(VIDEO) Revolucionarni iskorak naučnika iz Novog Sada: Spojili hranu i elektroniku u službi zdravlja
Novosadski naučnici napravili su revolucionarni iskorak spajajući hranu i elektroniku u službi zdravlja. Razvili su tehnologiju koja bi mogla da omogući da u budućnosti i proveravamo svoje zdravstveno stanje upravo kroz ono što jedemo.
Da sonda zameni koru od banane zvuči čudno. Žele bombona umesto igle kao vid lokalne anestezije. Tampon koji prati promene na grliću materice. Rukavice koje prepoznaju pesticide u zemljištu.
Počeli su sa elektronikom na tekstilu, a sada stvaraju elektroniku koja može da se svari i pruži uvid u zdravstveno stanje.
Desetogodišnji dečak preminuo je samo četiri sata nakon pojave prvih simptoma meningokokne infekcije. Pedijatar dr Aleksandra Vukov za Newsmax Balkans objašnjava koliko je ova bakterija opasna i kako se možemo zaštititi.
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, pokazalo je da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno, a četvrtina njih sa viškom kilograma ne preduzima ništa kako bi poboljšao svoje stanje.
Šećer je novi adut u borbi protiv Alchajmerove bolesti i drugih oblika demencije, navodi se u naučnoj studiji koju je sproveo Kalifornijski institut Bak za istraživanje starenja i objavio u časopisu Nature Metabolism.
Profesori fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu napravili su revolucionarni iskorak.
"Imamo elektroniku odgovornu ka životnoj sredini, ka ljudima itd. Pošto je sve jestivo, možemo ovo da pojedemo, stavimo u usta i da merimo parametre kao što su afte, bakterije, pH vrednost u ustima ili možemo da progutamo i da onda od usta do želuca, pošto imamo drugu antenu koja je induktivno spregnuta sa ovom na samom čipu, možemo da beležimo promene medijuma parametara u kojima se taj senzor nalazi, kao što je povećana temperatura, tkivo kancera i slično", objasnio je za Newsmax Balkans dr Goran Stojanović, vođa projekta.
Kako je rekao, veliki deo istraživanja obuhvata tekstilnu elektroniku. Vode računa da sve što razviju pomaže zdravlju, poboljšanju zdravlja, kvaliteta zdravlja ljudi.
"Malo smo modifikovali obične tampone tako što smo ugradili senzore koji mogu da detektuju vaginalni pH, a u budućnosti i druge bolesti kao što je kancer možemo da detektujemo. Merenje u potpunosti može da bude urađeno kod kuće, u uslovima u kojima se osoba oseća najprijatnije, i da se snimci sa senzora pošalju lekaru", istakao je naš sagovornik.
Laboratorija unutar jednog mikročipa
Novosadski naučnici rade i na projektu Feniks. Razvijaju tehnologiju koja omogućava da celokupna laboratorija funkcioniše unutar jednog mikročipa.
"To je projekat vezan za mikrofluidni čip, baziran na papiru, koji se pokreće sistemom origamija i u sebi sadrži ko-ćelijske kulture na kojima mogu da se ispituju razni lekovi, da se menjaju ćelijske kulture. Možete da radite različite testove, isporuke lekova, dejstva lekova", objasnila je Sanja Kojić, docent Fakulteta tehničkih nauka.
Studentkinja doktorskih studija Milica Abeer navela je za našu televiziju da je to nešto novo i veoma korisno.
"Korisno je zbog toga što nećemo više vršiti istraživanja i eksperimente na životinjama i na ljudima, nego će se to raditi na čipu. Možemo da uzmemo bolesne ćelije iz ljudskog organizma, da ih ubacimo u čip i tu testiramo, na primer, lekove i kako koji lek deluje na određene bolesti. Možemo da dobijemo nove lekove za neke bolesti koje još nisu izlečive i možemo takođe da radimo formulaciju lekova personalizovanu za određenu osobu", objasnila je naša sagovornica.
Hrana koja je informiše mogla bi uskoro da postane i deo svakodnevice, tihih saveta o očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti.
U vremenu kada su rano otkrivanje i personalizovana nega ključni, ovakve inovacije otvaraju vrata potpuno novom načinu razumevanja i praćenja našeg tela.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Petar Perunović Perun bio je guslar koji je svojom pesmom podizao elan srskoj vojsci u Prvom svetskom ratu. Perun je na bojištu šest puta ranjen, prešao je Albansku golgotu, a potom je iz Amerike doveo više od 10.000 dobrovoljaca. Za svoje zasluge višestruko je odlikovan.
Beogradski zoološki vrt dobio je nove stanovnike – dve bebe hijene koje već osvajaju srca posetilaca. Mladunci, stari oko dva meseca, primili su prve vakcine i sada su spremni za prilagođavanje životu u zoološkom vrtu.
Uprava za veterinu obavestila je javnost da se u medijima i na društvenim mrežama sve češće pojavljuju netačni i pojednostavljeni navodi u vezi sa upotrebom antibiotika, aditiva i hormona u mesu i proizvodima životinjskog porekla.
Kada je u 24. godini doživeo saobraćajni udes, Vladan Petković iz Čačka počeo je sasvim novi život, kao osoba sa invaliditetom. Kako je istakao za Newsmax Balkans, tada je trebalo početi nešto novo, što dotad nije znao, sa teškim uslovima i telesnim oštećenjima.
Kad je potpisano Primirje jedanaestog dana, jedanaestog meseca u 11 časova 1918. godine između centralnih i sila Antante, Srbi su u očima pobednika bili simbol žrtve, slobode i patriotizma.
Grupa građana je na poziv studenata u blokadi održala potest na raskrsnici ulica Kneza Miloša i Nemanjine ispred zgrade Generalštaba da bi se, kako su naveli, usprotivili rušenju tog zdanja, koje je oštećeno tokom NATO agresije na SR Jugoslaviju 1999. godine.
Poslanička grupa "Mi snaga naroda" podnela je Narodnoj skupštini Republike Srbije Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o izboru narodnih poslanika, kojim se predlaže uvođenje obaveznog sistema video-nadzora na svim biračkim mestima tokom izbornog dana.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru?
Komentari (0)