Ko snosi odgovornost ako AI pogreši: Srbija priprema prvi zakon koji bi trebalo da kontroliše veštačku inteligenciju
Može da odlučuje, savetuje i uči, ali ne može da snosi odgovornost. Za sada. Veštačka inteligencija ulazi u sve segmente života, a Srbija priprema prvi zakon koji bi trebalo da je kontroliše. Ko postavlja granice, a ko može da ih pomeri?
Interakcije između čoveka i veštačke inteligencije postaju sve složenije. Istraživači sa Univerziteta Vaseda u Japanu primećuju karakteristike međuljudskih odnosa jer je čak 75 odsto učesnika u istraživanju tražilo emocionalnu podršku od veštačke inteligencije, slično kao što interaguju sa ljudima.
Veštačka inteligencija uskoro bi mogla da postane naš novi saputnik i pomoćnik u onlajn kupovini, smatraju stručnjaci. Digitalni pomoćnik za kupovinu koji samostalno traži najbolje cene, modele po našem ukusu, omogućava virtuelnu probu, pa čak i ako mu dozvolite, izvršava plaćanje.
Možda nikada niste koristili veštačku inteligenciju, ali čak i da je nikada ne upitate ništa, ona već utiče na vaš svet. Milioni ljudi koriste pametnu tehnologiiju, ali retko ko razmišlja o tome koliko to troši resursa.
Zakon o veštačkoj inteligenciji je neophodan zbog zaštite podataka ličnosti, ljudskih prava, ali i zbog smanjenja zloupotrebe "onlajn sveta".
"Radnici treba da imaju privatnost"
Član radne grupe za zakon o AI Milan Antonijević rekao je za Newsmax Balkans da je tehnologija previše brza, ali da su ljudska prava jedna konstanta koja nas obavezuje u svakom koraku razvoja.
"Dakle, da nema tog video-nadzora u vašim firmama, kontrole toga da li vaši zaposleni koriste društvene mreže ili ne. Oni treba da imaju potpunu privatnost, da se to sve ne zloupotrebljava i da negde pratimo praksu pre svega Evrope, a onda i drugih", ukazao je Antonijević.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je da su se jedino SAD opredelile u ovom trenutku za malo liberalniji model.
"Oni, inače, manje mare za ljudska prava, mnogo im je značajniji profit. Srbija je, ipak, mnogo bliža Evropskoj uniji, tako da ćemo se više osloniti na taj deo ljudskih prava", naglasio je on.
Evropska unija već ima zakon o veštačkoj inteligenciji. Kina, SAD i Kanada takođe.
Kod nas bi zakon po prvi put definisao šta je dozvoljeno, ko snosi odgovornost ako AI pogreši i kako se štiti ono najvrednije - podaci i prava ljudi.
Printscreen: Newsmax Balkans
Stručnjak za AI Miloš Jovanović naveo je da zakonodavstvo jako kasni za tehnologijom.
"Ovde smo imali priliku da čujemo da se na novom zakonu radi tako što se gleda u budućnost i da se pokušava da se obezbede uslovi koji će omogućiti da se što više spreči ili suzbije zloupotreba veštačke inteligencije, kako bismo veštačku inteligenciju koristili za ono za što je ona zapravo i namenjena, a to je da doprinese napretku ljudske civilizacije, a ne da bude iskorišćena za neke pogrešne ili negativne svrhe", naglasio je Jovanović.
Napredak veštačke inteligencije ne staje
Za tri godine predviđa se da će preko 80 miliona ljudi ostati bez posla, ali za one koji poznaju rad veštačke inteligencije sprema se preko 60 miliona novih poslova.
"Mi se bavimo veštačkom inteligencijom, međutim treba da postavimo pitanje na koji način se bavimo veštačkom inteligencijom. Da li veštačku inteligenciju koristimo za pisanje mejlova, analizu dokumenata i čitanje velikih dokumenata ili je koristimo kao pomoć u svakodnevnom poslu koja bi nam onda omogućila da mi kao pojedinci ili kao kompanije budemo efikasniji sa tim i konkurentniji i na globalnom nivou. Napredak veštačke inteligencije ne staje, ali zakon može da obezbedi njen razvoj", naveo je Jovanović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Međutim, ako je veštačka inteligencija brža od čoveka, retko greši, ne spava i ne pita za platu, da li može da zameni radnika ili njega štiti zakon.
Napredak veštačke inteligencije ne staje, ali zakon može da obezbedi da njen razvoj ne pređe granicu kontrole.
Tehnologija je tu da pomogne i bude u službi ljudi, a ne obrnuto.
Gde su obrazovanje i školstvo u Srbiji danas i šta bi valjalo činiti, pitaćemo direktora beogradske Matematičke gimnazije u penziji, Srđana Ognjanovića. U drugom delu emisije o pozorištu, umetnosti i stvarnosti Aleksandar Timofejev razgovaraće sa umetnicom Vidom Ognjenović.
Film donosi ličnu priču reditelja (Željko Mirović) i njegovih prijatelja sa kojima je služio vojni rok. Reč je o mladićima različitih sudbina, iz različitih krajeva tadašnje Jugoslavije, neposredno nakon NATO agresije 1999. godine. Dvadeset godina kasnije, reditelj Mirković odlučio je da potraži prijatelje sa kojima je svojevremeno delio vojnički hleb i da snimi priču o prijateljstvu za ceo život. Film „Vojničke ljubavi zauvek“ predstavlja vanvremensku priču o traganju za ljubavlju i smislom života ispričanu kroz dvadesetogodišnju vremensku lentu vojničkog života glavnih junaka.
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Najmanje 15 ljudi je poginulo, a 18 je povređeno nakon što je čuvena uspinjača Glorija u Lisabonu iskliznula iz šina i srušila se, saopštile su službe hitne pomoći, prenosi BBC.
Portugal je u šoku nakon što je 17 osoba poginulo u iskakanju iz šina uspinjače Glorija stare 140 godina, jedne od glavnih turističkih atrakcija u Lisabonu. Još 20 osoba prevezeno je u bolnicu, od kojih je pet u teškom stanju, potvrdile su hitne službe, piše BBC News.
Kompanija Delez Srbija saopštila je da, "prema njihovim trenutnim procenama", novi propisi Vlade Srbije imaju negativan uticaj i zahtevaju značajna prilagođavanja za čitav maloprodajni sektor, dok predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručuje da se gleda da se zaštite i trgovci i na malo i na veliko.
Vladimir Marinković iz SNS istakao je da Ustav Srbije prepoznaje samo instrument izbora, dok je potpredsednik PSG Aris Movsesijan u emisiji "Otvori oči" pojasnio da prelazna vlada ima ulogu da povrati poverenje građana u izborni proces.
Ministarstvo unutrašnjih poslova obavestilo je javnost da je došlo do saznanja da učesnici neprijavljenog skupa u Novom Sadu imaju nameru da napadnu policiju koja se nalazi ispred Filozofskog fakulteta i Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje.
Komisija za izmene plana "Beograda na vodi" odlučila je da hale 1, 2, 3 i upravna zgrada Beogradskog sajma budu sačuvane i definisane kao kompleks javne namene. Struka upozorava da uslovi zaštite nisu jasno određeni niti je poznato kako će se tretirati okolni prostor.
Studenti u blokadi organizuju protest "Srbijo, da li se čujemo?" u Novom Sadu, protiv, kako ističu, kršenja autonomije Univerziteta i policijske brutalnosti nad studentima i građanima. Protesti se održavaju i u Novom Pazaru, Kraljevu, Bajinoj Bašti, Prijepolju, Kragujevcu i Kraljevu.
Sekretarijat za javni prevoz saopštio je da će zbog planiranih radova doći do izmena režima rada linija javnog prevoza u Bulevaru kralja Aleksandra, Vinogradskoj i Pop Lukinoj ulici.
Zaposleni u Vazduhoplovnoj akademiji u Beogradu, učenici i njihovi roditelji okupili su se u petak na protestu ispred Ministarstva prosvete i tražili zakonit izbor direktora, kao i da se poništi zaključak Vlade Srbije o oduzimanju imovine te škole.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za A. K. osumnjičenom da je 31. avgusta u Kursulinoj ulici, učestvovao u sukobu u kom je jedan muškarac preminuo, a jedan teško povređen.
Dekanat Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu saopštio je da je zgrada tog fakulteta od petka tehnički i sanitarno-higijenski spremna za održavanje ispita i ostalih aktivnosti za koje je Fakultet akreditovan i da očekuju da će policija u toku vikenda napustiti zgradu Fakulteta.
Komentari (0)