(VIDEO) U Srbiji se obavi 82 miliona onlajn kupovina godišnje, ali internet trgovina zaostaje za evropskim prosekom
Prošla godina bila je rekordna za elektronsku trgovinu u Srbiji – građani su putem interneta obavili više od 82 miliona kupovina. Iako su ti brojevi impresivni, domaće tržište i dalje zaostaje za evropskim prosekom.
Najčešće se kupuju odeća, obuća, oprema za kuću i za kućne ljubimce.
Domaća onlajn trgovina sve više dobija vetar u leđa, a tome svedoče i zvanični podaci Narodne banke Srbije za 2024. godinu.
"U prethodnom periodu zabeležen je rast internet kupovine, i na domaćim i na stranim internet prodavnicama. Samo u prethodnoj godini zabeleženo je 82,4 miliona kupovina, što je rast od 39,2 odsto u odnosu na 2023. godinu. U poređenju sa 2016. godinom, kada je zabeleženo četiri miliona kupovina, to beleži veliki rast u odnosu na taj period. Osim toga, 56,5 miliona trgovina je izvršeno na domaćim internet prodavnicama što čini 68,5 odsto ukupnih internet kupovina, nakon toga najviše su zastupljene kupovine u evrima koji je zastupljen sa 20 odsto, nakon toga dolar koji je zastupljen sa devet odsto, sve zajedno čini preko 98 odsto transakcija koje naši građani obave u onlajn kupovini", kaže Aleksandar Aleksić iz Narodne banke Srbije.
Printscreen: Newsmax Balkans
Stručnjaci upozoravaju – kupovina sa stranih sajtova nosi rizike, jer domaći zakon potrošačima u tim slučajevima ne pruža zaštitu. Koje su njegove najznačajnije odredbe i koja prava imaju potrošači prilikom onlajn kupovine kod domaćih prodavaca, pitali smo Vesnu Perinčić iz Republičke unije potrošača.
"Ekspanzija je onlajn kupovine iz ekonomskih razloga, besplatne dostave, pa potrošači štede na vremenu, ali imaju i posebna prava, kao što su prava na odustanak od kupovine koje nemaju kada se kupuje u klasičnim prodavnicama. Ovo pravo je garantovano potrošačima samo kod onlajn kupovine, odnosno kupovine van poslovnih prostorija. Ono podrazumeva da potrošač može da se predomisli u roku od 14 dana, da mu se proizvod jednostavno ne svidi i trgovac je dužan da mu izvrši povrat kupoprodajne cene. Takođe, ukoliko prodavac ne dostavi obrazac za odustanak od kupovine, potrošač može da se predomisli u roku od godinu dana", navela je Perinčić.
Novi savremeni modeli poslovanja, gde postoji mogućnost samo onlajn kupovine, bez prisustva konvencionalnih prodajnih radnji, polako postaju standard i kod nas. Šta nas očekuje u budućnosti po pitanju onlajn kupovine?
"U budućnosti očekujemo da će doći do porasta i internet kupovine i onlajn plaćanja, naročito metodom 'ips skeniraj', zbog povećanog trenda mobilnog bankarstva sa 4,1 milion korisnika na kraju 2024. godine, što je značajniji rast u odnosu na broj izdatih platnih kartica", poručuje Aleksić.
U Srbiji je u prošloj godini zabeleženo povećanje broja internet kupovina. Prema podacima Narodne banke Srbije, dinarske kupovine u 2024. godini beleže rast od 39,6 odsto u odnosu na 2023. godinu.
U drugom tromesečju ove godine, u Srbiji preko interneta obavljeno 19,2 miliona kupovina i potrošeno više od 36 milijardi dinara. Uz promenu potrošačkih navika, trend onlajn kupovine raste poslednjih godina.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Srbija se sprema za povratak obaveznog vojnog roka i ulazi u ciklus najvećih ulaganja u odbranu u novijoj istoriji. Već od septembra ili oktobra počinje evidentiranje vojnih obveznika, dok bi prvi regruti u kasarne mogli u decembru ove ili u martu naredne godine.
Obeležava se Nacionalni dan bez duvana, a njegov cilj je da ukaže na štetne zdravstvene, socijalne i ekonomske posledice upotrebe duvana, kao i na značaj sprovođenja sveobuhvatnih mera prevencije i kontrole upotrebe duvanskih proizvoda.
Policija je, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila S. D. (36), zbog sumnje da je izvršila krivično delo teška krađa, dok se za još jednom osobom intenzivno traga zbog sumnje da joj je u tome pomagala, saopštio je MUP.
Srbija se sama obavezala na jedan set pravila i reformi koje treba da sprovede za ulazak u EU, pa nije ništa ispunjeno u onoj meri koju je Brisel očekivao i tu se ogleda politička volja vlasti, rekao je za emisiju "Stav nedelje" koordinator Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Dragiša Mijačić.
Gradska građevinska inspekcija će sankcionisati i pokretati odgovarajuće postupke pred nadležnim organima protiv privatnih vlasnika, u slučajevima kada je zbog neodržavanja objekata u privatnom vlasništvu ugrožen javni interes, saopštio je Sekretarijat za inspekciju, nadzor i komunikaciju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, u saradnji sa više službi i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su N. I. (27) iz Doljevca zbog sumnje na nedozvoljenu trgovinu, zloupotrebu poslovnog imena, poresku utaju i poresku prevaru.
Kako danas govorimo u javnosti, koliko slušamo jedni druge i da li smo zaboravili osnovna pravila dijaloga – bila su ključna pitanja emisije "Tražim reč", posvećene javnom nastupu i komunikaciji u savremenom društvu.
Komentari (0)