Ko snosi odgovornost ako AI pogreši: Srbija priprema prvi zakon koji bi trebalo da kontroliše veštačku inteligenciju
Može da odlučuje, savetuje i uči, ali ne može da snosi odgovornost. Za sada. Veštačka inteligencija ulazi u sve segmente života, a Srbija priprema prvi zakon koji bi trebalo da je kontroliše. Ko postavlja granice, a ko može da ih pomeri?
Interakcije između čoveka i veštačke inteligencije postaju sve složenije. Istraživači sa Univerziteta Vaseda u Japanu primećuju karakteristike međuljudskih odnosa jer je čak 75 odsto učesnika u istraživanju tražilo emocionalnu podršku od veštačke inteligencije, slično kao što interaguju sa ljudima.
Veštačka inteligencija uskoro bi mogla da postane naš novi saputnik i pomoćnik u onlajn kupovini, smatraju stručnjaci. Digitalni pomoćnik za kupovinu koji samostalno traži najbolje cene, modele po našem ukusu, omogućava virtuelnu probu, pa čak i ako mu dozvolite, izvršava plaćanje.
Možda nikada niste koristili veštačku inteligenciju, ali čak i da je nikada ne upitate ništa, ona već utiče na vaš svet. Milioni ljudi koriste pametnu tehnologiiju, ali retko ko razmišlja o tome koliko to troši resursa.
Zakon o veštačkoj inteligenciji je neophodan zbog zaštite podataka ličnosti, ljudskih prava, ali i zbog smanjenja zloupotrebe "onlajn sveta".
"Radnici treba da imaju privatnost"
Član radne grupe za zakon o AI Milan Antonijević rekao je za Newsmax Balkans da je tehnologija previše brza, ali da su ljudska prava jedna konstanta koja nas obavezuje u svakom koraku razvoja.
"Dakle, da nema tog video-nadzora u vašim firmama, kontrole toga da li vaši zaposleni koriste društvene mreže ili ne. Oni treba da imaju potpunu privatnost, da se to sve ne zloupotrebljava i da negde pratimo praksu pre svega Evrope, a onda i drugih", ukazao je Antonijević.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je da su se jedino SAD opredelile u ovom trenutku za malo liberalniji model.
"Oni, inače, manje mare za ljudska prava, mnogo im je značajniji profit. Srbija je, ipak, mnogo bliža Evropskoj uniji, tako da ćemo se više osloniti na taj deo ljudskih prava", naglasio je on.
Evropska unija već ima zakon o veštačkoj inteligenciji. Kina, SAD i Kanada takođe.
Kod nas bi zakon po prvi put definisao šta je dozvoljeno, ko snosi odgovornost ako AI pogreši i kako se štiti ono najvrednije - podaci i prava ljudi.
Printscreen: Newsmax Balkans
Stručnjak za AI Miloš Jovanović naveo je da zakonodavstvo jako kasni za tehnologijom.
"Ovde smo imali priliku da čujemo da se na novom zakonu radi tako što se gleda u budućnost i da se pokušava da se obezbede uslovi koji će omogućiti da se što više spreči ili suzbije zloupotreba veštačke inteligencije, kako bismo veštačku inteligenciju koristili za ono za što je ona zapravo i namenjena, a to je da doprinese napretku ljudske civilizacije, a ne da bude iskorišćena za neke pogrešne ili negativne svrhe", naglasio je Jovanović.
Napredak veštačke inteligencije ne staje
Za tri godine predviđa se da će preko 80 miliona ljudi ostati bez posla, ali za one koji poznaju rad veštačke inteligencije sprema se preko 60 miliona novih poslova.
"Mi se bavimo veštačkom inteligencijom, međutim treba da postavimo pitanje na koji način se bavimo veštačkom inteligencijom. Da li veštačku inteligenciju koristimo za pisanje mejlova, analizu dokumenata i čitanje velikih dokumenata ili je koristimo kao pomoć u svakodnevnom poslu koja bi nam onda omogućila da mi kao pojedinci ili kao kompanije budemo efikasniji sa tim i konkurentniji i na globalnom nivou. Napredak veštačke inteligencije ne staje, ali zakon može da obezbedi njen razvoj", naveo je Jovanović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Međutim, ako je veštačka inteligencija brža od čoveka, retko greši, ne spava i ne pita za platu, da li može da zameni radnika ili njega štiti zakon.
Napredak veštačke inteligencije ne staje, ali zakon može da obezbedi da njen razvoj ne pređe granicu kontrole.
Tehnologija je tu da pomogne i bude u službi ljudi, a ne obrnuto.
U srcu Evrope rođena je ideologija koja je promenila svet. Rajh – carstvo, simbol moći, dominacije i „posebne misije“ nemačkog naroda. Od Svetog Rimskog carstva, preko Drugog Rajha pod Bizmarkom, do Trećeg Rajha – ideja koja je prerastala u nacizam i totalitarizam. Znate li da je Srbija bila deo prvog Rajha pune dve decenije? Kroz dokumente, istorijske analize i svedočenja, emisija otkriva kako je iz ideje o carstvu nastala jedna od najpogubnijih doktrina u istoriji.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
U emisiji "Otvori oči" u ponedeljak, 24. novembra gledaćete: Održani prevremeni predsednički izbori u Republici Srpskoj. Kakvi su preliminarni rezultati? Da li je skup u subotu u Beogradu bio građanski ili politički? Naši gosti Sava Stambolić i Boban Stojanović "ZA" i "PROTIV" eutanazije - kako su građani Slovenije glasali na referendumu o asistiranoj smrti?
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-JUGOSLOVENSKA ATLANTIDA I DEO
Tokom izgradnje Hidrocentrale Đerdap došlo je do potapanja mnogih naselja, sela, ali i vrednih arheoloških nalazišta. Svedočenja, sećanja i opisi tih događaja, kada su morali zbog vode koja nadolazi da napuste svoje domove, pričaju stanovnici Donjeg Milanovca, Tekija i Sipa, u to vreme deca koja su rasla na obali Dunava.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Sektora unutrašnje kontrole, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Nišu, uhapsili su vatrogasca-spasioca D. M. (34) i D. M. (20) zbog krađe oružja iz magacina Policijske stanice Doljevac.
Na auto-putu Miloš Veliki, pre mosta na Savi, u 01.30 dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su stradali beba i otac, u sudaru putničkog vozila i autobusa.
Podela vaučera za svu decu koja idu u beogradske vrtiće, osnovne i srednje škole, kao i za zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama počeće u ponedeljak, 1. decembra, u školama i vrtićima.
Ako bez problema prođete sve saobraćajne gužve u centru Beograda i put vas navede ka Pupinovom mostu, pripremite se na to da tu nema osvetljenja. I nažalost, to nije ništa novo jer je situacija takva već godinama unazad.
Roditelji učenika Jovine gimnazije u Novom Sadu objavili su danas da od pokrajinskog sekretara Roberta Otota još nisu dobili nikakav odgovor na prošlonedeljnu molbu da se s njim sastanu povodom "nagomilanih problema u ovoj školi od nacionalnog značaja" i upitali zašto Otot izbegava taj sastanak.
Na Maradičkoj raskrsnici kod Beške, na starom putu za Beograd, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo više vozila, a jedna osoba je povređena.
Podela vaučera za svu decu koja idu u beogradske vrtiće, osnovne i srednje škole, kao i za zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama počeće u ponedeljak, 1. decembra, u školama i vrtićima.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, u saradnji sa Upravom carina, zaplenili su više od 43 kilograma biljne materije za koju se sumnja da je marihuana na graničnom prelazu Šid i uhapsili A. M. (30).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su krivična dela, počinjenih 8. novembra, u ugostiteljskom objektu na Klisi i uhapsili N. D. (24), S. S. (20) i V. D. (30) iz ovog grada, kao i S. J. (23) sa područja Šida.
Rafinerija Naftne industrije Srbije u utorak prestaje sa radom, u ponedeljak važan sastanak o nabavci naftnih derivata. Analiziramo lokalne izbore u Negotinu, Mionici i Sečnju. Šta se dešavalo tokom izbornog dana?
Komentari (0)