MMR vakcina zaostaje u odnosu na druge: "Skoro svake godine ne postignemo zamišljenih 95 odsto za kolektivni imunitet"
Printscreen: Newsmax Balkans
U 2024. godini 14,3 miliona dece širom sveta nije primilo nijednu vakcinu, što je neznatno manje nego 2022. godine. Iako su ovi brojevi u blagom padu, oni su i dalje veći nego pre pandemije kovida-19, kada je globalni zdravstveni sistem bio stabilniji.
Zbog smanjenog obuhvata vakcinacijom, broj slučajeva malih boginja u Evropi i Centralnoj Aziji udvostručio se u 2024. i dostigao najviši nivo u poslednjih 25 godina.
Kod nas, procenat vakcinisane dece MMR vakcinom i ostalim vakcinama je u porastu u odnosu na obuhvat koji je bio na početku pandemije kovida, ali nedovoljno za kolektivni imunitet.
Efekti pandemije koronavirusa i dalje su prisutni na različite načine.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" organizuje u aprilu i maju dopunsku imunizaciju propuštenih godišta vakcinom protiv malih boginja, zaušaka i rubele (MMR), a akcijom su obuhvaćena nevakcinisana deca rođena od 2019. do 2023. godine.
Nakon što su se u vrtiću "Vilenjak" pojavile zauške, lekari upozoravaju da predškolske ustanove moraju da se pridržavaju zakona i da deca koja uđu u drugu godinu života moraju da se vakcinišu MMR.
Procenat vakcinisane dece MMR vakcinom, kao i drugim obaveznim vakcinama u Srbiji, u porastu je u odnosu na početak pandemije, kada su mnogi roditelji izbegavali vakcinaciju iz straha da će njihova deca biti izložena virusu u zdravstvenim ustanovama, kažu stručnjaci.
Printscreen: Newsmax Balkans
Pandemija je, osim toga, ostavila i uticaj na poverenje u vakcine.
U Srbiji je u 2024. godini registrovano 886 slučajeva malih boginja.
Većina obolelih bila je nevakcinisana ili nepoznatog vakcinalnog statusa. Od početka ove godine do kraja juna zabeleženo je 197 slučajeva morbila.
Cilj steći kolektivni imunitet
Obuhvat MMR vakcinacijom u Srbiji u 2024. godini bio je u blagom padu u odnosu na 2023. godinu. Stručnjaci upozoravaju da smo i dalje ispod preporučenih 95 odsto, koliko je potrebno za kolektivni imunitet.
Imunolog i pedijatar doktorka Nevena Raketić dodala je da skoro svake godine ne postignemo tih 95 odsto.
"Posebno što se tiče MMR vakcine skoro da svake godine ne postignemo zamišljenih 95 odsto. Zašto kažemo da je toliko potrebno? Da bismo napravili kolektivni imunitet. Dakle, da bi se zaštitila i ona deca koja ne mogu da primaju vakcine kao što su deca sa nekim teškim hroničnim bolestima, neurološkim bolestima", ukazala je doktorka.
"Ponovo se javlja veliki kašalj"
U poređenju sa drugim obaveznim vakcinama u Srbiji, koje dostižu pokrivenost od 93 do 98 procenata, MMR vakcina zaostaje.
Ovo stvara prostor za pojavu zaboravljenih bolesti, a najveći strah jeste od malih boginja jer tu najčešće dolazi do komplikacija, kažu stručnjaci.
"Pored malih boginja obratila bih pažnju na to da se u poslednje dve godine javlja ponovo veliki kašalj ili pertusis, bolest koja je potpuno bila zaboravljena. Tako da su te dve osnovne bolesti na koje bih obratila pažnju.I upravo u MMR vakcini, jedno M odnosi se na morbile ili male boginje, drugo M odnosi se na mums ili parotitis, zauške i R se odnosi na rubeola virus", navela je ona.
Printscreen: Newsmax Balkans
Stručnjaci kažu da su neželjene reakcije uobičajene crvenilo, otok i povišena temperatura.
Podaci Batuta pokazuju da je za vreme trajanja pandemije kovida 2020. i 2021. godine u Srbiji zabeležen najniži obuhvat vakcinacije MMR vakcinom u poslednjih 20 godina.
Sa padom vakcinacije protiv malih boginja nakon pandemije suočavaju se i Sjedinjene Američke Države. U prvoj polovini ove godine ova država beleži najteži period po pitanju širenja malih boginja u poslednje tri decenije.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Svaki čas očekujemo odgovor MOL- na crvene linije Vlade Srbije u vezi sa budućom vlasničkom strukturom Naftne industrije Srbije. Da li će američki OFAK odobriti eventualni dogovor Gazproma I MOL-a u vezi sa prodajom ruskog većinskog paketa akcija NIS-a mađarskoj nacionalnoj naftnoj kompaniji, trebalo bi da znamo do 22. maja. Neizvenost oko NIS-a bliži se kraju, ili ...? Za Stav dana govore predsednik Centra za američko pravo Vojin Biljić i broker Branislav Jorgić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Finale za Pesmu Evrovizije održava se u Beču, a za titulu pobednika nadmetaće se 25 zemalja, među kojima i Srbija pod brojem devet. Prema podacima sajta Eurovisionworld, među deset najvećih favorita nalaze se Finska, Australija, Grčka, Izrael, Rumunija, Danska, Italija, Francuska, Švedska i Malta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Bakuu da opozicione stranke treba da se ujedine i zajednički izađu na naredne izbore, dok je u vezi sa istragom na Senjaku naveo da ne postoji osnov sumnje da je bivši načelnik beogradske policije Veselin Milić učestvovao u izvršenju krivičnog dela.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu pronašli su vozilo za koje se sumnja da je korišćeno za transport ubijenog Aleksandra Nešovića na Senjaku, saznaje Newsmax Balkans.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu kod sela Vrbovo u blizini Vladičinog Hana, saopštili su za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Vranje.
Matursko veče je jedan od onih trenutaka koji se pamte celog života. To je kraj jednog važnog poglavlja, veče puno emocija, uzbuđenja, fotografija i osećaja da deca polako zakoračuju u svet odraslih.
U periodu od 15. do 17. maja, na području Južnobačkog okruga, dogodila se 21 saobraćajna nezgoda u kojoj su dva lica zadobila teške, a 11 lake telesne povrede.
Policija je u Jagodini uhapsila D. K. (36) iz Smederevske Palanke zbog sumnje da je zajedno sa B.U. (25), koji je ranije uhapšen, obio kuću iz koje je ukrao novac i nakit, ukupne vrednosti oko 3,5 miliona dinara.
Nepoznate osobe su razbile ulazna vrata na srpskoj ambulanti u selu Banjska kod Vučitrna, a prizor rasutog stakla i lom zatekao je radnik ambulante koji je jutros došao na posao, saopštila je Kancelarija za Kosovo i Metohiju.
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu naložilo je Jedinici za finansijske istrage SBPOK da prikupi obaveštenja kako bi se utvrdilo da li u radnjama Saše V. osumnjičenog za ubistvo na Senjaku postoje elementi krivičnog dela pranja novca.
Pripadnici saobraćajne policije Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici otkrili su u kontroli saobraćaja trojicu vozača koji su učinili teške saobraćajne prekršaje, zbog čega im je prekršajni sud oduzeo vozačke dozvole i odredio visoke kazne.
Hapšenje bivšeg načelnika beogradske policije Veselina Milića zbog sumnje u prećutkivanje ubistva Aleksandra Nešovića na Senjaku uzdrmalo je bezbednosni sektor. Dok traje potraga za telom kod Inđije, država najavljuje strože izmene Zakona o policiji i obračun sa vezama policije i kriminala.
Komentari (0)