(VIDEO) Bojana (25) se šest godina bori sa bulimijom: "Diktirala je moj život, dugo je nisam bila svesna"
Poremećaji u ishrani spadaju u najsmrtonosnije psihijatrijske bolesti, a najpodložniji su im adolescenti. Već oko desete godine života mogu da se primete prvi znaci poremećaja, a to je i period kada se najčešće javlja anoreksija.
Bulimija, s druge strane, najčešće nastupa kasnije, u kasnoj adolescenciji. Devojčice su čak devet puta češće pogođene ovom bolešću u odnosu na dečake.
Jedna od njih je i Bojana Radenković. U emisiji Tražim reč na Newsmax Balkans televiziji rekla je da je manjak samopouzdanja doveo do prekomerne kontrole unosa hrane. Nikada nije imala višak kilograma, ali je bila nezadovoljna svojim izgledom.
"Pre više od deset godina, poremećaj ishrane je nastupio postepeno. Počelo je sa otprilike četrnaest godina, postala sam svesna tek sa osamnaest. Ni danas, sa dvadeset pet, ne mogu da nađem adekvatne reči kojima bih opisala to stanje", priznaje Bojana i dodaje da je poremećaj ishrane vrlo ozbiljna mentalna bolest.
Kada je shvatila da ne može sama da nastavi borbu, odlučila je da potraži pomoć.
"Sve je počelo sa konzumiranjem manjih količina hrane, mislila sam da ću promeniti svoj život ako promenim način ishrane, da ću kontrolom hrane da se osetim bolje u svojoj koži", dodaje Bojana.
Kako je količina hrane postajala sve manja, prestala je da oseća glad. Poneka jabuka za večeru bila je najviše što je jela u tom periodu.
"Bulimija mi je diktirala život"
Bojana naglašava da kilaža ne igra bitnu ulogu u smislu da to nije jedini pokazatelj poremećaja, a vremenom je razvila i bulimiju.
"To znači da sam unosila ogromne količine hrane, koju sam posle izbacivala na silu - da li putem povraćanja, vežbanja, korišćenjem laksativa - nije bilo bitno, bulimija je diktirala moj život", svesno o problemu priča Bojana.
Kristin Vukašinović iz Udruženja za borbu protiv poremećaja u ishrani "Hestija", čija se ćerka lečila od poremećaja ishrane, kaže da su roditelji u ovakvim situacijama često potpuno zbunjeni, a za bolest saznaju kada je ona već ozbiljno uzela maha.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Prvi alarm obično bude izbegavanje zajedničkih obroka. Ako vaša deca jedu sa vama, onda su to minimalni obroci, niskokalorični. Zatim se menja stil oblačenja, a nastupa i preterana fizička aktivnost", dodaje Kristin kao znak za uzbunu.
Bolest, naglašava Vukašinović, nikako ne bi smela da bude razlog za stid.
"Bila sam besna i uplašena, ali nikada posramljena zbog ćerkine bolesti", kaže ona.
Punih devet godina traje njihova borba, a danas je na svoju ćerku ponosna jer je pobedila sebe i vodi kvalitetan život.
Poremećaji u ishrani se doživljavaju neozbiljno, kao hir, a zapravo su opsesija i jedna od najopasnijih psihijatrijskih bolesti.
Anksioznost, manjak samopouzdanja
Ono što je zajedničko brojnim pacijentima jeste da su anksiozni, bez samopoštovanja i samopouzdanja, i da su perfekcionisti. Kristin je to prepoznala kod svoje ćerke i vodila je kod školskog psihologa, razgovarala sa učiteljicom, kasnije i razrednim - ali niko nije primetio problem.
Bojana Pavlović je 1986. godine, kada je imala 14 meseci primila vakcinu, iako, kako jre navela, nije bila potpuno zdrava, zbog čega je pala u komu, doživela kliničku smrt i u potpunosti izgubila sluh. O svom iskustvu, odrastanju i životu bez zvuka, ali i bez granica govorila je za Newsmax Balkans.
Procene kažu da u Srbiji od celijakije boluje oko 70.000 ljudi, mada zvanični registar ne postoji i stvarni broj može biti i veći. Udruženje za celijakiju Srbije aktivno radi na edukaciji, podršci novodijagnostikovanima i lobiranju za ravnomernu dostupnost bezglutenskih proizvoda širom zemlje.
Nažalost, u školama se gotovo uopšte ne govori o poremećajima u ishrani, iako su podaci alarmantni.
Bojana se leči od 2019. godine, a prema sopstvenim rečima, danas je "90 odsto izlečena", zahvaljujući, kako naglašava, ne samo sebi već i velikoj podršci stručnjaka.
Lečenje često i doživotno
Lečenje ovih poremećaja je dugotrajno, često i doživotno. Ono zahteva angažman tima lekara, ali i aktivno učešće porodice, koja je ključ za oporavak.
Posledice poremećaja nisu samo estetske, iako se mogu uočiti na kosi, koži i zubima, već se najozbiljnije odražavaju na unutrašnje organe poput želuca, jetre i bubrega.
Nutricionistkinja Milka Raičević rekla je da poremećaj ishrane predstavlja apsolutnu lažnu sliku sebe, zato oporavak nije moguć bez psihijatra.
Raičević je podelila uznemirujuću priču o jednoj pacijentkinji koja je bila sportistkinja iz Crne Gore. Naime, živela je na četiri šljive, deset litara vode, uz večeru od tri lista zelene salate i jedan list pršute, i minimum sat vremena fizičke aktivnosti dnevno.
Printscreen: Newsmax Balkans
Na treninge je nosila višeslojnu odeću kako se ne bi primećivao drastičan gubitak kilaže. Ta pacijentkinja je preminula od posledica bolesti.
Čak 80 miliona ljudi ima poremećaj ishrane
Danijela Posedi, psihološkinja i psihoterapeutkinja iz Centra za dečiju psihologiju, koja se uključila u emisiju, podelila je neverovatnu brojku od čak 80 miliona ljudi koji u ovom trenutku pati od poremećaja ishrane u svetu.
"Ako razumete da je poremećaj ishrane druga bolest po stopi smrtnosti, odmah posle suicida, onda treba pristupiti sistemskom rešenju problema", rekla je psihološkinja i dodala da kada se govori o poremećaju ishrane zapravo se govori o simptomu, o posledici nečega što se trpelo godinama.
Printscreen: Newsmax Balkans
Zato je potrebna šira mreža podrške, oko čega su saglasne sve gošće.
Bojanin cilj danas je da pomogne ljudima, da osete podršku i razumevanje koje možda nemaju u svom bliskom okruženju.
Ona nije čula za poremećaje u ishrani u periodu kada joj je bilo najpotrebnije, zato oseća obavezu da o ovom alarmantnom problemu priča javno.
Uz to, ona se sprema da upiše edukaciju za psihoterapeuta kako bi jednog dana ona bila ta, koja bi bez osude, pomogla onima kojima je pomoć potrebna.
Ovim putem, apelujemo na sve koji su se u ovom razgovoru pronašli, da se obrate stručnjacima. Izlaz iz zamke zvane poremećaj ishrane je moguć.
U serijalu “Nova diplomatija: Ambasade na Balkanu,” ekskluzivni intervjui sa ambasadorima otkrivaju izazove i uloge savremene diplomatije.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-U SLUŽBI LAŽNIH VESTI
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Gost emisije "Dijagnoza" je nekadašnji premijer Crne Gore i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović. Poslanici će narednih dana ponovo odlučivati o Sporazumu s Emiratima u oblasti turizma i nekretnina jer predsednik države nije želeo da potpiše ratifikovani dokument. Abazović smatra da sve u Sporazumu "miriše" na korupciju, pogotovo, kako je naveo, što se u celom najavljenom poslu pojavljuje samo jedan potencijalni investitor. Nekadašnji premijer govorio je i o slučaju sinovca Andrije Mandića koji je osumnjičen da je u Podgorici pucao u dvojicu sugrađana kao i najavljenoj reviziji počasnog državljanstva kontroverznom biznismenu Naseru Ramaju kome je crnogorski pasoš dodelila Abazovićeva Vlada.
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Dve 22-godišnje devojke iz Lazarevca preminule su od povreda zadobijenih u sudaru putničkog i teretnog vozila u mestu Čepelica na magistralnom putu Bileća-Trebinje.
Sonja (57) i Marko Mirotić (69) iz Podgorice ispunili su svoj dugogodišnji san i pokazali da je sve moguće - ostvarili su se kao roditelji posle 22 godine borbe za potomstvo. Sonja je za Newsmax Balkans ispričala kako je izgledao put na kom nikada nisu izgubili nadu, veru i upornost.
Veliki požar zahvatio je područje u okolini sela Mečkovac, nadomak Vranja, a vatrena stihija, potpomognuta jakim vetrom i visokim temperaturama, opasno se približava kućama i poljoprivrednim imanjima.
U pucnjavi u Budvi koja se dogodila rano ujutru na Slovenskoj plaži ubijeni su otac i sin. Za dvostruko ubistvo osumnjičen je S. S. (65), brat i stric dvojice ubijenih, koji je uhapšen.
Predsednik Opštine Budva Nikola Jovanović proglasio je 29. jul za Dan žalosti u toj opštini zbog zločina na Slovenskoj plaži, kada je muškarac ubio svog brata i bratanca.
U selu Bogojevo, opština Odžaci, proglašena je afrička kuga svinja, a zaražene životinje su, u skladu sa zakonskim procedurama, eutanazirane. I dok su mere dezinfekcije i uklanjanja leševa sprovedene po hitnom postupku, novo žarište uznemirenja javlja se u obližnjem Karavukovu.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da će tokom izvođenja radova na zameni instalacija distributivne toplovodne mreže u Spasovdanskoj ulici doći do promena u radu linije 89.
U Nacionalnom parku Fruška gora zabeležen je poseban trenutak za prirodu Srbije - rođen je mladunac evropskog bizona (Bison bonasus), najvećeg kopnenog sisara Evrope. Ova radosna vest predstavlja još jedan važan korak u dugoročnim naporima za očuvanje ove nekada gotovo izumrle vrste.
Na celoj teritoriji Vranja, uključujući i Vranjsku Banju, proglašena je vanredna situacija zbog velikog broja požara na otvorenom, a odluka o tome doneta je na vanrednoj sednici Gradskog štaba, navedeno je na zvaničnoj stranici Grada Vranja.
Specijalni sud u Hagu je saopštio da je Sudsko veće II izdalo naredbu kojom je 15. septembar 2025. godine određen kao datum kada bi trebalo da počne iznošenje dokaza odbrane u slučaju bivših lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Hoće li Donald Tramp odustati od pregovora sa Vladimirom Putinom o okončanju sukoba u Ukrajini? Šta znače humanitarne pauze koje je najavio Izrael, dok deca i ljudi u Gazi umiru od gladi i neuhranjenosti?
Stopa nezaposlenosti u Srbiji iznosi 9,1 odsto pokazuju podaci Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ). Direktor (NSZ) Milan Bosnić rekao je za Newsmax Balkans da su i dalje najtraženija zanimanjima u oblasti informacionih tehnologija, prava i inženjeringa.
Komentari (0)