MMR vakcina zaostaje u odnosu na druge: "Skoro svake godine ne postignemo zamišljenih 95 odsto za kolektivni imunitet"
U 2024. godini 14,3 miliona dece širom sveta nije primilo nijednu vakcinu, što je neznatno manje nego 2022. godine. Iako su ovi brojevi u blagom padu, oni su i dalje veći nego pre pandemije kovida-19, kada je globalni zdravstveni sistem bio stabilniji.
Zbog smanjenog obuhvata vakcinacijom, broj slučajeva malih boginja u Evropi i Centralnoj Aziji udvostručio se u 2024. i dostigao najviši nivo u poslednjih 25 godina.
Kod nas, procenat vakcinisane dece MMR vakcinom i ostalim vakcinama je u porastu u odnosu na obuhvat koji je bio na početku pandemije kovida, ali nedovoljno za kolektivni imunitet.
Efekti pandemije koronavirusa i dalje su prisutni na različite načine.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" organizuje u aprilu i maju dopunsku imunizaciju propuštenih godišta vakcinom protiv malih boginja, zaušaka i rubele (MMR), a akcijom su obuhvaćena nevakcinisana deca rođena od 2019. do 2023. godine.
Nakon što su se u vrtiću "Vilenjak" pojavile zauške, lekari upozoravaju da predškolske ustanove moraju da se pridržavaju zakona i da deca koja uđu u drugu godinu života moraju da se vakcinišu MMR.
Procenat vakcinisane dece MMR vakcinom, kao i drugim obaveznim vakcinama u Srbiji, u porastu je u odnosu na početak pandemije, kada su mnogi roditelji izbegavali vakcinaciju iz straha da će njihova deca biti izložena virusu u zdravstvenim ustanovama, kažu stručnjaci.
Printscreen: Newsmax Balkans
Pandemija je, osim toga, ostavila i uticaj na poverenje u vakcine.
U Srbiji je u 2024. godini registrovano 886 slučajeva malih boginja.
Većina obolelih bila je nevakcinisana ili nepoznatog vakcinalnog statusa. Od početka ove godine do kraja juna zabeleženo je 197 slučajeva morbila.
Cilj steći kolektivni imunitet
Obuhvat MMR vakcinacijom u Srbiji u 2024. godini bio je u blagom padu u odnosu na 2023. godinu. Stručnjaci upozoravaju da smo i dalje ispod preporučenih 95 odsto, koliko je potrebno za kolektivni imunitet.
Imunolog i pedijatar doktorka Nevena Raketić dodala je da skoro svake godine ne postignemo tih 95 odsto.
"Posebno što se tiče MMR vakcine skoro da svake godine ne postignemo zamišljenih 95 odsto. Zašto kažemo da je toliko potrebno? Da bismo napravili kolektivni imunitet. Dakle, da bi se zaštitila i ona deca koja ne mogu da primaju vakcine kao što su deca sa nekim teškim hroničnim bolestima, neurološkim bolestima", ukazala je doktorka.
"Ponovo se javlja veliki kašalj"
U poređenju sa drugim obaveznim vakcinama u Srbiji, koje dostižu pokrivenost od 93 do 98 procenata, MMR vakcina zaostaje.
Ovo stvara prostor za pojavu zaboravljenih bolesti, a najveći strah jeste od malih boginja jer tu najčešće dolazi do komplikacija, kažu stručnjaci.
"Pored malih boginja obratila bih pažnju na to da se u poslednje dve godine javlja ponovo veliki kašalj ili pertusis, bolest koja je potpuno bila zaboravljena. Tako da su te dve osnovne bolesti na koje bih obratila pažnju.I upravo u MMR vakcini, jedno M odnosi se na morbile ili male boginje, drugo M odnosi se na mums ili parotitis, zauške i R se odnosi na rubeola virus", navela je ona.
Printscreen: Newsmax Balkans
Stručnjaci kažu da su neželjene reakcije uobičajene crvenilo, otok i povišena temperatura.
Podaci Batuta pokazuju da je za vreme trajanja pandemije kovida 2020. i 2021. godine u Srbiji zabeležen najniži obuhvat vakcinacije MMR vakcinom u poslednjih 20 godina.
Sa padom vakcinacije protiv malih boginja nakon pandemije suočavaju se i Sjedinjene Američke Države. U prvoj polovini ove godine ova država beleži najteži period po pitanju širenja malih boginja u poslednje tri decenije.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ (R)
Tokom proteklih godinu dana zajedno smo „tražili smo reč“ i u vremenu koje karakteriše reč “brzo“ odabrali smo da stanemo, da slušamo, da tražimo reč za teme o kojima se ćuti, za ljude koje često ne primećujemo i za pitanja koja nemaju jednostavne odgovore. Čuli smo mnoge mudre misli i ispričali mnoge zanimljive priče. Ovo je kolaž onih priča koje zaslužuju vašu pažnju.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Erfan Soltani, dvadesetšestogodišnji Iranac i prodavac odeće čija porodica živi u blizini Teherana, uhapšen je 9. januara i, prema navodima organizacije za ljudska prava Hengav, suočio se sa mogućnošću neposrednog pogubljenja.
Tokom izvođenja radova na izgradnji kompleksa stanice "Novi Beograd", sa rekonstrukcijom mostovske konstrukcije u Ulici antifašističke borbe, doći će do promena u radu linija javnog prevoza i to od 15. januara do 8. marta, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Poslanici Skupštine Srbije nastavili su vanredno zasedanje, na čijem je dnevnom redu 25 tačaka, postavljanjem pitanja Vladi Srbije i državnim institucijama.
Da li ste znali da u Srbiji živi više od 700.000 osoba sa invaliditetom? Za mnoge od njih, svakodnevica je ispunjena sitnim preprekama koje često i ne primećujemo. Srećom, moderne tehnologije omogućavaju im pomoć na dnevnom nivou, koja do njih može da stigne brže nego ikada.
Saniran je kvar koji je, u sredu, 14. januara, nastao usled pucanja cevi na uglu Golsvordijeve i Kičevske ulice na Vračaru, ali saobraćaj u tom delu još uvek nije normalizovan, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans.
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da je plan da se u školama u pojedinim opštinama, ako potraje vanredna situacija zbog vremenskih nepogoda, uvede onlajn nastava na početku drugog polugodišta.
Jedna osoba je poginula, a osam je povređeno pri sudaru automobila i autobusa na Smederevskom putu, kod hladnjače PKB "Boleč" u beogradskoj opštini Grocka, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Jedan muškarac je nastradao, dok je žena povređena u lančanom sudaru koji se dogodio u Belom Potoku u smeri ka Resniku, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Čačku podneli su krivične prijave protiv G. M. (42), T. B. (36), D. I. (19), M. R. (34), S. M. (54) i D. T. (54) iz Čačka, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu.
Komentari (0)