Godine prolaze, a vrednosti traju, traju. Ovakav početak teksta smatram adekvatnim u susret 55-godišnjici Umira krvi u Malesiji, čuvenog istorijskog dogovora 28. juna 1970. godine.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Toga dana je održan svenarodni zbor u Tuzima na kojem su učestvovali predstavnici svih bratstava u Malesiji, plemenski prvaci, intelektualci i mnogi predstavnici kulturnog i društveno - političkog života iz ovih krajeva sa ciljem postizanja civilizacijskog dogovora ukidanja krvne osvete na teritoriji Malesije.
Ovaj događaj je izazvao ogromnu pažnju javnosti jer, po prvi put, preduzeta jedna takva inicijativa da se stane na put krvnoj osveti na ovim prostorima, ovoj nasleđenoj tradiciji koja je vekovima nadživela izazove vremena i opstajala uprkos teškim posledicama koje je uzrokovala.
I ako fenomen krvne osvete nije bila karakteristika samo za pripadnike albanske narodnosti već i za druge narode u regionu, ona je ipak trajala i opstajala duže u sredinama nastanjenim pripadnicima albanske populacije.
S toga, mudrošću stanovnika ovih krajeva predvođenih plemenskim prvacima i istaknutim intelektualcima vremena i, nadasve, svesni sve težih posledica fenomena krvne osvete u novim okolnostima rada, školovanja i potrebe za stvaranjem novih uslova življenja, samoinicijativno su se organizovali radeći na postizanju pomirenja i, konačno, davanju BESE za ukidanjem krvne osvete na ovim prostorima.
Na taj način, dobrom organizacijom svakodnevnih aktivnosti sa svim bratstvima i njihovim predstavnicima u svim selima i zaseocima na teritoriji Malesije, uspelo se u organizovanju Svenarodnog zbora u Tuzima 28. 06. 1970. godine i koji će, postignutim dogovorom, postati istorijskim događajem za tadašnja i buduća pokoljenja.
Utoliko prije što se data reč - BESA, poštovala svih ovih godina i decenija ne samo ovde, u svom zavičaju, nego i među brojnom dijasporom širom sveta poreklom sa ovih krajeva.
Dejan Milošević iz sela Borač kod Knića, poklonio je 24 placa ljudima iz Srbije i inostranstva. Tu je niklo pravo malo naselje. Kako Milošević kaže, jedina želja mu je da oživi svoje rodno selo, kako ono ne bi doživelo sudbinu ostalih ugašenih sela u Srbiji.
Dok iščekujemo konačne rezultate izbora u Zaječaru, meštani sela Leskovac, udaljenog 15 kilometara od Zaječara, potrudii su se da i po njima lokalni izbori budu prepoznatljivi zbog činjenice da je u tom selu izašlo oko 97 odsto birača, odnosno, od upisanih 30 punoletnih meštana, glasalo je njih 29.
Danas, poslije 55 godina od toga događaja, tada data reč je podjednako aktuelna među mlađim generacijama u poštovanju dela svojih predaka.
Pisane su knjige, mnogi novinski članci, dramska i filmska ostvarenja posvećena tom civilizacijskom dostignuću, mudrosti ljudi iz ovih krajeva i njihovom ljudskom autoritetu čime su uspeli da stanu na put jednoj tradiciji koja je živela tako dugo na ovim prostorima.
Posebno, iz razloga što je fenomen krvne osvete, i u današnje vreme, aktuelan na mnogim prostorima.
Iz tih razloga, civilizacijsko dostignuće u Malesiji 1970. godine dobija još više na značaju.
Ja sam i u nekim ranijim tekstovima i javnim reagovanjima predočio ideju da se nekadašnja Kono sala Doma u Tuzima, pretvori u Muzej "Besëlidhja e Malësisë", gde bi bilo izloženo mnoštvo postojećeg arhivskog materijala i novih ostvarenja posvećenim upravo ovom događaju.
Utoliko prije što mnogi pojedinci, kulturni i javni poslenici, NVO udruženja u zemlji i dijaspori, u susret ovom datumu redovno organizuju raznovrsne aktivnosti, okrugle stolove, konferencije i simpozijume svesni važnosti BESE za današnja i buduća pokoljenja.
Takođe, ustanovljenje Godišnje nagrade za humanost u opštini Tuzi "Besëlidhja e Malësisë", doprinosila bi trajnosti tako značajnog dostignuća iz 1970. na ovim prostorima i, nadasve, poštovanje prema mudrosti i dalekovidosti naših predaka, za nas i buduća pokoljenja.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Poremećaj pažnje i koncentracije - ADHD - koliko olako deci pripisujemo ovu dijagnozu? Da li je ADHD zaista u porastu ili je postalo popularno koristiti ga za dete koje reaguje burno? Kako razlikovati „živahno dete“ od deteta sa ADHD-om i koliko je opasno kada se ADHD pogrešno tumači kao neposlušnost ili „loše vaspitanje“? Za emisiju „Tražim reč” govore logoped Neda Milošević Dedakin, psihoterapeut Jugoslava Zajić, ali i stručnjaci iz različitih oblasti koji rade direktno sa decom Zona Simić, Tamara Skrlatović, klovn Cvrcko i Mihajlo Anđelović.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Zašto je rokenrol više od muzike? Kako se rok rađao u Beogradu? Zbog čega jugoslovenski rok nije bio puka imitacija zapadnih uzora? Zašto je rok eruptivni izraz unutrašnje potrebe za autentičnošću i uspostavljanjem novog jezika? Odgovore tražimo od legendarnog rokera Vlade Jankovića Džeta.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ISTORIJA NACIZMA I DEO (R)
Kako je iz haosa nastala ideologija zla? Od posleratnog očaja do uspona. Otkrivamo šest stubova nacizma. Društvo u rasulu, propaganda, droga i slepa poslušnost bez savesti. Kako je običan čovek postao deo najmračnijeg sistema u istoriji?
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Stranka Tisa Petera Mađara osvojila je 138 poslaničkih mesta, Fides Viktora Orbana 55, a Naša domovina Lasla Torockaja šest, pokazuju preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Mađarskoj na osnovu 97,74 odsto obrađenih glasova.
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Hrišćani koji poštuju julijanski kalendar obeležavaju Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti posvećen sahrani Isusa Hrista i njegovom boravku u grobu pred vaskrsenje. Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Navršava se 27 godina otkako su piloti NATO, usred dana, projektilima pogodili međunarodni putnički voz Beograd–Solun dok je prelazio most preko Južne Morave kod Grdelice.
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine?
Hirurzi Klinike za grudnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije napravili su poduhvat prvom transplantacijom pluća u našoj zemlji, a četrdesetdvogodišnji pacijent se dobro oporavlja.
Patrijarh srpski Porfirije služio je na Vaskrs Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, kojoj je prisustvovao veliki broj vernika iz svih krajeva Kosova i Metohije.
Praznici su vreme kada mnogi putuju i obilaze Srbiju. Oni koje put nanese u Timočku Krajinu neće se pokajati jer je tamo priroda bila veoma darežljiva, a kulturno nasleđe je impozantno. Zato je iz godine u godinu gostiju je sve više pa čak i onih koje zanima takozvani verski turizam.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je najveći hrišćanski praznik, Vaskrs, uz poruku da je porodični sto mesto gde se okupljaju generacije i gde svi razgovaraju.
Komentari (0)