Slepi i slabovidi korak bliže bezbednijem kretanju
U Srbiji živi oko 10.000 slepih i slabovidih osoba. Kako bi se samostalno kretali neophodna je infrastruktura koja često nedostaje ili nije odgovarajuća. To će se menjati Pravilnikom koji će obavezati institucije i arhitekte da poštuju standarde za pristupačno i bezbedno samostalno kretanje slepih.
Izvor: RTS
13.06.2025. 23:20
Foto: Envato
Neobeleženi radovi na raskopanim ulicama, bez zvučnog upozorenja u autobusima, neispravni semafori, samo su neke prepreke koje Goran Pećanac svakodnevno savlađuje.
"Zvučni semafor koji je jako utišan i moram dobro, dobro da pazim kad prelazim ulicu. Da slušam, jer ako ga ne čujem kako treba mogu da pomislim da je zeleno za mene, a ono bude crveno, i može da dođe do tragedije", istakao je Pećanac za RTS.
Defektolog Marina Janković Nikolić govorila je za Newsmax Balkans o ulozi defektologa kao spoljnog stručnog saradnika škole u inkluzivnom obrazovanju. Naglasila je nedostatak kadra u odnosu na potrebe škola, ali i nedovoljnu upućenost škola i roditelja u vrstu usluge koju defektolog pruža.
Bojana Pavlović je 1986. godine, kada je imala 14 meseci primila vakcinu, iako, kako jre navela, nije bila potpuno zdrava, zbog čega je pala u komu, doživela kliničku smrt i u potpunosti izgubila sluh. O svom iskustvu, odrastanju i životu bez zvuka, ali i bez granica govorila je za Newsmax Balkans.
Probleme prave i nepropisno parkirani automobili, otvoreni šahtovi, previsoki ivičnjaci i taktilne staze koje umesto da olakšaju, otežavaju kretanje.
Svetlana Vučković iz Radne grupe za izradu Pravilnika za slepe navodi da je većina tih stvari postavljena 2000-tih.
"Postavljene su i više nikada nisu renovirane, i one sad predstavljaju maltene prepreku, pogotovo blisteri koji su se odlepili, na kojima može da se saplete videća osoba, a kamoli slepa osoba", naglasila je Vučkovićeva.
Nadu polažu u Pravilnik, pisan sa pravnicima, profesorima orjentacije i samostalnog kretanja, i ljudima koji se bave stvaranjem fizički pristupačnog okruženja za slepe.
Namenjen je pre svega arhitektama, ali i projektantima da imaju u vidu kako da otklone barijere koje otežavaju kretanje slepim i slabovidim osobama.
"Ozakoniti Pravilnik"
Iz Savez slepih Srbije navode da ovaj Pravilnik treba ozakoniti.
"Da se ozakoni ovaj pravilnik i da to bude obaveza svih investitora, da moraju sve svoje objekte da prilagode upravo po ovom pravilniku, da one budu pristupačne i kad je u pitanju taktilna staza - staza upozorenja, zatim orjentacioni prostorni planovi kao i oznake na Brajevom pismu, da oni imaju zakonsku obavezu da to urade, a ne da to zavisi od dobre volje pojedinaca", rekao je Milan Stošić.
Vučkovićeva naglašava da treba uvesti jedan standard za semafore
"Onda postavljanje blistera kod obeleženih saobraćajnica, kod standardizovanih saobraćajnica. Ako se sastavi blister, da ta saobraćajnica ima zvučni semafor, a kod neobeleženih saobraćajnica koja nemaju zvučne semafore ne stavljamo blistere", rekla je Svetlana Vučković.
Kretanje im otežava i izmena trasa kretanja gradskog prevoza, a možda više od toga otežana komunikacija sa vozačima koji ne govore srpski jezik.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Još jedno ime upisano je na crnu listu žena koje su ubili članovi porodice. Telo jer pronađeno u zamrzivaču. I opet će masa postavljati pitanja, osuđivati, klimati glavom u neverici i nastavljati sve po starom. Većina će pitati zašto je ćutala ali se istovremeno neće zapitati zašto društvo i dalje ćuti. Možda su ćutale iz straha, možda iz ljubavi, možda su ćutale zbog nas... a koji je naš izgovor?
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Čemu nas uči stogodišnja istorija Srbije? Ko nam određuje državne granice i ko su nam prijatelji ili saveznici? Šta su nam politički, ekonomski i bezbednosni prioriteti za budućnost? Da li se sve većim pritiscima od nas traži da donesemo odluku i odaberemo stranu? Odgovore tražimo od kulturologa, profesora Jovana Janjića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
Implementacija evropskog sistema ulaska i izlaska (EES) na granicama Srbije sa državama EU već stvara duga čekanja, a tokom produženog vikenda gužve su naročito bile izražene na Horgošu. Kamiondžije čekaju po 25 sati, dok turisti na ovom graničnom prelazu sa Mađarskom provode i po deset sati.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Premijer Srbije prof. dr Đuro Macut položio je danas venac na spomenik Neznanom junaku na Avali povodom obeležavanja Dana primirja, a ceremoniji su prisustvovali ministar odbrane Bratislav Gašić i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović.
U beogradskim domovima zdravlja na pedijatrijskim odeljenjima beleži se povećan broj pregleda dece koja se javljaju zbog respiratornih i stomačnih infekcija, a na dnevnom nivou beleži se i više od 300 pregleda u DZ Savski venac, rekla je dr Marija Golubović, načelnica pedijatrije u toj ustanovi.
Još jedno ime upisano je na crnu listu žena koje su ubili članovi porodice. Telo jer pronađeno u zamrzivaču. I opet će masa postavljati pitanja, osuđivati, klimati glavom u neverici i nastavljati sve po starom.
Nastavlja se period zahtevnijih uslova vožnje kada se posle kišnih dana na putevima kroz stenske useke pojavljuje više odrona zemlje i kamena, a koje sada zbog magle i sumaglice teže primećujemo, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
U Srbiji će biti umereno oblačno sa sunčanim intervalima i toplije, a samo se pre podne na jugu i jugoistoku zemlje očekuje oblačno vreme još ujutru ponegde sa slabom kišom, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Ne vidim veći društveni promašaj od stvaranja Jugoslavije, tu smo kao narod desetkovani i unakaženi za vekove. Nikada se ne možemo oporaviti od posledica formiranja jugoslovenske ideje, izjavio je kulturolog i potpredsednik Skupštine Srbije Jovan Janjić u emisiji Sinteza.
Komentari (0)