(VIDEO) Vojni analitičar: Srbija bez vraćanja obaveznog vojnog roka ne može da računa na ozbiljnu odbranu
Od januara naredne godine Hrvatska uvodi obavezno služenje vojnog roka u trajanju od dva meseca, uz mesečnu nadoknadu od 1.100 evra za regrute. Sličan korak razmatra i Nemačka. O mogućnosti da Srbija krene istim putem, za Newsmax Balkans govorio je vojni analitičar Aleksandar Radić.
Radić je podsetio da je rat u Ukrajini suštinski promenio koncept evropske bezbednosti.
"Prošla su vremena kada su evropske vojske bile zamišljene kao male, profesionalne jedinice za intervencije van granica, u sklopu NATO ili EU. Danas se pokazalo da bez masovne vojne organizacije i obuke nema ozbiljne odbrane", rekao je Radić.
Sa vestima o uvođenju obavezog vojnog roka u Hrvatskoj, ponovo je aktuelna i priča o obaveznom, redovnom vojnom roku u Srbiji. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u septembru prošle godine potpisao saglasnost za obavljanje redovnog vojnog roka od 75 dana.
U tom kontekstu, države poput Hrvatske i Nemačke vraćaju obavezni vojni rok, prepoznajući da ni najmodernija oprema ne vredi bez dovoljnog broja obučenih ljudi.
Manjak vojnika u Srbiji
Radić je ukazao da Srbija ima specifičan problem - veliki broj jedinica postoji samo na papiru.
"Mnoge jedinice u miru imaju 15 odsto ljudstva, a često i manje. Osnovni oslonac je rezervni sastav, koji je biološki već ostario. Od 2011. niko nije pozvan, a profesionalizacija nije bila praćena odgovarajućim reformama", upozorio je on u emisiji "Presek".
Printscreen: Newsmax Balkans
Od ukidanja obaveznog vojnog roka 2011. godine, kroz sistem je prošao mali broj dobrovoljaca, i to najčešće onih koji su kasnije postali profesionalni vojnici.
Vojna neutralnost traži potpunu spremnost
Dok članice NATO mogu deo bezbednosnog tereta da prenesu na saveznike, vojno-neutralne zemlje poput Srbije moraju biti samodovoljne.
"Vojna neutralnost je dodatni pritisak. Ne možemo da delegiramo zadatke nikome", objašnjava Radić.
Zato, ističe on, eventualno uvođenje vojnog roka u Srbiji mora biti deo šireg, ozbiljno pripremljenog sistema, uz novi zakon, rešenje za one sa prigovorom savesti i adekvatnu političku i društvenu pripremu.
Koliko traje obuka?
Modeli koji se pominju u regionu - dva meseca u Hrvatskoj, dva meseca i 15 dana u Srbiji - Radić smatra nedovoljnim.
"Dva meseca nisu dovoljna za ozbiljnu vojnu obuku. Minimalno je šest meseci da se čovek obuči i u individualnim i u kolektivnim veštinama. Ispod toga je, iskreno, promašena stvar", kaže on.
Printscreen: Newsmax Balkans
U tom vremenu, mladi regruti bi mogli steći i civilne veštine - poput vožnje kamiona ili radom na građevinskim mašinama - što je ranije bio važan benefit služenja.
Novac nije ključni problem
Kao potencijalnu prepreku, deo javnosti vidi troškove. Međutim, Radić kaže da novac uložen u plate vojnika ostaje unutar sistema.
"Hrvatska će plaćati regrutima 1.100 evra. To su sredstva koja se troše kod kuće, u lokalnoj ekonomiji. I kod nas bi to bila unutrašnja potrošnja, a ujedno i motivacija", smatra on.
Društvena klima ključna prepreka
Radić ocenjuje da je najveći izazov promena društvene svesti.
"Imamo generaciju Z koja ima sasvim drugačiji sistem vrednosti. Vojska nije popularna. Ljudi danas vojsku ne vide kao poziv, već kao sigurnost zaposlenja", zaključuje naš sagovornik.
Prema njegovim rečima, reforma se mora pažljivo sprovesti, bez nametanja, uz konsenzus i podršku javnosti. Bez toga, teško je očekivati uspešan povratak obaveznog vojnog roka, bez obzira na geopolitičke izazove.
Šta je sindrom hroničnog umora i da li za njega postoji lek? Zašto za osobe sa ovim sindromom okolina nema razumevanja, a samu bolest nazivaju izmišljenom ? Kako se od rečenice "NIJE VAM NIŠTA" dođe do najstrašnijih dijagnoza? Gosti: Ina Ignjatović, predsednica Udruženja obolelih od sindroma hroničnog umora i krize svesti i profesor doktor Branislav Milovanović iz Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje".
specijal
04:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-ZAVESTANJE-DŽON FROTINGAM II DEO
Serijal koji je posvećen osvedočenim, ali zaboravljenim ili slabo pominjanim prijateljima Srbije kroz istoriju. Ovo je način da im još jednom odamo počast i zahvalnost za ono što su uradili za Srbiju, kao i da podsetimo javnost na njihova nesebična dela prema Srbiji i srpskom narodu.
dokumentarni
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS ( R )
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
07:00
SINTEZA (R)
Gost emisije Sinteza političar Nenad Čanak je izneo svoje stavove o statusu Vojvodine, centralizaciji Srbije i aktuelnim političkim pitanjima. Čanak je istakao da autonomija Vojvodine praktično ne postoji, nazivajući je posledicom ustavnog puča iz devedesetih i politike Slobodana Miloševića.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Užicu uhapsili su P. L. (41), M. B. (34) i N. S. (52) iz Užica, kao i P. DŽ. (51), državljanina Crne Gore, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ubistvo u pokušaju.
Viši sud u Beogradu doneo je presudu kojom su roditelji dečaka koji je počinio masovno ubistvo u školi "Vladislav Ribnikar" i sama škola obavezani da solidarno isplate 3,1 milion dinara ranjenom učeniku J. D, zbog pretrpljene nematerijalne štete.
Posle širenja dopisničke mreže van granica Srbije i otvaranja studija u Sarajevu i Podgorici, Newsmax Balkans je nedavno uspostavio i dopisnički centar u Skoplju.
Mlada italijanska gimnastičarka Tara Dragaš osvojila je bronzanu medalju na Svetskom kupu u Milanu u ritmičkojn gimnastici, a za svoju koreografiju odabrala je pesmu "Lela Vranjanka".
Grupa građana Lazarevca u petak je protestovala u centru ove varošice, kod Rudarske česme u znak protesta jer je radnik Kolubare Goran Perišić dobio otkaz. Posle skupa, grupa demonstranata je krenula ka Beogradu, a deo njih je nakratko blokirao auto-put Miloš Veliki, kod naplatne rampe u Lajkovcu.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor od mesec dana bivšem pripadniku OVK Ljuljzimu Haljiljiju zbog opasnosti od bekstva, potvrđeno je Tanjugu u tom sudu.
Hrvatsko društvo je dosta tolerantno prema drugima i drugačijima, samo ako niste Srbin i pravoslavac, izjavio je predsednik dokumentaciono informacionog centra Veritas Savo Štrbac govoreći o predstojećem obeležavanju "Oluje".
Republički zavod za statistiku (RZS) saopštio je da je u prvih šest meseci ove godine u Srbiji (bez Kosova i Metohije) živorođeno 27.118 beba, a da je preminulo 48.568 osoba. Negativni prirodni priraštaj u prvoj polovini 2025. godine iznosi 21.450 osoba.
Dosad se nijedan državljanin Srbije nije javio iz Kambodže i Tajlanda sa zahtevom za pomoć, rekla je Newsmax Balkans ambasadorka Srbije u Indoneziji Ivana Golubović Duboka, pošto su te dve države započele oružani sukob.
Policija u Valjevu uhapsila je R. R. (34) iz Valjeva i L. G. (19) iz Šapca zbog sumnje da su izvršili krivično delo nasilničko ponašanje na javnom skupu, kao i Z. N. (54) iz Valjeva osumnjičenog da je izvršio krivična dela nasilničko ponašanje na javnom skupu i ugrožavanje sigurnosti.
Na fakultetima Univerziteta u Beogradu u toku je polaganje prijemnih ispita, a najmanje interesovanje potencijalni brucoši ove godine pokazali za upis na Fakultet za fizičku hemiju, Rudarsko-geološki, Tehnički fakultet sa sedištem u Boru i smer Srpska književnost i jezik na Filološkom fakultetu.
Komentari (0)