(VIDEO) Vraćanje obaveznog vojnog roka sve češća tema: Da li su zemlje u regionu spremne?
Dok Hrvatska uveliko najavljuje povratak obaveznog vojnog roka, isto pitanje sve češće se otvara i u ostatku bivše Jugoslavije. Na talasu globalnih bezbednosnih pretnji, rata u Ukrajini i rasta geopolitičkih tenzija, ideja o reaktiviranju redovnog služenja vojske ponovo dobija na značaju.
Iako još bez jasnog roka, u Srbiji se o ovom potezu ne govori više u kondicionalu - već u pripremnoj fazi.
Srbija je poslednja u regionu koja je ukinula obavezno služenje vojske. Tačnije, ono nikada nije formalno ukinuto, već samo obustavljeno 2011. godine. Uvođenje regrutne obaveze stoga ne bi zahtevalo promenu zakona, već bi se sprovelo aktiviranjem postojećih propisa, što znatno pojednostavljuje proceduru. Ipak, iako se tema više puta našla u javnom diskursu, a poslednji put intenzivno pre godinu dana, do konkretne realizacije još nije došlo.
O tome da li je Srbija zaista spremna da ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka, za emisiju "Presek" govorio je vojni analitičar Aleksandar Radić.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Vraćanje obaveznog vojnog roka danas je vrlo aktuelno pitanje u čitavoj Evropi, jer je rat u Ukrajini pokazao da, pored sve moderne tehnologije, veštačke inteligencije i savremenog naoružanja, na kraju opet morate da se oslonite na čoveka. Na masovnu organizaciju ljudi koji su vojno osposobljeni. A to je upravo ono što Vojsci Srbije trenutno nedostaje", kaže Radić.
Prema njegovim rečima, organizaciona struktura Vojske Srbije formirana je 2006. i 2007. godine, nakon što su se Srbija i Crna Gora izdvojile iz zajedničke države, i od tada nije suštinski reformisana.
Radić ističe da je vreme za temeljnu promenu i da je vraćanje vojnog roka praktično neophodnost.
"Moraćemo da krenemo u taj proces jer organizacija traži podmlađivanje rezervnog sastava. Vojska Srbije funkcioniše u ratu samo ako se popuni rezervistima. Profesionalni sastav jednostavno nije dovoljan - on je znatno manji u odnosu na stvarne potrebe vojske, imajući u vidu da sadašnja organizacija predviđa više od 60 aktivnih bataljona i osam brigada rezerve", naglašava Radić.
Od januara naredne godine Hrvatska uvodi obavezno služenje vojnog roka u trajanju od dva meseca, uz mesečnu nadoknadu od 1.100 evra za regrute. Sličan korak razmatra i Nemačka. O mogućnosti da Srbija krene istim putem, za Newsmax Balkans govorio je vojni analitičar Aleksandar Radić.
Vojna industrija u regionu - sektor između ekonomije i politike. Srbija ima najrazvijeniju vojnu industriju u našem delu Evrope. Kome Srbija prodaje oružje, ko određuje kome će prodati, a koliko će ostati za sopstvene potrebe?
U ovogodišnjem državnom budžetu, prema njegovim rečima, već su planirana sredstva za obnovu sistema obaveznog služenja roka. Međutim, realizacija je i dalje pod znakom pitanja, pre svega zbog političkog konteksta. U ovom trenutku tema je opterećena političkim tenzijama, studentskim i srednjoškolskim protestima. Ali, kako navodi, to ne menja činjenicu da se u pozadini radi na pripremi.
"Srbija je kupila novu vojnu opremu, uređeni su i neki centri za obuku", objašnjava Radić.
Ističe da su vojne strukture u stanju da odgovore na postavljene zadatke, ukoliko dođe do formalne odluke o povratku vojnog roka.
"Vojska radi svoj posao. Ako joj se naloži da očekuje određen broj regruta u septembru, decembru ili bilo kada - ona će se tome prilagoditi i organizovati. Jer vojska mora da postoji. Sukob često nastaje upravo onda kada nemate sredstvo za odvraćanje. A priča o Ukrajini, zapravo, pokazuje koliko je bilo prerano i nerealno verovati, ono što su Evropi verovali, da je konvencionalni rat stvar prošlosti", zaključuje Radić.
Region još rezervisan po ovom pitanju
U vreme sve izraženijih geopolitičkih tenzija, političari, građani, ali i vojni analitičari u regionu, ponovo raspravljaju o značaju redovnog služenja vojske. Da li su oružane snage u regionu kadrovski i materijalno spremne za takav korak, istraživali su reporteri Newsmax Balkans televizije.
Novinarke naše televizije iz Sarajeva, Podgorice i Skoplja istraživale su kako su vlade ovih susednih država, reagovale na temu ponovnog vraćanja vojnog roka. Kako na to reaguje društvo i koliko je to realno.
Njihove analize i razgovor sa analitičarima pogledajte u videu:
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Emisija„Stav Regiona - Skoplje“ donosi pregled ključnih političkih, društvenih i ekonomskih dešavanja iz Severne Makedonije. Kroz razgovore sa relevantnim gostima, analize i komentare, emisija osvetljava teme koje oblikuju svakodnevicu u regionu.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
PORTAL (R)
"Portal" - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
19:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALZIR I SFRJ
Alžirska borba za nezavisnost bila je podržana od Tita. Francuska je Alžir smatrala svojom teritorijom i nije želela tako lako da je se odrekne. Dolazi do jednog od najvećih ratova u kojem je SFRJ odigrala ključnu ulogu. Alžirski borci su snabdevani oružjem, ranjenici su lečeni u Beogradu, a neki od boraca su bili čak i studenti u Jugoslaviji. Ratni zločini u ratu i značaj te borbe postao je poznat u svetu zahvaljujući jugoslovenskim novinarima i snimateljima koji su prenosili pravu sliku tog sukoba.
Kada se 1. novembra prošle godine nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici obrušila na ljude koji su stajali ispod nje, sve je delovalo kao još jedan nesrećan splet okolnosti koji će u javnosti proći tek tako, kao i mnogi pre.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće radove na redovnom ispiranju vodovodne mreže na opštinama Novi Beograd, Zemun i Surčin, od ponedeljka, 3. novembra, do subote, 8. novembra, saopštilo je to javno komunalno preduzeće.
Mladić je vrištao i čupao kosu, nedaleko od njega čovek je u stanju šoka govorio: "Deca su tamo". Mami sam u programu uživo uspela samo da otkucam poruku "Nisam bila na Ž". Ovako naša novinarka iz Novog Sada opisuje 1. novembar prošle godine, dan kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici.
Svetske agencije i mediji javljaju o desetinama hiljada ljudi iz Srbije koji su se okupili u Novom Sadu da bi obeležili godišnjicu pada nadstrešnice na železničkoj stanici i pogibije 16 osoba, ocenjujući da je taj skup ujedno i masovni izraz ključalog nezadovoljstva vladavinom predsednika Vučića.
Više javno tužilaštvo u Beogradu, Posebno odeljenje za visokotehnološki kriminal naložilo je procesuiranje R. T. jer je putem društvenih mreža pozvao građane na rušenje državnog uređenja i hapšenje predsednika Republike.
Na uglu Kneza Miloša i Bulevara kralja Aleksandra, pripadnici intervetne jedinice policije, oko 14.30 časova su intervenisali - potisnuli su građane koji su došli da podrže Dijanu Hrku, koja je kod parlamenta započela štrajk glađu.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić sazvala je Drugu sednicu Drugog redovnog zasedanja parlamenta u 2025. godini za utorak, 4. novembar, a među tačkama dnevnog reda se nalazi predlog zakona koji će se odnositi na prostor gde se nalaze srušene zgrade Generalštaba
Na Beogradskom sajmu se zatvora 54. sajam obrazovanja i nastavnih sredstava, održan pod sloganom "Obrazovana Srbija, uspešna Srbija", sa fokusom na dualno obrazovanje kao ključni model povezivanja škole i tržišta rada.
Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, poginulog u padu nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, počela je štrajk glađu kod Doma Skupštine Srbije, u znak protesta zbog neutvrđivanja odgovornosti za pogibiju njenog sina i još 15 osoba u Novom Sadu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je veoma ponosan na to kako je u subotu mirno i dostojanstveno bez obzira ne sve političke razlike obeležen 1. novembar, kako je rekao, dan tuge, nesreće i tragedije koja je pogodila zemlju.
Mladić star 19 godina izboden je nožem u subotu oko 20.40 u Ulici Milentija Popovića na Novom Beogradu. Njega su napale četiri osobe, a policija traga za njima, saznaje portal Newsmax Balkans.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće radove na redovnom ispiranju vodovodne mreže na opštinama Novi Beograd, Zemun i Surčin, od ponedeljka, 3. novembra, do subote, 8. novembra, saopštilo je to javno komunalno preduzeće.
Srbi sa Kosova i Metohije, koji već peti dan pešače ka Novom Sadu na veliki narodni skup protiv blokada, krenuli su u nedelju rano ujutru iz Gornjeg Milanovca, prošli su kroz selo Boljkovci i napreduju ka Ljigu.
Komentari (0)