U Beogradu obeleženo 30 godina od akcije "Bljesak"

Od osude postupanja države Hrvatske do ocene da "život ide dalje" i da se odnosi među ljudima postepeno normalizuju - poruke su koje su se mogle čuti na skupu održanom u zgradi opštine Novi Beograd.

Ninko Tarbuk iz Udruženja Slavonija u srcu, koje je i organizator skupa, konstatovao je da u opštinama na čijim teritorijama je 1995. izvenedan akcija "Bljesak" danas ima najviše do tri odsto srpskog stanovništva, a ranije je bilo većinsko.

Ipak, on navodi da je državna politika zategnuta, ali da narod živi svoj život i da ga politika ne interesuje.

"Nema tamo nekih problema kada ljudi odlaze, obilaze svoje kuće, obilaze domove čiste, održavaju. Mi idemo tamo, gostujemo, družimo se, spajamo se sa kulturo-umetničkim društvima. Bilo je to što je bilo, ali život ide dalje", rekao je Tarbuk FoNetu.

POVEZANE VESTI

Politika

Trideset i jedan sat straha: Kako se tokom operacije "Bljesak" 1. maja 1995. promenila sudbina 15.000 ljudi

Tog 1. maja 1995. godine, jedni su slavili pobedu, a za oko 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije to je bio dan koji im je promenio život. Hrvatska vojska je prekršila Sarajevski sporazum i Rezoluciju UN 743, i za 31 sat zauzela 500 kvadratnih kilometara.

16:07Pre 89 d01.05.2025.

Autor

Društvo

(VIDEO) Navršene 34 godine od "krvavog Uskrsa" na Plitvicama: U prvom oružanom sukobu u SFRJ ubijeni Srbin i Hrvat

Na današnji dan pre 34 godine, na katolički Uskrs, hrvatski specijalci upali su na područje Nacionalnog parka "Plitvice". Tada su ubijeni hrvatski policajac i srpski teritorijalac, dok je 17 Srba zarobljeno i mučeno do razmene, saopšteno je još tada iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas".

15:26Pre 120 d31.03.2025.

Autor

Ipak, ima i nekih stvari iz prošlosti koje se ne zaboravljaju.

"Mi nećemo i ne možemo to zaboraviti nikad. Ne samo 'Bljesak' pre 30 godina, nego 34 godine od prvog i velikog egzodusa Srba, sa prostora zapadne Slavonije, kada je proterano oko 80.000 ljudi, popaljeno i uništeno 196 sela sa većinskim ili čistim srpskim stanovništvom iz više opština. Ne možemo to zaboraviti, pa ne možemo - na neki način - to ni oprostiti, ali moramo da održavamo sećanja", naveo je Tarbuk.

Predsednik Saveza Srba iz regiona i poslanik Miodrag Linta tvrdi da je pre sukoba u Hrvatskoj živelo 750.000 Srba, a da se njihov broj smanjuje i u mirnodopskim okolnostima.

"Od 2011. do 2021. broj Srba se smanjio za trećinu, dakle sa 186.000 na 124.000. To jasno govori u kakvoj situaciji se nalaze preostali Srbi u Hrvatskoj", rekao je Linta FoNetu.

Foto: Srđan Ilić

Dodao je i da i U Hrvatskoj i dalje "dominira matrica da su Srbi agresori, remetilački faktor i peta kolona".

"To malo Srba što je ostalo se tretiraju kao građani trećeg reda. Mnogi ne mogu da ostvaruju svoja osnovna ljudska prava. Imamo brojne primere nasilja, govora mržnje, rehabilitacije Ustaštva", tvrdi Linta.

On smatra da je Hrvatska "zarobljena u svojoj zločinačkoj, tamnoj prošlosti".

"Ne postoji stvarna politička volja da Hrvatska napravi suštinski iskorak i da se, pre svega, uspostave isti standardi u suđenjima za ratne zločine s jedne strane i isti aršini vezano za poštovanje svih žrtava bez obzira na nacionalno-religijsku pripadnost", ocenio je Linta.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Pratite nas na društvenim mrežama:

Komentari (0)