MMR vakcina zaostaje u odnosu na druge: "Skoro svake godine ne postignemo zamišljenih 95 odsto za kolektivni imunitet"
U 2024. godini 14,3 miliona dece širom sveta nije primilo nijednu vakcinu, što je neznatno manje nego 2022. godine. Iako su ovi brojevi u blagom padu, oni su i dalje veći nego pre pandemije kovida-19, kada je globalni zdravstveni sistem bio stabilniji.
Zbog smanjenog obuhvata vakcinacijom, broj slučajeva malih boginja u Evropi i Centralnoj Aziji udvostručio se u 2024. i dostigao najviši nivo u poslednjih 25 godina.
Kod nas, procenat vakcinisane dece MMR vakcinom i ostalim vakcinama je u porastu u odnosu na obuhvat koji je bio na početku pandemije kovida, ali nedovoljno za kolektivni imunitet.
Efekti pandemije koronavirusa i dalje su prisutni na različite načine.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" organizuje u aprilu i maju dopunsku imunizaciju propuštenih godišta vakcinom protiv malih boginja, zaušaka i rubele (MMR), a akcijom su obuhvaćena nevakcinisana deca rođena od 2019. do 2023. godine.
Nakon što su se u vrtiću "Vilenjak" pojavile zauške, lekari upozoravaju da predškolske ustanove moraju da se pridržavaju zakona i da deca koja uđu u drugu godinu života moraju da se vakcinišu MMR.
Procenat vakcinisane dece MMR vakcinom, kao i drugim obaveznim vakcinama u Srbiji, u porastu je u odnosu na početak pandemije, kada su mnogi roditelji izbegavali vakcinaciju iz straha da će njihova deca biti izložena virusu u zdravstvenim ustanovama, kažu stručnjaci.
Printscreen: Newsmax Balkans
Pandemija je, osim toga, ostavila i uticaj na poverenje u vakcine.
U Srbiji je u 2024. godini registrovano 886 slučajeva malih boginja.
Većina obolelih bila je nevakcinisana ili nepoznatog vakcinalnog statusa. Od početka ove godine do kraja juna zabeleženo je 197 slučajeva morbila.
Cilj steći kolektivni imunitet
Obuhvat MMR vakcinacijom u Srbiji u 2024. godini bio je u blagom padu u odnosu na 2023. godinu. Stručnjaci upozoravaju da smo i dalje ispod preporučenih 95 odsto, koliko je potrebno za kolektivni imunitet.
Imunolog i pedijatar doktorka Nevena Raketić dodala je da skoro svake godine ne postignemo tih 95 odsto.
"Posebno što se tiče MMR vakcine skoro da svake godine ne postignemo zamišljenih 95 odsto. Zašto kažemo da je toliko potrebno? Da bismo napravili kolektivni imunitet. Dakle, da bi se zaštitila i ona deca koja ne mogu da primaju vakcine kao što su deca sa nekim teškim hroničnim bolestima, neurološkim bolestima", ukazala je doktorka.
"Ponovo se javlja veliki kašalj"
U poređenju sa drugim obaveznim vakcinama u Srbiji, koje dostižu pokrivenost od 93 do 98 procenata, MMR vakcina zaostaje.
Ovo stvara prostor za pojavu zaboravljenih bolesti, a najveći strah jeste od malih boginja jer tu najčešće dolazi do komplikacija, kažu stručnjaci.
"Pored malih boginja obratila bih pažnju na to da se u poslednje dve godine javlja ponovo veliki kašalj ili pertusis, bolest koja je potpuno bila zaboravljena. Tako da su te dve osnovne bolesti na koje bih obratila pažnju.I upravo u MMR vakcini, jedno M odnosi se na morbile ili male boginje, drugo M odnosi se na mums ili parotitis, zauške i R se odnosi na rubeola virus", navela je ona.
Printscreen: Newsmax Balkans
Stručnjaci kažu da su neželjene reakcije uobičajene crvenilo, otok i povišena temperatura.
Podaci Batuta pokazuju da je za vreme trajanja pandemije kovida 2020. i 2021. godine u Srbiji zabeležen najniži obuhvat vakcinacije MMR vakcinom u poslednjih 20 godina.
Sa padom vakcinacije protiv malih boginja nakon pandemije suočavaju se i Sjedinjene Američke Države. U prvoj polovini ove godine ova država beleži najteži period po pitanju širenja malih boginja u poslednje tri decenije.
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL je analitički TV magazin koji regionu donosi proverene strateške uvide u geopolitička i bezbednosna zbivanja u Evropi i svetu — od globalnih tokova do njihovih posledica po Balkan. SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice jasno, stručno i nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Šta ostaje od identiteta kada se ode iz zemlje? Kako se čuva jezik tamo gde nije svakodnevan? I ko pamti one koje istorija često zaboravlja? Odgovore tražimo od predsednice Austrijsko-srpskog kulturnog društva „Vilhelmina Mina Karadžić“ profesorke Svetlane Matić.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u koordiniranoj akciji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su četiri osbe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivična dela iznuda i napad na službeno lice u vršenju službene dužnos
Od 7. februara najjeftiniji hleb u Srbiji, hleb "Sava", poskupeće za tri dinara. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede Nenad Vujović navodi da na cenu hleba najviše utiču energenti i cena rada.
Bačena je bomba na kuću u Ulici Stojana Ćelića na Dedinju usled čega su oštećeni fasada i ograda objekta, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans. Reč je o kući pevača Zdravka Čolića, preneo je Tanjug.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će rok za podnošenje prijava za upis bespravnih objekata biti produžen za tri dana, što znači da se prijave mogu podnositi do nedelje, 8. februara u ponoć.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv Andrije S. (19) zbog postojanja osnovane sumnje da je, 10. decembra 2025. godine, hicima iz pištolja koji je neovlašćeno nosio pokušao da ubije pedesetjednogodišnjeg V. B.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin kaže da će radovi na staničnoj zgradi u Novom Sadu trajati do kraja godine, dok će novo stajalište biti gotovo za šest meseci.
U Srbiji se godišnje registruje više od 41.000 novoobolelih od raka, a više od 20.000 ljudi izgubi bitku sa ovom bolešću, pokazuju podaci Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović podneo je povereniku za samostalnost tužilaštva zahtev za zaštitu od neprimerenog uticaja predsednika Visokog saveta tužilaštva Branka Stamenkovića i Vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac, saopštilo je VJT.
Prvi sastanak radne grupe za izradu Nacrta zakona o statusu roditelja negovatelja, kojim bi se po prvi put u pravni sistem Srbije uveo ovaj važan pravni institut, održan je u Palati Srbija, saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Spekulacije o političkim sastancima na Mećavniku sagovornici emisije "Otvori oči" Stevica Deđanski i Borislav Antonijević opisuju kao prenaduvane, ističući da je reč o razgovorima bez formalnog političkog plana. Ipak, obojica ocenjuju da opozicionoj sceni nedostaje jasna alternativa.
Komentari (0)