(VIDEO) Bojana (25) se šest godina bori sa bulimijom: "Diktirala je moj život, dugo je nisam bila svesna"
Poremećaji u ishrani spadaju u najsmrtonosnije psihijatrijske bolesti, a najpodložniji su im adolescenti. Već oko desete godine života mogu da se primete prvi znaci poremećaja, a to je i period kada se najčešće javlja anoreksija.
Bulimija, s druge strane, najčešće nastupa kasnije, u kasnoj adolescenciji. Devojčice su čak devet puta češće pogođene ovom bolešću u odnosu na dečake.
Jedna od njih je i Bojana Radenković. U emisiji Tražim reč na Newsmax Balkans televiziji rekla je da je manjak samopouzdanja doveo do prekomerne kontrole unosa hrane. Nikada nije imala višak kilograma, ali je bila nezadovoljna svojim izgledom.
"Pre više od deset godina, poremećaj ishrane je nastupio postepeno. Počelo je sa otprilike četrnaest godina, postala sam svesna tek sa osamnaest. Ni danas, sa dvadeset pet, ne mogu da nađem adekvatne reči kojima bih opisala to stanje", priznaje Bojana i dodaje da je poremećaj ishrane vrlo ozbiljna mentalna bolest.
Kada je shvatila da ne može sama da nastavi borbu, odlučila je da potraži pomoć.
"Sve je počelo sa konzumiranjem manjih količina hrane, mislila sam da ću promeniti svoj život ako promenim način ishrane, da ću kontrolom hrane da se osetim bolje u svojoj koži", dodaje Bojana.
Kako je količina hrane postajala sve manja, prestala je da oseća glad. Poneka jabuka za večeru bila je najviše što je jela u tom periodu.
"Bulimija mi je diktirala život"
Bojana naglašava da kilaža ne igra bitnu ulogu u smislu da to nije jedini pokazatelj poremećaja, a vremenom je razvila i bulimiju.
"To znači da sam unosila ogromne količine hrane, koju sam posle izbacivala na silu - da li putem povraćanja, vežbanja, korišćenjem laksativa - nije bilo bitno, bulimija je diktirala moj život", svesno o problemu priča Bojana.
Kristin Vukašinović iz Udruženja za borbu protiv poremećaja u ishrani "Hestija", čija se ćerka lečila od poremećaja ishrane, kaže da su roditelji u ovakvim situacijama često potpuno zbunjeni, a za bolest saznaju kada je ona već ozbiljno uzela maha.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Prvi alarm obično bude izbegavanje zajedničkih obroka. Ako vaša deca jedu sa vama, onda su to minimalni obroci, niskokalorični. Zatim se menja stil oblačenja, a nastupa i preterana fizička aktivnost", dodaje Kristin kao znak za uzbunu.
Bolest, naglašava Vukašinović, nikako ne bi smela da bude razlog za stid.
"Bila sam besna i uplašena, ali nikada posramljena zbog ćerkine bolesti", kaže ona.
Punih devet godina traje njihova borba, a danas je na svoju ćerku ponosna jer je pobedila sebe i vodi kvalitetan život.
Poremećaji u ishrani se doživljavaju neozbiljno, kao hir, a zapravo su opsesija i jedna od najopasnijih psihijatrijskih bolesti.
Anksioznost, manjak samopouzdanja
Ono što je zajedničko brojnim pacijentima jeste da su anksiozni, bez samopoštovanja i samopouzdanja, i da su perfekcionisti. Kristin je to prepoznala kod svoje ćerke i vodila je kod školskog psihologa, razgovarala sa učiteljicom, kasnije i razrednim - ali niko nije primetio problem.
Bojana Pavlović je 1986. godine, kada je imala 14 meseci primila vakcinu, iako, kako jre navela, nije bila potpuno zdrava, zbog čega je pala u komu, doživela kliničku smrt i u potpunosti izgubila sluh. O svom iskustvu, odrastanju i životu bez zvuka, ali i bez granica govorila je za Newsmax Balkans.
Procene kažu da u Srbiji od celijakije boluje oko 70.000 ljudi, mada zvanični registar ne postoji i stvarni broj može biti i veći. Udruženje za celijakiju Srbije aktivno radi na edukaciji, podršci novodijagnostikovanima i lobiranju za ravnomernu dostupnost bezglutenskih proizvoda širom zemlje.
Nažalost, u školama se gotovo uopšte ne govori o poremećajima u ishrani, iako su podaci alarmantni.
Bojana se leči od 2019. godine, a prema sopstvenim rečima, danas je "90 odsto izlečena", zahvaljujući, kako naglašava, ne samo sebi već i velikoj podršci stručnjaka.
Lečenje često i doživotno
Lečenje ovih poremećaja je dugotrajno, često i doživotno. Ono zahteva angažman tima lekara, ali i aktivno učešće porodice, koja je ključ za oporavak.
Posledice poremećaja nisu samo estetske, iako se mogu uočiti na kosi, koži i zubima, već se najozbiljnije odražavaju na unutrašnje organe poput želuca, jetre i bubrega.
Nutricionistkinja Milka Raičević rekla je da poremećaj ishrane predstavlja apsolutnu lažnu sliku sebe, zato oporavak nije moguć bez psihijatra.
Raičević je podelila uznemirujuću priču o jednoj pacijentkinji koja je bila sportistkinja iz Crne Gore. Naime, živela je na četiri šljive, deset litara vode, uz večeru od tri lista zelene salate i jedan list pršute, i minimum sat vremena fizičke aktivnosti dnevno.
Printscreen: Newsmax Balkans
Na treninge je nosila višeslojnu odeću kako se ne bi primećivao drastičan gubitak kilaže. Ta pacijentkinja je preminula od posledica bolesti.
Čak 80 miliona ljudi ima poremećaj ishrane
Danijela Posedi, psihološkinja i psihoterapeutkinja iz Centra za dečiju psihologiju, koja se uključila u emisiju, podelila je neverovatnu brojku od čak 80 miliona ljudi koji u ovom trenutku pati od poremećaja ishrane u svetu.
"Ako razumete da je poremećaj ishrane druga bolest po stopi smrtnosti, odmah posle suicida, onda treba pristupiti sistemskom rešenju problema", rekla je psihološkinja i dodala da kada se govori o poremećaju ishrane zapravo se govori o simptomu, o posledici nečega što se trpelo godinama.
Printscreen: Newsmax Balkans
Zato je potrebna šira mreža podrške, oko čega su saglasne sve gošće.
Bojanin cilj danas je da pomogne ljudima, da osete podršku i razumevanje koje možda nemaju u svom bliskom okruženju.
Ona nije čula za poremećaje u ishrani u periodu kada joj je bilo najpotrebnije, zato oseća obavezu da o ovom alarmantnom problemu priča javno.
Uz to, ona se sprema da upiše edukaciju za psihoterapeuta kako bi jednog dana ona bila ta, koja bi bez osude, pomogla onima kojima je pomoć potrebna.
Ovim putem, apelujemo na sve koji su se u ovom razgovoru pronašli, da se obrate stručnjacima. Izlaz iz zamke zvane poremećaj ishrane je moguć.
Da li ste čuli za advokata osuđenog po nalogu Tita samo zato što je profesionalno branio Dražu Mihailovića? Otkrijte kako su sudstvo i tužilaštvo bili izuzetno „partizovani“ i kako je zapisnik sa Dražinog streljanja kružio među ministrima kao trofej - pre nego što je misteriozno nestao… Zavirite u pozadinu Staljinovih optužbi protiv Komunističke partije - potez osmišljen da bi se obračunao sa Titom. Prvi put javno, saznajte istinu o patološkom mučenju u režiji Državne bezbednosti! Naši sagovornici su dr Srđan Cvetković, autor knjige “Ozna” i prof. dr Boško Bojović, istoričar. STROGO POVERLJIVO je dokumentarni serijal koji predstavlja autentične autore i njihove jedinstvene interpretacije istorijskih događaja na Balkanu. Prikazujući ključne momente, serijal stavlja Balkan u centar političkih previranja koja su oblikovala ne samo ovaj region već i Evropu i svet.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
07:00
TRAŽIM REČ (R)
Šta se dešava kada hrana postane neprijatelj? Zašto ćutimo o poremećajima u ishrani, iako pogađaju hiljade mladih? Kako izgleda dan osobe koja se bori sa anoreksijom ili bulimijom? Za emisiju "Tražim reč" govorili su Kristina Vukašinović iz Udruženja za borbu protiv poremećaja u ishrani Hestija, Bojana Radenković - devojka koja se borila sa anoreksijom i bulimijom, dijetetičar–nutricionista Milka Raičević i psiholog i psihoterapeut Centra za dečiju psihologiju Danijela Posedi.
specijal
08:00
OTVORI OČI
Jesu li izbori o kojima je govorio predsednik Vučić rešenje za trenutnu društveno-političku situaciju? Da li je Srbija spremna za nuklearnu elektranu i koji će biti glavni zadaci novoosnovane komisije? Šta znači u praksi "država bez keša" koju planira albanski premijer Edi Rama?
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE (R)
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
Ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao je na konferenciji za novinare da se u Valjevskoj bolnici nalaze četiri osobe povređene na protestima sa lakim povredama, a o navodima o povređivanju i smrti maloletnika u Valjevu, istakao je da se to nije desilo.
U organizaciji studenata u blokadi i zborova, četvrto veče zaredom u više mesta u Srbiji održani su protesti pod nazivom "Srbija se umiriti ne može". U Valjevu se dogodio niz incidenata, nakon čega je usledilo hapšenje demonstranata. Incidenti su zabeleženi i u drugim mestima.
Jedna osoba je poginula, a sedam je povređeno u saobraćajnoj nesreći na putu Zaječar–Knjaževac kod sela Grljan, koja se dogodila oko pet sati, saznajemo iz Policijske uprave Zaječar.
Dvadesetak dana pred Gitarijadu, grupa Goblini je objavila da neće nastupiti u Zaječaru jer im je nastup otkazan verovatno iz političkih razloga. Sa njima su se solidarisali i ostali koji su bili najavljeni kao gosti, što je dovelo u pitanje održavanje festivala.
Predsednik Aleksandar Vučić u svom obraćanju javnosti iz Palate Srbije izjavio je da je pitanje dana kada će nekog ubiti, ukoliko država ne bude preduzela odlučnije i snažnije korake.
Brzom i odlučnom reakcijom stvoreni su uslovi da nadležno javno tužilaštvo u Valjevu i prekršajni sud intenzivira procesuiranje svih počinilaca nasilja, bez izuzetka, čime je država još jednom pokazala da nasilnici ne mogu i neće sprečiti rad institucija Republike, saopštilo je Ministarstvo pravde.
U organizaciji studenata u blokadi i zborova građana, peto veče zaredom održani se protesti u nekoliko gradova u Srbiji. Za razliku od proteklih večeri, ovog puta je na svim lokacijama gde su se održali protesti veče proteklo mirno i bez incidenata.
Kosovska policija uhapsija je na administrativnom prelazu Merdare S. S. pod sumnjom da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva tokom sukoba na Kosovu i Metohiji.
Mesna industrija je nekada bila ključni ekonomski faktor. Ipak, njeni uticaji na životnu sredinu i zdravlje ljudi postaju sve ozbiljnija tema. Sa jačanjem stočarstva i proširenjem proizvodnje dolazi do povećanja emisije gasova staklene bašte i zagađenja vazduha. Kakva je situacija u Srbiji?
Visoki savet tužilaštva saopštio je da oštro osuđuje napad na prostorije Višeg i Osnovnog javnog tužilaštva kao i Prekršajnog suda u Valjevu u subotu uveče od strane "nasilnih demonstranata" i poziva sve građane da se uzdrže od bilo kakve primene nasilja prilikom javnih skupova i protesta.
U ranim jutarnjim časovima u Zubinom Potoku došlo je do požara u štampariji Miloša Perovića, funkcionera Srpske liste i kandidata te političke stranke na predstojećim lokalnim izborima. Do požara je došlo usled napada eksplozivnom napravom na lokal, a vatru su brzo lokalizovale vatrogasne jedinice.
U blizini Trga braće Milić u Severnoj Mitrovici postavljen je teren za turnir u basketu 3 na 3, koji je organizovala Opština Severna Mitrovica. Majka poginulih blizanaca Srđana i Bobana Milića, Nada Milić, koji su stradali na KiM tokom NATO agresije, ovaj čin smatra provokacijom.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) Srbije izdao je hitno upozorenje na intenzivne pljuskove sa grmljavinom i gradom za područja Sremskog, Mačvanskog i Kolubarskog okruga.
Komentari (0)