U Beogradu obeleženo 30 godina od akcije "Bljesak"
Izbegli i prognani iz zapadne Slavonije obeležili su skupom u Beogradu 30 godina od akcije "Bljesak" u kojoj su ubijene 283 osobe srpske nacionalnosti, a više od 15.000 ljudi je proterano.
Od osude postupanja države Hrvatske do ocene da "život ide dalje" i da se odnosi među ljudima postepeno normalizuju - poruke su koje su se mogle čuti na skupu održanom u zgradi opštine Novi Beograd.
Ninko Tarbuk iz Udruženja Slavonija u srcu, koje je i organizator skupa, konstatovao je da u opštinama na čijim teritorijama je 1995. izvenedan akcija "Bljesak" danas ima najviše do tri odsto srpskog stanovništva, a ranije je bilo većinsko.
Ipak, on navodi da je državna politika zategnuta, ali da narod živi svoj život i da ga politika ne interesuje.
"Nema tamo nekih problema kada ljudi odlaze, obilaze svoje kuće, obilaze domove čiste, održavaju. Mi idemo tamo, gostujemo, družimo se, spajamo se sa kulturo-umetničkim društvima. Bilo je to što je bilo, ali život ide dalje", rekao je Tarbuk FoNetu.
Tog 1. maja 1995. godine, jedni su slavili pobedu, a za oko 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije to je bio dan koji im je promenio život. Hrvatska vojska je prekršila Sarajevski sporazum i Rezoluciju UN 743, i za 31 sat zauzela 500 kvadratnih kilometara.
Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".
Ipak, ima i nekih stvari iz prošlosti koje se ne zaboravljaju.
"Mi nećemo i ne možemo to zaboraviti nikad. Ne samo 'Bljesak' pre 30 godina, nego 34 godine od prvog i velikog egzodusa Srba, sa prostora zapadne Slavonije, kada je proterano oko 80.000 ljudi, popaljeno i uništeno 196 sela sa većinskim ili čistim srpskim stanovništvom iz više opština. Ne možemo to zaboraviti, pa ne možemo - na neki način - to ni oprostiti, ali moramo da održavamo sećanja", naveo je Tarbuk.
Predsednik Saveza Srba iz regiona i poslanik Miodrag Linta tvrdi da je pre sukoba u Hrvatskoj živelo 750.000 Srba, a da se njihov broj smanjuje i u mirnodopskim okolnostima.
"Od 2011. do 2021. broj Srba se smanjio za trećinu, dakle sa 186.000 na 124.000. To jasno govori u kakvoj situaciji se nalaze preostali Srbi u Hrvatskoj", rekao je Linta FoNetu.
Foto: Srđan Ilić
Dodao je i da i U Hrvatskoj i dalje "dominira matrica da su Srbi agresori, remetilački faktor i peta kolona".
"To malo Srba što je ostalo se tretiraju kao građani trećeg reda. Mnogi ne mogu da ostvaruju svoja osnovna ljudska prava. Imamo brojne primere nasilja, govora mržnje, rehabilitacije Ustaštva", tvrdi Linta.
On smatra da je Hrvatska "zarobljena u svojoj zločinačkoj, tamnoj prošlosti".
"Ne postoji stvarna politička volja da Hrvatska napravi suštinski iskorak i da se, pre svega, uspostave isti standardi u suđenjima za ratne zločine s jedne strane i isti aršini vezano za poštovanje svih žrtava bez obzira na nacionalno-religijsku pripadnost", ocenio je Linta.
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
22:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZASTAVA FILM ( R )
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Doktor Dragan Dinčić sa Vojnomedicinske akademije (VMA) koji učestvuje godinama u lečenju predsednika Srbije Aleksandra Vučića, naveo je da se Vučić vratio iz SAD zbog povišenog pritiska.
Masakr u OŠ Vladislav Ribnikar mogao je da bude sprečen da su roditelji dečaka vodili računa o promenama u ponašanju deteta koje su morali da vide. Znali su šta je gledao i kako se pripremao gledajući filmove o sličnim ubistvima, rekao je Anđelko Aćimov, otac devojčice ubijene u "Ribnikaru".
U sudaru autobusa i automobila na auto-putu A3 u Hrvatskoj kod Popovače, stradale su dve osobe, a 31 je povređena. Oba vozila su registarskih oznaka iz Bosne i Hercegovine. Saobraćaj ka Srbiji je uspostavljen, a ka Zagrebu se vozi obilazno i kolona je duga 15 kilometara.
Rak rana našeg društva su pravosudni i tužilački organi, a posledica njihovog lošeg rada je i loš rad službi bezbednosti. Masakr u Ribnikaru nikako nije mogao da se spreči, izjavio je za Newsmax Balkans bivši inspektor za krvne delikte beogradske policije Žarko Popović.
U Srbiji će biti promenljivo oblačno, ujutro i pre podne uglavnom suvo, a samo je tokom jutra u Vojvodini moguća slaba kiša, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Pripadnici policije u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsili su danas policijskog službenika A. M. (37) iz Zemuna, kod koga je prilikom pretresa automobila na auto-putu kod Ražnja, pronašla dve vreće sa 60 kilograma tableta pseudoefedrina.
Da biste čuli muziku, ne morate da odete na koncert, svirku, u filharmoniju ili kafanu. Na umetnost možete da naletite sasvim slučajno i svakodnevno. Tako vam hladni podzemni prolaz Sava centra može učiniti toplijim ulični umetnik Ziki zvucima svoje klavirske harmonike.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila danas u popodnevnim časovima na magistralnom putu od Zlatibora ka Novoj Varoši u mestu Negbina, u kojoj su učestvovali motociklista i dva putnička vozila, povređena je jedna osoba, rečeno je Tanjugu iz Policijske uprave u Prijepolju.
Josip Broz Tito, dugogodišnji neprikosnoveni lider Socijalističke Federativne Rebublike Jugoslavije, umro je 4. maja 1980. I posle 45 godina stotine ljudi u kolonama defiluje kroz Kuću cveća u Beogradu, odajući mu poštu.
Ministarstvo prosvete saopštilo je da je objavilo dopunjen Katalog udžbenika prilagođenih potrebama učenika sa smetnjama u razvoju i invaliditetom za školsku 2025/2026 godinu.
U periodu od 5. do 9. maja u Srbiji će biti nestabilno, sa pljuskovima i grmljavinom, koji ponegde mogu biti intenzivniji, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Navršilo se dve godine od masovnog ubistva u selima Malo Orašje i Dubona kod Mladenovca, kada je Uroš Blažić iz automatske puške ubio devet i teško ranio 12 ljudi, a u Malom Orašju održava se program obeležavanja pod nazivom "Živite".
Komentari (0)