštenstvom, u vreme kada su se i sirene za vazdušnu opasnost oglasile pre 26 godina, а nakon čega su prvi projektili pogodili zgradu Centra veze u prokupačkoj kasarni.
Obeležavanju Dana sećanja prisustvovali su predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, premijer u ostavci Miloš Vučević i ministri Vlade Srbije, u tehničkom mandatu predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, bivši predsednik Srbije Tomislav Nikolić, predstavnici Vojske Srbije i policije, verskih zajednica, kao i veliki broj građana.
Pretrpeli smo gubitke, ali je NATO posle rata priznao da nisu bili sigurni da je naša protivvazdušna odbrana (PVO) eliminisana i da mogu potpuno bezbedno da lete. To je bilo veliko priznanje našoj PVO, rekao je pukovnik u penziji Đorđe Aničić za Newsmax Balkans.
Studentski protest, koji je u 15 sati počeo ispred zgrade starog Generalštaba u centru Beograda završen je oko 21 sat polaganjem venaca i odavanjem počasti svim žrtvama NATO bombardovanja na SR Jugoslaviju.
Predsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu Miloš Vučević izjavio je na 26. gošinjicu početka NATO bombardovanja da je taj zločin do danas ostao zločin bez kazne i poručio da će Srbija čuvati sećanje na sve koji su branili zemlju i za nju dali živote.
Agresija NATO alijanse na Srbiju, odnosno tadašnju SR Jugoslaviju, trajala je od 24. marta do 10. juna 1999. godine, a prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, tokom 78 dana agresije ubijen je 1.031 pripadnik Vojske i policije, a poginulo oko 2.500 civila, među njima 89 dece. Ranjeno je oko 6.000 civila, od toga 2.700 dece, kao i 5.173 vojnika i policajaca, a 25 osoba vodi se kao nestalo.
Kako je svetskoj javnosti predstavljeno, razlog agresije bila je situacija na Kosovu i Metohiji, odnosno teška humanitarna kriza na tom prostoru, a naredbu za napad dao je Havijer Solana, tada generalni sekretar NATO, generalu SAD Vesliju Klarku.
Kao izgovor za agresiju NATO iskorišćeni su događi u Račku, 15. januara, a onda i neuspeh navodnih pregovora vođenih u Rambujeu i Parizu. Prema prvom saopštenju Generalštaba Vojske Jugoslavije, 24. marta u prvom naletu gađano je više od 20 objekata. Prvi projektili pali su na kasarnu u Prokuplju u 19.53 sati.
Sledio je napad na Prištinu, Kuršumliju, Batajnicu, Straževicu. Tokom 11 sedmica agresije, gotovo da nema grada u Srbiji koji se nije našao na meti.
NATO je izvršio 2.300 udara i bacio 22.000 tona projektila, među kojima 37.000 zabranjenih kasetnih bombi i onih punjenih obogaćenim uranijumom. Razoreno je ili oštećeno oko 25.000 stambenih objekata, onesposobljeno 470 kilometara puteva i 595 kilometara pruga. Oštećeno je 14 aerodroma, 19 bolnica, 20 domova zdravlja, 18 dečjih vrtića, 69 škola, 176 spomenika kulture i 44 mosta, dok je 38 razoreno.
Do obustave agresije NATO došlo je posle potpisivanja Vojno-tehničkog sporazuma kod Kumanova 9. juna 1999. godine.
Patrijarh Porfirije: Mir i ljubav da budu nepokolebljivi cilj
Patrijarh srpski Porfirije izjavio je da je srpski narod u svojoj mnogostradalnoj istoriji imao kratke vremenske intervale mira i blagostanja i poručio da zato mir i ljubav u nama i među nama treba da budu naš neodstupni i nepokolebljivi životni program i cilj.
"To mora biti naš izbor ako želimo da se i dalje nazivamo i budemo deca Svetog Save i Svetog kneza Lazara, najsjajnijeg svetog ratnika iz roda našega. Samo tada kao pojedinci i kao narod Bog nas neće ostaviti bez odgovora, bez svoje pomoći, bez svoga svetoga blagoslova", rekao je patrijarh koji je prethodno služio parastos za nastradale, u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Zato odbacujući svaku mržnju u sebi i izvan sebe, naše obraćanje pretvaramo u molitvu Bogu, ljubavi da upokoji duše svih nevinopostradalih u zločinačkom NATO bombardovanju naše zemlje 1999. godine, naveo je Porfirije.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Kako je rekao, pokajanje treba da bude naš put i naš izbor, jer pokajanje je približavanje Bogu i približavanje jednih drugima.
"Pokajanje je obnova i preobražaj, bez kojeg nema izbavljenja od najstrašnijih među svim prokletstvima čovekovim - mržnje, sukoba i ratova. Mržnje, sukoba i ratova u sebi i mržnje sukoba i rata među nama. Pokajanje za nas ne znači ništa drugo nego da čitavo svoje biće, kolenopreklono, neprestanom molitvom okrenemo Bogu da svoja srca posvetimo dobru, lepoti, milosrđu, smirenju, krotosti, plemenitosti, radosti, svakoj vrlini, punoći, ljubavi i miru", naglasio je Porfirije.
Posle obraćanja patrijarha minutom ćutanja odata je počast vojnim, policijskim i civilnim žrtvama agresije i prikazan film o bombardovanju.
Sin pilota Milenka Pavlovića: Sa ove piste poleteo je u istoriju
Sin pukovnika-pilota Milenka Pavlovića, stradalog u NATO agresiji, Nemanja Pavlović rekao je na komemorativnom skupu da stojimo na aerodromu u Batajnici da posvedočimo Bogu i ljudima ko smo i šta smo.
Govorio je o putu svog oca kojim je prešao do postavljenja na aerodromu i odakle je poleteo u nebeske visine 4. maja kako bi se suprotstavio NATO avijaciji.
"Četvrtog maja 1999. poleto je u istoriju, u legendu, priču u boj sa onima koji ne znaju za ljudsko dostojanstvo. Sa ove piste naš otac, ugledan prema svojim precima, poleteo je ne na običan radni zadatak, nego na istoriju. Poleteo je da štiti nejač, ne samo grada Valjeva, nego kolevku našeg naroda, Kosovo i Metohiju, pokazujući da je on za nas topografija životnog smisla i opredeljenja. Kada govorim o Milenku Pavloviću, iako je naš otac, tako ga više ne smemo gledati, jer bismo ga prisvajali samo za sebe. Stojeći pred njima govore nam da je narod ništavan bez svoga dostojanstva, zato smo dužni da se sećamo svojih heroja. Srbija nema ništa osim nas i mi nemamo ništa osim nje", rekao je Nemanja Pavlović.
Vučić: Ubijali su nam žene, decu, trudnice
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su tuga i žalost uvek tu, ali da nas nisu pobedili, bez obzira na sve što smo izgubili.
"Napale su nas sile, njih 19, koje imaju 67 puta više stanovništva više od nas. I bile su tada 518 puta bogatije od nas, i nismo pognuli glavu, i nismo pali, da nikad više ne ustanemo", istakao je predsednik Srbije na obeležavanju Dana sećanja na stradale u NATO bombardovanju.
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Kako je dodao, posle svih bombi i marioneta koje su kasnije prigrabile vlast da pljačkaju i budu nečije sluge, ponovo jesmo ona Srbija koju i te nesreće jačaju, a žrtve uzdižu.
"Bol koji su nam naneli je bio ogroman, ubijali su nam žene, decu, trudnice, starce, naše vojnike. Srušili bolnice, rastrzali državu. Taj bol je probudio prkos, osnažio ponos, tvrdu nameru da budemo sami svoji gospodari, da imamo svoj glas i stvorimo nezavisnu Srbiju. Srbiju koja je poštovana, koja se čuje, koja ima i ne da svoje dostojanstvo i svoju slobodu", rekao je Vučić.
"Krenuli su drugom silom na Srbiju"
Mnogima to, kako je rekao, smeta i dan-danas.
"Smeta im to što Srbija želi da se takmiči samo u ekonomiji, i u tome je do skoro pobeđivala, dok nas ponovo nisu napali drugim sredstvima. Smeta im uspeh koji smo postigli bez oružja, bez sukoba, koji je istorijski. Što radimo, dok neki toliko žele da ratuju. Smeta im što nikog ne mrzimo, dok se oni guše u mržnji. Smeta im što nećemo da budemo marionete. Zato su danas drugim sredstvima i drugom silom krenuli na Srbiju. Upumpali su milione, upumpali su bezbroj laži, u pokušaju da na silu otmu Srbiju i predaju onima koji su je urušavali na tacni", istakao je on.
Vučić je dodao da će Srbija ostati slobodna, i da će u njoj na vlast moći samo onaj koji dobije poverenje naroda, i samo na izborima.
"Može to da im smeta, mogu da nas mrze, ali volju naroda neće promeniti. Zato što je ta volja iskovana u ratovima, stvorena mačem i ognjem, okupana u našoj krvi i utvrđena našim bolom. Volja da se bude slobodan i svoj", naveo je predsednik Srbije.
Kada će interesi Srbije postati zajednički imenitelj svim građanima i akterima na političkoj sceni? Da li se razmirice mogu rešiti mirno i dijalogom? Da li je Kosovo generator krize ili neko drugi zvecka oružjem u regionu? Odgovore tražimo od profesora Slobodana Samardžića.
specijal
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-TRI PRIČE-JEDNA TRADICIJA: KAKO SE GAJI KUKURUZ, PROIZVODI RAKIJA I IZRAĐUJU TETOVAŽE? (R)
U ovom izdanju emisije Proces zavirićemo u srž poljoprivrede, istražujući kako nastaju semena kukuruza. Nakon toga, pratićemo proces nastajanja rakije u destilerijama. Na kraju, otkrivamo umetnost iscrtavanja tetovaža. U ovoj epizodi emisije PROCES otkrivamo tri jedinstvene tradicije koje oblikuju našu svakodnevicu. Kroz detaljan prikaz proizvodnje, pratimo kako se hibridno seme kukuruza uzgaja na najmodernijim parcelama, što predstavlja temelj za bogate žetve i prehranu. Zatim, zavirujemo u proces destilacije rakije – od pažljivog izbora voća, kroz tradicionalne i savremene metode fermentacije i destilacije, do finalnog proizvoda koji spaja generacije. Na kraju, ulazimo u svet tetoviranja, gde se kreativnost i preciznost pretaču u trajni umetnički izraz na koži.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Beogradska policija je na Mašinskom fakultetu u Beogradu otkrila veću količinu različitih droga i obavestila nadležno tužilaštvo u tom gradu, saznaje Newsmax Balkans.
Sve više dece u Evropi postaje kratkovido. Procenjuje se da će do 2050. godine čak 70 odsto mališana imati miopiju, a glavni krivci su telefoni, tableti i računari. Suve i umorne oči, peckanje, glavobolje, sve slabiji vid, posledice su prekomernog gledanja u ekran.
Pošto je skoro 32.000 građana podržalo inicijativu Narodne stranke za skupštinsku raspravu o radu Zagorke Dolovac, lider te partije, advokat Vladimir Gajić, kaže za Newsmax Balkans da je ona retka tema oko koje su svi saglasni - i vlast i opozicija i neutralni građani, kao i studenti.
Prokupačko selo Žitni Potok, pretrpelo je ogromnu štetu od katastrofalnih požara, koji su zadesili Toplički kraj u julu. Za nekoliko sati izgorelo je 17 stambenih jedinica, kuća i više od 35 pomoćnih objekata. Pomoć države do sada su dobila četiri domaćinstva, dok ostali čekaju prvostepena rešenja.
Bibliobus ili biblioteka na točkovima već 15 godina učestvuje u misiji razvoja kulture čitanja, obilazeći 12 udaljenih naselja u Kladovu i podstičući ljubav prema čitanju kod dece uzrasta od šest do 15 godina.
Pripadnici Kosovske policije uhapsili su, na administrativnim prelazu Bela Zemlja, D. N, pod sumnjom da je počinio krivično delo ratni zločin protiv civilnog stanovništva tokom sukoba na Kosovu i Metohiji 1999. godine.
Premijer Srbije Đuro Macut izjavio je na sastanku sa ministarkom spoljnih poslova Finske i predsedavajućom Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Elinom Valtonen da Srbija veoma ceni podršku koju joj OEBS pruža u reformskom procesu i na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu isključili su iz saobraćaja dvadesetogodišnjeg vozača "ševroleta" koji je oko 14 časova na auto-putu Beograd-Niš, u blizini naplatne rampe "Požarevac", vozio u suprotnom smeru.
Amerika je na neodređeno vreme suspendovala planirani Strateški dijalog sa Kosovom. Zašto se Vašington odlučio na taj korak i kako to utiče na proces normalizacije odnosa Prištine i Beograda, ali i kosovske lokalne izbore koji su zakazani za 12. oktobar?
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zrenjaninu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsili su Z. K. (49) iz okoline Temerina, osumnjičenog da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Komentari (0)