(VIDEO) Bojana (25) se šest godina bori sa bulimijom: "Diktirala je moj život, dugo je nisam bila svesna"
Poremećaji u ishrani spadaju u najsmrtonosnije psihijatrijske bolesti, a najpodložniji su im adolescenti. Već oko desete godine života mogu da se primete prvi znaci poremećaja, a to je i period kada se najčešće javlja anoreksija.
Bulimija, s druge strane, najčešće nastupa kasnije, u kasnoj adolescenciji. Devojčice su čak devet puta češće pogođene ovom bolešću u odnosu na dečake.
Jedna od njih je i Bojana Radenković. U emisiji Tražim reč na Newsmax Balkans televiziji rekla je da je manjak samopouzdanja doveo do prekomerne kontrole unosa hrane. Nikada nije imala višak kilograma, ali je bila nezadovoljna svojim izgledom.
"Pre više od deset godina, poremećaj ishrane je nastupio postepeno. Počelo je sa otprilike četrnaest godina, postala sam svesna tek sa osamnaest. Ni danas, sa dvadeset pet, ne mogu da nađem adekvatne reči kojima bih opisala to stanje", priznaje Bojana i dodaje da je poremećaj ishrane vrlo ozbiljna mentalna bolest.
Kada je shvatila da ne može sama da nastavi borbu, odlučila je da potraži pomoć.
"Sve je počelo sa konzumiranjem manjih količina hrane, mislila sam da ću promeniti svoj život ako promenim način ishrane, da ću kontrolom hrane da se osetim bolje u svojoj koži", dodaje Bojana.
Kako je količina hrane postajala sve manja, prestala je da oseća glad. Poneka jabuka za večeru bila je najviše što je jela u tom periodu.
"Bulimija mi je diktirala život"
Bojana naglašava da kilaža ne igra bitnu ulogu u smislu da to nije jedini pokazatelj poremećaja, a vremenom je razvila i bulimiju.
"To znači da sam unosila ogromne količine hrane, koju sam posle izbacivala na silu - da li putem povraćanja, vežbanja, korišćenjem laksativa - nije bilo bitno, bulimija je diktirala moj život", svesno o problemu priča Bojana.
Kristin Vukašinović iz Udruženja za borbu protiv poremećaja u ishrani "Hestija", čija se ćerka lečila od poremećaja ishrane, kaže da su roditelji u ovakvim situacijama često potpuno zbunjeni, a za bolest saznaju kada je ona već ozbiljno uzela maha.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Prvi alarm obično bude izbegavanje zajedničkih obroka. Ako vaša deca jedu sa vama, onda su to minimalni obroci, niskokalorični. Zatim se menja stil oblačenja, a nastupa i preterana fizička aktivnost", dodaje Kristin kao znak za uzbunu.
Bolest, naglašava Vukašinović, nikako ne bi smela da bude razlog za stid.
"Bila sam besna i uplašena, ali nikada posramljena zbog ćerkine bolesti", kaže ona.
Punih devet godina traje njihova borba, a danas je na svoju ćerku ponosna jer je pobedila sebe i vodi kvalitetan život.
Poremećaji u ishrani se doživljavaju neozbiljno, kao hir, a zapravo su opsesija i jedna od najopasnijih psihijatrijskih bolesti.
Anksioznost, manjak samopouzdanja
Ono što je zajedničko brojnim pacijentima jeste da su anksiozni, bez samopoštovanja i samopouzdanja, i da su perfekcionisti. Kristin je to prepoznala kod svoje ćerke i vodila je kod školskog psihologa, razgovarala sa učiteljicom, kasnije i razrednim - ali niko nije primetio problem.
Bojana Pavlović je 1986. godine, kada je imala 14 meseci primila vakcinu, iako, kako jre navela, nije bila potpuno zdrava, zbog čega je pala u komu, doživela kliničku smrt i u potpunosti izgubila sluh. O svom iskustvu, odrastanju i životu bez zvuka, ali i bez granica govorila je za Newsmax Balkans.
Procene kažu da u Srbiji od celijakije boluje oko 70.000 ljudi, mada zvanični registar ne postoji i stvarni broj može biti i veći. Udruženje za celijakiju Srbije aktivno radi na edukaciji, podršci novodijagnostikovanima i lobiranju za ravnomernu dostupnost bezglutenskih proizvoda širom zemlje.
Nažalost, u školama se gotovo uopšte ne govori o poremećajima u ishrani, iako su podaci alarmantni.
Bojana se leči od 2019. godine, a prema sopstvenim rečima, danas je "90 odsto izlečena", zahvaljujući, kako naglašava, ne samo sebi već i velikoj podršci stručnjaka.
Lečenje često i doživotno
Lečenje ovih poremećaja je dugotrajno, često i doživotno. Ono zahteva angažman tima lekara, ali i aktivno učešće porodice, koja je ključ za oporavak.
Posledice poremećaja nisu samo estetske, iako se mogu uočiti na kosi, koži i zubima, već se najozbiljnije odražavaju na unutrašnje organe poput želuca, jetre i bubrega.
Nutricionistkinja Milka Raičević rekla je da poremećaj ishrane predstavlja apsolutnu lažnu sliku sebe, zato oporavak nije moguć bez psihijatra.
Raičević je podelila uznemirujuću priču o jednoj pacijentkinji koja je bila sportistkinja iz Crne Gore. Naime, živela je na četiri šljive, deset litara vode, uz večeru od tri lista zelene salate i jedan list pršute, i minimum sat vremena fizičke aktivnosti dnevno.
Printscreen: Newsmax Balkans
Na treninge je nosila višeslojnu odeću kako se ne bi primećivao drastičan gubitak kilaže. Ta pacijentkinja je preminula od posledica bolesti.
Čak 80 miliona ljudi ima poremećaj ishrane
Danijela Posedi, psihološkinja i psihoterapeutkinja iz Centra za dečiju psihologiju, koja se uključila u emisiju, podelila je neverovatnu brojku od čak 80 miliona ljudi koji u ovom trenutku pati od poremećaja ishrane u svetu.
"Ako razumete da je poremećaj ishrane druga bolest po stopi smrtnosti, odmah posle suicida, onda treba pristupiti sistemskom rešenju problema", rekla je psihološkinja i dodala da kada se govori o poremećaju ishrane zapravo se govori o simptomu, o posledici nečega što se trpelo godinama.
Printscreen: Newsmax Balkans
Zato je potrebna šira mreža podrške, oko čega su saglasne sve gošće.
Bojanin cilj danas je da pomogne ljudima, da osete podršku i razumevanje koje možda nemaju u svom bliskom okruženju.
Ona nije čula za poremećaje u ishrani u periodu kada joj je bilo najpotrebnije, zato oseća obavezu da o ovom alarmantnom problemu priča javno.
Uz to, ona se sprema da upiše edukaciju za psihoterapeuta kako bi jednog dana ona bila ta, koja bi bez osude, pomogla onima kojima je pomoć potrebna.
Ovim putem, apelujemo na sve koji su se u ovom razgovoru pronašli, da se obrate stručnjacima. Izlaz iz zamke zvane poremećaj ishrane je moguć.
Da li će doći do sastanka Trampa i Putina u Budimpešti i šta koči mir u Ukrajini? Da li je novi plan za deblokadu proširenja EU i nova šansa za Srbiju i zemlje regiona? Kakva je situacija na fakultetima uoči početka nove akademske godine?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Šta je pozadina američke inicijative da ugasi UNMIK, a britanske da ga reformiše i šta bi se u tom slučaju desilo sa Rezolucijom 1244? Kakva je sudbina ZSO? Gosti STava dana - Zoran Živanović advokat i profesor doktor sa FPN-a Slobodan Samardžić.
special
10:30
BIZLIFE WEEK ( R )
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
30 godina nakon donošenja Pekinške povelje o ženskim pravima pitamo se koliko su žene danas vidljive, sigurne i ravnopravne u javnom, političkom i privatnom prostoru? Kako razumeju važnost telesnog integriteta, postavljanja granica i međusobnog poštovanja? Gosti u studiju: Tatjana Macura, ministarka bez portfelja, i Mihajlo Pavić, autor projekta „Vidljive i sigurne”.
U Urgentni centar oko 6.30 sati primljena je 29-godišnja devojka sa povredama, koje joj je naneo nevenčani suprug. Pripadnici MUP nakon nekoliko sati uhapsili su osumnjičenog V. M. (39).
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Ovo je užasan teroristički napad na druga lica i tuđu imovinu, koji je izvršio Vladan A. rođen 1955. godine, izazvavši opštu opasnost, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj konferenciji za medije.
U Srbiji će biti veoma toplo vreme za ovaj period godine, uz umeren i jak južni i jugoistočni vetar koji će krajem dana na jugu Banata i u donjem Podunavlju imati i olujne udare, a tokom dana biće pretežno sunčano uz malu ili umerenu oblačnost, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.
Turska državna kompanija za proizvodnju odbrambene opreme MKE potpisala je sporazum o izgradnji fabrike za proizvodnju municije na Kosovu i Metohiji, prenosi "Dejli sabah" i navodi da će proizvodni kapacitet fabrike biti 20 miliona metaka godišnje.
Policija u Beogradu je, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je I. Z. (22) iz Rume, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljene polne radnje i razbojništvo.
Na početku svake školske godine, razredne starešine oforme vajber grupe, da bi se olakšala komunikacija. Međutim, nešto što počne kao praktičan način da se roditelji dogovore o izletu, poklonima, podele informacije o domaćim zadacima, može da postane nešto sasvim drugo - arena za rasprave.
Premijer Srbije prof. dr Đuro Macut izjavio je da je diskusija na plenarnoj sesiji samita u okviru Berlinskog procesa bila vrlo dinamična i fokusirana na nekoliko tema, među kojima je akcenat stavljen na bezbednost u vezi migracija na evropskom kontinentu i ekonomiju.
Ispred Skupštine Srbije okupili su se građani kako bi pružili podršku Milanu Bogdanoviću, koji je upucan ispred Skupštine Srbije. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pridružio se građanima.
Sednica Skupštine Novog Sada završena je posle više od sedam sati diskusije, a usvojeno je više od 70 tačaka, među kojima je najznačajnija novi rebalans budžeta.
Predsednica Narodne Skupštine Ana Brnabić sastala se u Briselu sa generalnim direktorom Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje i istočno susedstvo Gertom Janom Kopmanom, a posle sastanka je izjavila da je razgovor bio veoma važan, pogotovo nakon rezolucije Evropskog parlamenta.
U selu Dobrotin kod Lipljana na više elektronskih stubova u neposrednoj blizini škole, dečjeg obdaništa i igrališta ispisani su grafiti "UČK" (Oslobodilačka vojska Kosova - OVK).
Komentari (0)