(VIDEO) Dejan poklonio 24 placa u selu kod Knića: Oživeo rodni kraj uz eko naselje "Zlatni vrh"

Dejan Milošević iz sela Borač kod Knića, poklonio je 24 placa ljudima iz Srbije i inostranstva. Tu je niklo pravo malo naselje. Kako Milošević kaže, jedina želja mu je da oživi svoje rodno selo, kako ono ne bi doživelo sudbinu ostalih ugašenih sela u Srbiji.

25.06.2025. 21:32

(VIDEO) Dejan poklonio 24 placa u selu kod Knića: Oživeo rodni kraj uz eko naselje "Zlatni vrh"

U blizini čuvenog boračkog krša, pomalo skriveno od radoznalih pogleda, pre pet godina počelo je da niče, prvo eko naselje u gružanskom kraju nazvano Zlatni vrh.

Ceo koncept osmislio je meštanin Dejan Milošević.

Kada je pre deset godina razmišljao o realizaciji ovog projekta, ljudima u svom okruženju je delovao čudno.

"Cilj mi je da napravimo nezavisnu zajednicu"

Kupio je 2,5 hektara zemlje, isparcelisao na 25 placeva, jedan zadržao za sebe, a ostale podelio zainteresovanim ljudima iz raznih krajeva Srbije i sveta.

"Ovde je pola Srbije, Beograd, Niš, Kruševac, Novi Sad. Da pomenem i naše ljude koji su otišli po Americi, po Australiji, po većim kontinentima. Cilj mi je i želja da napravimo jednu nezavisnu zajednicu gde bismo možda mogli u pekarici da zajednički mesimo hleb. Moja generacija se seća parčeta hleba, lepinje, malo masti, malo aleve paprike i sećamo se tih detalja. Danas sve mora da bude iz prodavnice, iz marketa, a to je sve negativno", napomenuo je Dejan.

Printscreen: Newsmax Balkans

Novi vlasnici su svoje placeve dobili bez ikakve nadoknade, uz uslov da ih prevedu na svoje ime i krenu zajedno sa Dejanom u izgradnju ovog naselja, u okruženju koje deluje pomalo nestvarno sa pogledom na Gružansko jezero i gotovo celu Gružu.

Printscreen: Newsmax Balkans

"Suština cele priče je doći u prirodu i  poštovati neka njena nepisana  pravila, a ne da se otuđujemo, da jurimo parče asfalta, da jurimo parking. Žao mi je generacije koje dolaze, generacije moje dece što nisu doživele to nešto što i mi", naglasio je naš sagovornik s tugom u glasu.

Dodao je da su roditelji njegove generacije odrasle u tom zdravom ambijentu gde se znao red.

Borač ima istorijski značaj

Posebnost sela Borač, ističe Dejan, je u dugoj i bogatoj istoriji, zbog čega je važno učiniti sve da opstane i da se priča o slavnoj prošlosti prenosi i na generacije koje dolaze.

"Prvi pisani podatak datira iz 1221. godine. Crkva Svetog arhangela Gavrila, koja slavi svoju slavu 26. jula, datira iz 1359. godine, nekih 30 godina pre Kosovskog boja. U toj crkvi se vojska koja je pošla iz našeg kraja na Kosovski boj pričestila. Ako kažem da je jedno staro groblje srednjeg veka datira iz 1771. godine, onda to sve dovoljno govori", zaključio je naš sagovornik.

Do sada izgrađeno 12 kuća

Dejanova želja je bila da oživi rodno selo, da se dolaskom novih žitelja čuje dečji smeh, da se ne ugase ognjišta predaka i da selo ne bude samo još jedno u nizu koje je odumrlo i opustelo.

Do sada je u ovom eko naselju izgrađeno 12 kuća, sređena infrastruktura u skladu sa okolinom, tako da sve odiše tradicijom, jer je želja idejnog tvorca projekta bila i da sačuva uspomenu na nekadašnjeg vlasnika ovog imanja, domara u seoskoj školi, čija kuća je davnih dana imala prvi crno-beli televizor u selu.

Zato, kako ističe, ovo naselje ima posebnu priču, kao uostalom i selo Borač, koje je nekada bilo srednjovekovni grad.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)