(VIDEO) Koordinatorka Sigurne kuće o tome zašto žene ne prijavljuju nasilje: Ćute zbog stida, straha i emotivne boli
Nasilje nad ženama postalo je svakodnevica u Srbiji i regionu. Istraživanja pokazuju da tek svaka peta žena u Srbiji koja doživi partnersko nasilje odluči da prijavi nasilnika. O ovoj temi razgovarali smo sa koordinatorkom Sigurne kuće Vesnom Stanojević.
Na pitanja zašto tek 20,7 odsto žena u Srbiji prijavi partnersko nasilje nadležnim institucijama, šta su uzroci neprijavljivanja i kakve su posledice, Stanojević odgovara:
"Uzroci zbog kojih žene ne prijavljuju nasilje uglavnom su strah od nasilnika koji bude privremeno priveden ili izdržava neku kaznu i slično. Žene se uvek plaše kako će izgledati to kada on bude pušten, kada bude na slobodi i kada nastavi da čini nasilje", navodi Stanojević.
Prema njenim rečima, drugi bitan faktor je stid, odnosno sramota.
"Mi smo ipak zemlja u kojoj patrijarhat vlada. Žene se osećaju krivima ako nešto ne urade kako treba, a onda, kada dobiju neke udarce, batine, obično misle da su to zaslužile", navodi naša sagovornica.
Zaključkom Vlade Srbije opredeljena su sredstva u iznosu od 13 miliona dinara Savetovalištu protiv nasilja u porodici - Prihvatilište za žrtve nasilja u porodici - Sigurna kuća Beograd, kao pomoć za redovan rad i siguran boravak njegovih korisnika.
Direktorka "Sigurne kuće" u Nišu Sonja Šćekić rekla je za Newsmax Balkans da statistički podaci pokazuju da su u 20 odsto slučajeva muškarci žrtve nasilja u porodici.
Stanojević otkriva i lošu stranu analize, odnosno istraživanja kod žena.
"Kada pričamo o tom uzorku da samo 20 odsto prijavi nasilje, te ankete su rađene uglavnom u Beogradu, ali moramo imati u vidu da Srbija nije Beograd. U unutrašnjosti imamo mnogo više nasilja. Imamo situacije gde žene ne smeju da pokrenu bilo kakav postupak, jer znate, u malim mestima svi se znaju. I on je često drug sa policijom, nekim u centru za socijalni rad i slično", objašnjava Stanojević.
Stanojević: Emotivna bol je najjača
Kako kaže, to su situacije koje faktički potpuno blokiraju ženu. Ima slučajeva kada žena pokuša da prijavi, ali naiđe na podsmeh. Geografski, žene su ugrožene u svim delovima Srbije.
"Povremeno imamo utisak da se svi oblici nasilja dešavaju u Valjevu. Od sedam ubijenih žena ove godine, četiri slučaja imali smo u ovom gradu. Nažalost, jedne godine imamo više slučajeva u istočnom delu države, pa onda sledeće u zapadnom", navodi Stanojević.
Koordinatorka Sigurne kuće objašnjava da je svaki nasilni čin priča ili drama za sebe, ali pored fizičke i psihičke boli, najviše, čini se, boli ona emotivna.
"Hoću da kažem, to je posebna vrsta emotivne boli. Jer nekada su se nasilnik i žrtva voleli. U većini slučajeva. Dugo radim ovaj posao i mogu da kažem da se brakovi uglavnom sklapaju iz ljubavi. Znači, ne sklapaju se da bi se tukli i maltretirali, nego se sklapaju iz punih emocija prema toj osobi", zaključuje Stanojević.
Jednu od ključnih stvari, Stanojević vidi u kućnom vaspitanju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Propala su još dva pokušaja konstituisanja Skupštine u Prištini je propao pa kandidatkinja Aljbuljena Hadžiju nije izabrana za predsednicu Skupštine. U ponoć ističe rok od 30 dana koji je dao Ustavni sud da se formira to telo, a pritisak na Prištinu stiže iz zapadnih prestonica.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je da će se zemlja "dugo oporavljati od posledica obojene revolucije", a da u prilog tome ide i broj upisanih brucoša na državne fakultete u Srbiji za 2025/26. godinu.
Na Trgu svetog Save u Kraljevu, nešto posle 19 časova, održan je protest pod nazivom "Srbija traži pravdu", povodom optužnice protiv šestorice osumnjičenih za navodno planiranje nasilne promene vlasti.
Budući brucoši Fakulteta političkih nauka borili su se za indeks na jednom od četiri smera - međunarodni odnosi, politikologija, novinarstvo ili socijalni rad. Prijemni ispit trajao je dva sata, a kandidati su odgovarali na ukupno 60 pitanja.
U čačanskom naselju Preljina oko 14 časova došlo je do požara na otvorenom koji je zahvatio nisko rastinje kao i jedan voćnjak, a vatrogasci su intervenisali sa jednim terenskim i jednim vatrogasnim vozilom, te su na vreme uspeli da lokalizuju požar i spreče njegovo širenje na obližnju šumu.
Na teritoriji Srbije trenutno je aktivno više od 100 požara na otvorenom prostoru, a najugroženije lokacije beleže se u okolini Niša, Vranja, Kragujevca, Prijepolja, Malog Zvornika, Užica i Kruševca, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
Ambicije roditelja i želje dece često nisu u istom pravcu, ali se u savremenom društvu sve češće preslikavaju jedni na druge. Roditelji ulažu, sanjaju, projektuju, očekuju, često zaboravljajući da su njihova deca samostalne osobe u razvoju, a ne produžeci njihovih neostvarenih težnji.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
Koje su posledice višemesečnih blokada u zemlji? Kako se Srpska napredna stranka nosi sa teškim izazovima? Da li je na pomolu rešavanje kosovskog problema?
Komentari (0)