Ko snosi odgovornost ako AI pogreši: Srbija priprema prvi zakon koji bi trebalo da kontroliše veštačku inteligenciju
Može da odlučuje, savetuje i uči, ali ne može da snosi odgovornost. Za sada. Veštačka inteligencija ulazi u sve segmente života, a Srbija priprema prvi zakon koji bi trebalo da je kontroliše. Ko postavlja granice, a ko može da ih pomeri?
Interakcije između čoveka i veštačke inteligencije postaju sve složenije. Istraživači sa Univerziteta Vaseda u Japanu primećuju karakteristike međuljudskih odnosa jer je čak 75 odsto učesnika u istraživanju tražilo emocionalnu podršku od veštačke inteligencije, slično kao što interaguju sa ljudima.
Veštačka inteligencija uskoro bi mogla da postane naš novi saputnik i pomoćnik u onlajn kupovini, smatraju stručnjaci. Digitalni pomoćnik za kupovinu koji samostalno traži najbolje cene, modele po našem ukusu, omogućava virtuelnu probu, pa čak i ako mu dozvolite, izvršava plaćanje.
Možda nikada niste koristili veštačku inteligenciju, ali čak i da je nikada ne upitate ništa, ona već utiče na vaš svet. Milioni ljudi koriste pametnu tehnologiiju, ali retko ko razmišlja o tome koliko to troši resursa.
Zakon o veštačkoj inteligenciji je neophodan zbog zaštite podataka ličnosti, ljudskih prava, ali i zbog smanjenja zloupotrebe "onlajn sveta".
"Radnici treba da imaju privatnost"
Član radne grupe za zakon o AI Milan Antonijević rekao je za Newsmax Balkans da je tehnologija previše brza, ali da su ljudska prava jedna konstanta koja nas obavezuje u svakom koraku razvoja.
"Dakle, da nema tog video-nadzora u vašim firmama, kontrole toga da li vaši zaposleni koriste društvene mreže ili ne. Oni treba da imaju potpunu privatnost, da se to sve ne zloupotrebljava i da negde pratimo praksu pre svega Evrope, a onda i drugih", ukazao je Antonijević.
Printscreen: Newsmax Balkans
Dodao je da su se jedino SAD opredelile u ovom trenutku za malo liberalniji model.
"Oni, inače, manje mare za ljudska prava, mnogo im je značajniji profit. Srbija je, ipak, mnogo bliža Evropskoj uniji, tako da ćemo se više osloniti na taj deo ljudskih prava", naglasio je on.
Evropska unija već ima zakon o veštačkoj inteligenciji. Kina, SAD i Kanada takođe.
Kod nas bi zakon po prvi put definisao šta je dozvoljeno, ko snosi odgovornost ako AI pogreši i kako se štiti ono najvrednije - podaci i prava ljudi.
Printscreen: Newsmax Balkans
Stručnjak za AI Miloš Jovanović naveo je da zakonodavstvo jako kasni za tehnologijom.
"Ovde smo imali priliku da čujemo da se na novom zakonu radi tako što se gleda u budućnost i da se pokušava da se obezbede uslovi koji će omogućiti da se što više spreči ili suzbije zloupotreba veštačke inteligencije, kako bismo veštačku inteligenciju koristili za ono za što je ona zapravo i namenjena, a to je da doprinese napretku ljudske civilizacije, a ne da bude iskorišćena za neke pogrešne ili negativne svrhe", naglasio je Jovanović.
Napredak veštačke inteligencije ne staje
Za tri godine predviđa se da će preko 80 miliona ljudi ostati bez posla, ali za one koji poznaju rad veštačke inteligencije sprema se preko 60 miliona novih poslova.
"Mi se bavimo veštačkom inteligencijom, međutim treba da postavimo pitanje na koji način se bavimo veštačkom inteligencijom. Da li veštačku inteligenciju koristimo za pisanje mejlova, analizu dokumenata i čitanje velikih dokumenata ili je koristimo kao pomoć u svakodnevnom poslu koja bi nam onda omogućila da mi kao pojedinci ili kao kompanije budemo efikasniji sa tim i konkurentniji i na globalnom nivou. Napredak veštačke inteligencije ne staje, ali zakon može da obezbedi njen razvoj", naveo je Jovanović.
Printscreen: Newsmax Balkans
Međutim, ako je veštačka inteligencija brža od čoveka, retko greši, ne spava i ne pita za platu, da li može da zameni radnika ili njega štiti zakon.
Napredak veštačke inteligencije ne staje, ali zakon može da obezbedi da njen razvoj ne pređe granicu kontrole.
Tehnologija je tu da pomogne i bude u službi ljudi, a ne obrnuto.
Krenite sa nama u avanturu sa Dušanom Radenkovićem, u trku u kojoj nema stajanja ni kompromisa!Trka traje bez prestanka i predaha kroz ceo serijal, sa više od 70 najrazličitijih lokacija. Lokacije su najlepša i najatraktivnija mesta u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO WEEKLY
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
BG BERZA
Berza dodatno obogaćuju program analizom privrednih i društvenih dešavanja regiona
dokumentarni
14:00
SINTEZA ( R )
Radojka Nikolić, glavna urednica "Biznis magazina" i "Ekonometra“ u emisiji Sinteza analizira trenutnu ekonomsku situaciju u Srbiji, ističući da je sa 2,3 miliona zaposlenih, što čini nešto više od trećine ukupnog stanovništva, zemlja daleko od optimalnog nivoa zaposlenosti.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Policijska uprava u Nišu saopštila je da postoji sumnja da su dvojica radnika Elektrodistribucije Srbije - Ogranak Niš, prevarili više osoba, tražeći od njih novac.
Hale Beogradskog sajma i ove godine će biti mesto na kojem će neke visokoškolske ustanove Univerziteta u Beogradu od 24. jula organizovati prijemne ispite, a neki čak i probne prijemne ispite, za upis brucoša na prvu godinu školske 2025/2026, saopštio je Sajam.
Grčki koncesionari nisu ispunili sve tehničke preduslove, zbog čega zajednička elektronska naplata putarine između Srbije i Grčke, putem taga, nije zaživela 1. jula, kada je to bilo predviđeno, objašnjava za Newsmax Balkans ambasador Srbije u Atini Nikola Nedeljković.
General Dragoljub Draža Mihailović, koji je pogubljen na današnji dan 1946. godine, definitivno ostaje bez spomenika u Beogradu, jer je Komisija za spomenike i nazive ulica i trgova po drugi put odbila inicijativu gradonačelnika Aleksandra Šapića.
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović rekao je povodom objavljivanja adrese stanovanja i brojeva telefona na društvenim mrežama, kao i protesta ispred kućnog praga, da svako ima pravo na pravnu i sudsku zaštitu u ovakvim slučajevima.
Vožnju na dužim relacijama olakšavaju letnji dobri vremenski uslovi, dugodnevnica i dnevna temperatura oko 30 podeljka, pa je i u najtoplijem delu dana manji rizik od pregrevanja motora i drugih iznenadnih kvarova, navodi u saopštenju AMSS.
Veton Eljšani, zamenik komandira policije regiona Sever na Kosovu i Metohiji potvrdio je da je Igoru Popoviću iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju određeno zadržavanje do 48 sati.
Vojvoda Živojin Mišić, proslavljeni ratni zapovednik Srba u Prvom svetskom ratu, rođen je 19. jula 1855, pre 170 godina. Mišić je, po nepodeljenom mišljenju, bio među najuspešnijim zapovednicima Prvog svetskog rata, a među Srbima njegove zasluge su neizmerne, zbog čega mu je dodeljen čin vojvode.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je kao izuzetno važno da se govori o investicijama planiranim u Nišu i naglasio da će do kraja godine u grad na Nišavi doći još dve fabrike.
Zborovi građana i studenti koji blokiraju fakultete okupili su se u Nišu ispred zgrade TV Niš, s obrazloženjem da su nezadovoljni izveštavanjem te medijske kuće, za koju tvrde da širi dezinformacije i da nema dozvolu za rad.
Apelacioni sud u Beogradu je, odlučujući u trećem stepenu, bivšem predsedniku suda u Šapcu Gojku Lazarevu smanjio za dva meseca kaznu i pravosnažno ga osudio na godinu i četiri meseca zatvora zbog zloupotrebe položaja.
Komentari (0)