U Adaševcima obeleženo 80 godina od proboja Sremskog fronta
Predsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu Miloš Vučević prisustvovao je ceremoniji obeležavanja 80 godina od proboja Sremskog fronta u Spomen kompleksu "Sremski front" u Adaševcima pored Šida.
On je tom prilikom rekao da da Srbija neće stati i da je to naša obaveza prema precima koji su se izborili za slobodu, ali i prema budućim pokolenjima.
"Samo kroz slogu i poštovanje tradicije možemo obezbediti sigurne temelje na kojima možemo graditi srećniju budućnost. Neka nam na umu uvek bude izreka da su oni narodi koji zaboravljaju svoju istoriju osuđeni da je ponove. Neka to ne bude sudbina ovog pokoljenja. Moramo ostati trezveni i svesni svih opasnosti koje su se nadvile nad našim društvom",rekao je Vučević.
On je dodao da će naša spoljna politika ostati nezavisna, a naša vojna neutralnost nepromenjiva Istakao je da ćemo nastaviti da gradimo i razvijamo Srbiju, ali i da je vraćamo sebi i svojim korenima.
Premijer Srbije u tehničkom mandatu i predsednik SNS-a Miloš Vučević smatra da će Đuro Macut, zajedno sa kabinetom, doneti novu energiju i šansu za otvaranje društvenog dijaloga. Dodao je da će se u narednom periodu posvetiti radu u stranci na čijem je čelu.
Govoreći o najavljenom skupu u Beogradu 11, 12. i 13. aprila, premijer u tehničkom mandatu Miloš Vučević rekao je da se očekuje veliki sabor i da to neće biti politički miting kako se najčešće doživljava, već da će biti različitog sadržaja i tema o ekonomiji i kulturi.
Predsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu i lider Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević i predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavili su da će ta stranka u četvrtak na konsultacijama sa predsednikom Srbije predložiti nova lica za mandatara, kao i da se formira nova vlada.
"Ni pod pritiskom, ni pod pretnjom od ovog cilja nećemo odustati, niti ćemo državu prepusti bilo kome bez slobodno iskazane narodne volje na izborima", naveo je Vučević.
Rekao je da je srpski narod u borbi tokom Drugog svetskog rata poneo ogroman teret shodno svom broju, navodeći da taj doprinos nikada ne sme biti zaboravljen niti umanjen.
"U najtežim istorijskim iskušenjima, naš narod, kao i mnogo puta u svojoj istoriji, pokazao je da zna šta znači boriti se za pravdu i zlatnu slobodu", rekao je predsednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu.
"Te 1945. godine, posle nezamislivih stradanja, razaranja i žrtava, okončali smo pobedonosno, borbu protiv okupatora. Upravo na Sremskom frontu vođena je najduža, najteža i najkrvavija završna operacija za oslobođenje otadžbine. Od kraja oktobra 1944. do 12. aprila 1945. godine, neprijatelj je u sremskoj ravnici pružao žilav otpor, svestan strateškog značaja tog prostora", naveo je Vučević.
Foto: Tanjug/Vlada Republike Srbije/Slobodan Miljević
Dodao je da je naša vojska dobrim delom bila sastavljena od tek mobilisanih mladića iz Beograda i Srbije, a morala je u kratkom roku da se prilagodi frontalnom načinu ratovanja.
"Oni su uglavnom bili raspoređivani u 21. i 22. Srpsku diviziju kao i u 6. Ličku diviziju. Zbog surovih borbi, Sremski front je ostao duboko urezan u kolektivno pamćenje kao jedan od najtežih perioda u poslednjoj fazi Drugog svetskog rata. Koliko je ovde tačno naših očeva i dedova palo, nikada nećemo moći da ustanovimo. Zvanično bitka je trajala 172 dana i za to vreme na strani NOVJ poginulo je više od 13.500 vojnika. Realno je da su ti gubitci bili mnogo veći", rekao je Vučević.
Kako je naveo, tog 12. aprila, u vedro i prohladno jutro u 4.45 časova otpočela je petnaestominutna artiljerijska priprema iz svih oruđa a onda je u 5.00 časova otpočeo poslednji juriš kada se čula samo jedna komanda generala Milutina Morače "kreći!".
"I iz hiljada grla odjeknulo je 'Ura!'. Neprijateljski front se zatalasao, zaljuljao i na koncu slomio, čime je započeo nezadrživ juriš u srce tzv. Pavelićeve NDH što je dovelo do konačnog oslobođenja zemlje. Uz heroizam i nadljudske napore. Probijeno je, jedna za drugom - čak sedam uređenih neprijateljskih linija.
"Iza tih linija stajalo je 100.000 nemačkih, ustaških i domobranskih vojnika u betonskim bunkerima spremnih da do zadnjeg brane Treći Rajh i Nezavisnu državu Hrvatsku. Ipak Sremski front postao je simbol žrtve, pobede i snage naroda koji nikada ne odustaje", naglasio je Vučević.
Kako je dodao, ne možemo a da se ne prisetimo svih onih koji su dali živote za slobodu. Uz srpsku mladost, naveo je Vučević, na ovom frontu ginuli su i Slovaci, Mađari, Makedonci, Dalmatinci i Ličani boreći se protiv Nemaca i ustaša.
"Da li se toga danas neko seća? Danas odajemo i duboko poštovanje i hrabrim vojnicima Crvene armije, koji ovde padoše i to njih oko 1.100 ali i vojnicima bugarske Prve armije i italijanskim partizanima koji su se borili sa našim jedinicama. Svima njima treba da se oda dužna pošta. U vremenu distorzije istorijskih činjenica, moramo hrabro svedočiti istinu i pravdu, jer to niko drugi neće uraditi do nas. Sremski front je bio primer junaštva i rodoljublja, ali i simbol prerano i tragično prekinute mladosti", kazao je Vučević.
Foto: Tanjug/Vlada Republike Srbije/Slobodan Miljević
Predsednik Opštine Šid Zoran Semenović rekao je na ceremoniji da u današnjim vremenima koja nisu laka, poštujući pretke i podsećajući se na njih, moramo da znamo da se sloboda ne stiče rečima nego delima i radom.
Vence položili članovu SUBNOR-a i Vojske Srbije
Predsednik SUBNOR-a Srbije, general u penziji Ljubiša Diković rekao je okupljenima da se ove godine obeležava 80 godina od pobede nad fašizmom.
"Danas smo ovde na svetom i herojskom mestu, da položimo vence, odamo poštu i dostojanstveno obeležimo godišnjicu te odlučujuće bitke za konačno oslobođenje Jugoslavije", naveo je Diković.
Istakao je da naši junaci na Sremskom frontu nisu hteli da zastanu pred neprijateljem jer su pred sobom imali viši cilj - oslobođenje.
Vence su položili i pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Srbije, predstavnici Pokrajinske Vlade, opštine Šid, grada Novog Sada, Sremskog upravnog okruga, kao i predstavnici SUBNOR-a i predstavnici diplomatskog kora koji su položili bele ruže. Održan je i prigodan kulturno-umetnički program.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
17:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Građani Brčkog dižu glas, traže zakon o građanskim inicijativama, poručujući jasno: Vrijeme je da i naše mišljenje postane zakon.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Posle Vidovdana, društvena i politička kriza u Srbiji kao da gubi na intenzitetu. Da li su reke studenata i građana nezadovoljnih vlašću sa ulica sklonile paklene vrućine koju su prelazile 40 podeok, na asfaltu i preko 50 ili je ovo samo neka vrsta "velikog odmora"? Gosti Stava dana Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Gost Stava regiona Andrija Klikovac, šef odborničkog kluba DPS u Skupštini Podgorice. Tema, razvija li se Podgorica očekivanom dinamikom, hoće li biti vanrednih izbora u Glavnom gradu Crne Gore.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Iako je Srbija među najvećim izvoznicima maline na svetu, ovogodišnja suša, mraz i loš rod smanjili su prinose, dok su otkupne i maloprodajne cene malina i kupina znatno porasle. Uvoznici beleže dobit, proizvođači gubitke.
Građani, studenti, bajkeri i ratni veterani su u Rumi održali protestnu šetnju, odali poštu stradalima u padu nadstrešnice i potom se okupili ispred prostorija Srpske napredne stranke.
Pripadnici Policijske uprave u Novom Pazaru noćas su, na poziv uprave Državnog univerziteta u Novom Pazaru (DUNP), došli ispred ovog univerziteta u cilju očuvanja javnog reda i mira, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) saslušalo je Aleksu V. (23) zbog sumnje da je 20. jula ispred ugostiteljskog objekta na Dorćolu pokušao da ubije dvojicu državljana Esvatinija i predložilo da mu se odredi pritvor, saopštilo je to tužilaštvo.
Nekada sinonim za industrijski napredak i globalni ekonomski rast, svetska autoindustrija se suočava s jednom od najozbiljnijih kriza u poslednjim decenijama. Najveći proizvođači, poput Folksvagena, Stellantisa i Tesle, beleže osetan pad prodaje, dok se istovremeno sve češće najavljuju otpuštanja.
Preduzeće EXPO 2027 podsetilo je na pronalaske koji su predstavljeni na EXPO izložbama, među kojima su dizel-motor, mašina za šivenje, kosilica za travu i termoplastika.
Kako "diše" Novi Sad nepunih devet meseci od tragedije na železničkoj stanici? Zbog čega se u prva 24 sata gotovo svako postignuto primirje prekrši? Koliko je realno priznanje Palestine kao države?
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušana su trojica muškaraca zbog sumnje da su 27. jula u naselju Kaluđerica silom odveli i zadržali oštećenog državljanina Sirije A. M. u nameri da od njega iznude novac.
U ponedeljak, 29. jula, počela je demontaža Starog savskog mosta. U ovoj fazi uklanja se luk mosta, pa je iz bezbednosnih razloga obustavljena plovidba na delu između Brankovog mosta i Gazele.
Posle Vidovdana, društvena i politička kriza u Srbiji kao da gubi na intenzitetu. Da li su reke studenata i građana nezadovoljnih vlašću sa ulica sklonile paklene vrućine koju su prelazile 40 podeljak, na asfaltu i veće od 50 stepeni, ili je ovo samo neka vrsta "velikog odmora"?
Komentari (0)