Tatjani objava da malu Nađu, dete leptira, niko neće promenila život: Hrabra Čačanka uskoro zakonski postaje njena mama
Godinu dana niko nije smeo ni hteo da usvoji ili bar udomi malu devojčicu Leptiru koja boluje od retke genetske bolesti zbog koje joj je koža ekstremno osetljiva. A onda se pojavila Tatjana Obradović iz Čačka, čijem velikom srcu se divi cela Srbija.
Ona je podnela zahtev da bude hraniteljka ove devojčice koja već četiri godine uz nju i njenu porodicu odrasta. Ovih dana konačno će zakonski postati ono što je ljubavlju i delom pokazala. Nađina mama.
Jedna objava na društvenoj mreži Tatjani Obradović promenila je život iz korena, ali ne samo njoj, već i maloj Nađi koja boluje od najteže i neizlečive bolesti. A objava je glasila da malu Nađu, dete leptira, neće niko. Tatjana nije imala dilemu.
Primer Tatjane Obradović iz Čačka, hraniteljke koja brine o bolesnoj devojčici Nađi, vraća veru u dobrotu i ljubav. Obe očekuju da uskoro bude završen postupak usvojenja.
Veštačka inteligencija (AI) može da otkrije rak pluća mesecima unapred koristeći samo osnovne podatke iz medicinske analize lekara opšte prakse, preneli su holandski mediji.
Koronavirus je neke genetičke varijante brže zaražavao. Ipak, to nije oružje koje se može individualizovati kao u filmu, da se napravi virus u odnosu na genetički profil pojedinca, rekao je u SIntezi profesor genetike na Medicinskom fakultetu i načelnik Instituta za sudsku medicinu Oliver Stojković.
"Odlučila sam, da ću da idem, da uzmem tu bebu. Nisam imala informacije ni čak da je devojčica, to nije pisalo. Samo da je to dete koje je ostavljeno na rođenju od strane roditelja, da leži tu kod nas na dečijoj hirurgiji u bolnici u Čačku i da ne može nijedna institucija da je prihvati", ispričala je Tatjana za Newsmax Balkans.
Nađa ima buloznu epidermolizu, tešku bolest, odnosno retko oboljenje kože u kome je koža veoma nežna i osetljiva, tako da i pri najmanjem dodiru ili pritisku nastaju njena oštećenja.
Printscreen: Newsmax BalkansTatjana Obradović
"Tad nisam znala... čula sam za to oboljenje, ali nisam znala detalje, ništa više o tome. I prosto nisam mogla da poverujem da je to toliko teško i surovo", navela je naša sagovornica.
"Moli da je ne kupam"
Tatjana je ubrzo prošla obuku za hranitelja, kako bi mala Nađa, posle više od godinu dana provedenih u bolnici, došla u njen zagrljaj.
"Eto, sve sam savladala, prosto sam želela i želim toj nesrećnici da pomognem što više mogu. Tako mi nije teško ni da je previjam, nije teško. To sve radim da bi njoj bilo bolje. Svakodnevno imamo kupanje i previjanje. Retko kad se desi da prođe dan da se ne okupamo. Ali previjanje je obavezno. I to traje dugo. Kupanje sa previjanjem traje četiri, pet, čak i šest sati. Zavisi kakve su rane i koliko treba vremena da se to sve obradi i sredi. Nađi je... Najviše trauma je to kupanje. Jako mi je teško slušati je kako plače, kako moli da je ne kupam. Ali to sve mora i ne možemo mimo toga. Kad se završi sve to, onda Nađa postane vesela, nasmejana devojčica. Priča, igra se, peva, sasvim drugo dete", navela je Nađina hraniteljka.
"Svi je volimo"
Tatjana je majka troje dece i baka četvoro unučadi.
Kako kaže, svi su najviše vezani za Nađu.
"Te emocije su pomešane. Nađa me zove baba, zato što su moji unučići tu negde kao i ona sa godinama. A opet znamo da me doživljava kao majku. E sad, Nađa je stvarno prihvaćena od svih nas. Ne znam da li je volim kao ćerku ili kao unuku. Eto, to sam malo... Uglavnom, svi je volimo", ispričala je hrabra Čačanka.
Tanja je svojim delom dokazala da nije samo majka ona koja rodi, već i ona koja gaji decu.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
U vremenu u kojem se svi takmiče — i roditeljstvo je postalo trka. Ko plaća cenu kad ambicije odraslih postanu stres za decu? Sutra u emisiji TRAŽIM REČ o pritisku uspeha i njegovoj ceni u porodici govoriće Nataša Vasić, nastavnica srpskog jezika i književnosti, autor knjige “Takmičenje Milijana Lazović, dečiji psiholog
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Kako izgleda medijska scena Srbije i koliko je tome doprinelo regulatorno telo osnovano pre 22 godine? Da li REM pored medijske reguliše i političku scenu Srbije? Može li politika danas da se osloni na internet i društvene mreže ili je moć televizije ipak dominantna? Odgovore tražimo od direktora Radio televizije Vojvodine Gorana Karadžića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su K. P. (36), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu podneće krivičnu prijavu protiv K. M. (39) iz ovog grada, zbog sumnje da je nakon porođaja, bacila novorođenče na travnjak, usled čega je preminulo.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, uhapsili su V. K. (65), bivšu v. d. direktorku Zavoda za transfuziju krvi Niš, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo zloupotreba službenog
Direktor Opšte bolnice u Sremskoj Mitrovici Vojislav Mirnić izjavio je da je u jedinici intenzivne terapije te ustanove trenutno šestoro putnika teško povređenih prilikom prevrtanja autobusa i naveo da su oni u stabilnom stanju.
Gradonačelnik Sremske Mitrovice Branislav Nedimović izjavio je da su još tri osobe otpuštene iz jedinica intenzivne nege na dalje bolničko lečenje koje podrazumeva blaži oblik nege.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su u Šapcu državljanina Bosne i Hercegovine D. N. (43) za kojim je raspisana Interpolova poternica za krivična dela ubistvo, teška krađa i razbojništvo, izvršena u Holandiji.
Refundacija polovine školarina samofinansirajućim studentima počeće ove, odnosno, najkasnije početkom naredne nedelje. Iz Ministarstva prosvete najavljuju da će svim studentima novac biti isplaćen do kraja novembra. Takođe, studentima je odobren upis na teret budžeta i sa manje od 48 ESPB bodova.
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su nešto posle 10 časova prvu sednicu redovnog jesenjeg zasedanja, na kojoj će se raspravljati o preostalim tačkama dnevnog reda, odnosno o kadrovskim rešenjima.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Komentari (0)