(FOTO/VIDEO) "Zaovine su srpski Maldivi": Iskusni ronilac za Newsmax Balkans otkriva šta se sve krije ispod jezera
O lepotama Zaovinskog jezera i zašto su ronioci gotovo svakodnevno tu, za Newsmax Balkans govorio je Ivan Stanković, XR Instruktor Trener - Mares Ambasador.
Zaovine se nalaze u Nacionalnom parku Tara na području opštine Bajina Bašta. To je uglavnom šumovito područje brdsko-planinskog karaktera koje obuhvata naselje Zaovine sa 28 zaseoka, jezero Zaovine i kanjon Belog Rzava. Danas se Zaovine nalaze na obali istoimenog jezera, a nekadašnje selo je ostalo na dnu jezera, njegovim nastankom.
Na tom mestu obitavaju retke ptice i životinje kao što su mrki medved, divokoza, srna, divlja mačka, kuna zlatica ili vidra koja je čest gost obala Zaovinskog jezera.
Zaovine su idealno mesto za kupanje u čistim planinskim jezerima, za sportove na vodi, pecanje, orijentaciju, ishranu u prirodi, vožnju bicikla, pešačenje…
S obzirom na to da se nalaze u okviru Nacionalnog parka prirode Tara, ne treba napominjati užitak u netaknutoj i nesvakidašnjoj prirodi ovog dela Srbije.
Mesto gde je Josif Pančić otkrio "živi fosil biljnog sveta"
Mesto karakterišu izuzetne prirodne lepote, a pored kanjona reke Beli Rzav, Ravnoj steni i prelepom jezeru, poznato je i po otkrivanju Pančićeve omorike od strane čuvenog botaničara Josifa Pančića.
U zaseoku Đurići 1875. godine čuveni botaničar Josif Pančić otkriva novu endemoreliktnu vrstu četinara, živi fosil biljnog sveta, kojoj daje naziv Pančićeva omorika (Picea omorika). Zaovine su jedino stanište Pančićeve omorike na serpentinitu, dok je njeno klasično nalazište na lokalitetu Kik – Sklopovi, koji obuhvata kanjon Belog Rzava.
Zaovinsko jezero ukupne površine od 4,3 kvadratna kilometra i obima od 35 kilometara, po svom nastanku je veštačko i predstavlja akumulaciju reverzibilne hidroelektrane "Bajina Bašta" u Perućcu.
Nastalo je u periodu od 1975. do 1983. godine kad je i potopljeno selo Stara Vežanja – tada jedno od najvećih naselja u tom regionu.
"Drina će jednog dana uzvodno poteći"
Pri najvišem vodostaju, površina jezera se nalazi na nadmorskoj visini od 881,5 metara, a najveća dubina ide i do 120 metara. Nivo vode u jednom danu može da se promeni i za nekoliko metara. Kad je veliki vodotok, voda iz Drine se pumpama podiže na Taru, a kad je vodostaj nizak onda se spušta iz Zaovinskog jezera. Meštani se često šale da je time ostvareno Kremansko proročanstvo "da će Drina jednog dana uzvodno poteći".
Jezero dopunjavaju dva potoka, Konjska reka i Beli Rzav. Voda je veoma čista pa se uz malu preradu koristi za piće. Takođe se koristi i za uzgoj pastrmki, koje su poznate kao "najizbirljivije" rečne ribe što se čistoće staništa tiče.
Pod vodom se mogu videti temelji potopljenih kuća sela Stara Vežanja, stepenice, podrumske prostorije, auto-servis, garaža sa kanalom za automobile, škola, crkva, groblje.
Ronjenje u planinskim jezerima je zahtevno prvenstveno zbog nadmorske visine na kojima se nalaze i niže temperature vode. Ukoliko je lošija vidljivost, stiče se kompletna slika tehničke zahtevnosti ovakvih zarona.
Zaovinsko jezero je izuzetno je primamljivo za ronioce naprednijeg nivoa, a za instruktora trenera tehničkog ronjenja Ivana Stankovića, Zaovine su srpski Maldivi.
"Svaki dolazak na ovo prelepo mesto čini zadovoljstvo", kaže Ivan, pa dodaje:
"Ovo je naše more, fantastičan poligon za sve nas iz Srbije koji treniramo, ronimo i uživamo u prirodi s obzirom na to da se nalazi na Tari, planini koja je rezervat prirode. To ovo jezero čini posebnim i svojom dubinom i svojom vidljivošću koju nam pruža."
Najstarija i najmasovnija manifestacija na reci Drini – čuvena Drinska regata, održana je po 31. put u trećoj nedelji jula, a centralni događaj, veliki spust rekom, tradicionalno je održan u subotu. Manifestacija traje ukupno šest dana i okuplja više od 120.000 posetilaca.
Javno preduzeće "Nacionalni park Tara" upozorava posetioce i stanovništvo da se u poslednjih mesec dana skoro svakodnevno uočava ženka medveda sa tri mečeta na širem području priobalja jezera Perućac.
U Tihom okeanu pronađen je najveći koral na svetu, a do vrednog otkrića naučnici su došli u oktobru tokom ekspedicije radi proučavanja zdravlja okeana na Solomonovim ostrvima.
Budući da je jezero deo sistema reverzibilne brane i hidrocentrale Perućac u Bajinoj Bašti, njegova dubina varira i po 30 metara. Najveća dubina Zaovinskog jezera prelazi 100 metara, a uobičajeni su zaroni dubine 30-40 metara. Tokom cele godine vidljivost pod vodom je uglavnom dobra i varira od pet do deset metara, u zavisnosti od vremena i nivoa jezera. Kao što je svojstveno planinskim jezerima, voda je prilično hladna, dok spoljno svetlo ponestaje na 20 metara dubine.
"Trenutno je maksimalna dubina oko 90 metara, a prosečna na kojoj se roni oko 40, u zavisnosti od nivoa ronjenjenja koje se sprovodi", ističe sagovornik Newsmax Balkans.
Prema njegovim rečima, vidljivost i na tako velikom dubinama je neverovatna idući i do 20 metara dubine.
"U ovako stenovitom predelu, sem reljefnog ambijenta moguće je videti i podvodni svet riba – somova i pastrmki. Zaroni u delu jezera, Staroj Vežanji, zahtevniji su i nisu mogući za rekreativnog ronioca zbog velike dubine, ali za tehnički iskusne ronioce otkrivaju delove sela, crkvu, školu i deo naselja koji je potopljen prilikom izgradnje brane", navodi on.
Odgovarajući na pitanje šta je očekivanje svakog ronioca pre ulaska u vodu, Ivan ističe da je to povezivanje sa prirodom, beg od posla, od gradske vreve, a svako upravo to i želi, da bude u miru i tišini.
"Gužva na plaži je nešto što roniocima smeta, ali ulazak u vodu nam omogućava da budemo sami sa svojim mislima u tišini i da uživamo u lepoti oko nas", kaže iskusni ronilac.
Oprema koju profesionalni ronioci nose na sebi prilikom svakog zarona ide od 20 kilograma, pa i znatno više, što voda anulira posle samog zarona. Ipak, takva oprema omogućava roniocima boravak i do nekoliko sati u vodi u svim vremenskim uslovima.
"Ne postoje loši vremenski uslovi, postoji samo loša oprema", našalio se Ivan, navodeći da u ronjenju ne postoje sezona i godišnja doba. Ronilačko "suvo odelo" omogućava roniocima da ostanu suvi pod vodom i ona su termo stabilna.
"Ovde je sad na površini više od 30 stepeni Celzijusa, a na tim dubinama je temeperatura vode deset stepeni, te bi bez ovakve zaštite bilo nemoguće obaviti te dugačke i teške zarone", objašnjava naš sagovornik.
Prema rečima instuktora, od destinacija u svetu koje su našim roniocima dostupne i priuštive obično se izdvaja Egipat i Crveno more po odnosu cene i mogućnosti da tamo lako dođemo.
Naglašava da su destinacije poput Maldiva i Filipina veoma atraktivne, ali i mnoge druge u svetu jer je procenat mora znatno veći od kopna pa je puno zanimljivih mesta za ronjenje.
"Međutim za nas iz Srbije Zaovine su broj jedan, budući da je do Egipta treba doći. Neuporedivo je, ali Zaovinsko jezero je svim domaćim roniocima srcu draga destinacija", zaključuje Stanković.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
22:30
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje, 26. oktobra, u tri časa ujutru. Kazaljke na časovnicima se tada pomeraju za jedan sat unazad.
Centralna izborna komisija (CIK) objavila je konačne rezultate lokalnih izbora održanih 12. oktobra, za prvi krug glasanja, sa izuzetkom tri opštine - Prištine, Junika i Mamuše, piše Kosovo Online pozivajući se na Reporteri.
Potpredsednica Pokrajinske vlade Sandra Božić izjavila je za "Stav nedelje" da očekuje da se kao narod i nacija svi priberemo 1. novembra tokom odavanja počasti žrtvama pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Kakvo nam je predznanje potrebno kada pođemo u šumu da beremo gljive? Koja vrsta je najotrovnija u Evropi, a koja omiljena na tanjiru? Odgovore na ova pitanja dali su nam iskusni poznavaoci na tradicionalnoj izložbi koja se već dve decenije održava u Kragujevcu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je na skupovima građana protiv blokada u Požarevcu, Kraljevu i Vranju prema procenama policije prisutno oko 39.600 građana.
U Požarevcu, Kraljevu i Vranju održani su skupovi građana koji se protive blokadamana kojima se, prema procenama Ministarstva unutrašnjih poslova, okupilo oko 39.600 građana.
Incident koji se dogodio pre dva dana u medicinskoj školi na Zvezdari kada je učenik te škole prebijen i to od strane nepoznatih lica, otvara iznova pitanje bezbednosti u školama.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković rekao je da, kada Vjosa Osmani govori o destabilizaciji, "očigledno polazi od tzv. Kosova koje je glavni izvor nestabilnosti u regionu Zapadnog Balkana". Ističe da o tome svedoči i više od 700 incidenata usmerenih prema srpskom narodu na KiM.
Nekadašnji predsednik opštine Stara Pazova, Skupštine SAP Vojvodina i član poslednjeg Predsedništva SFRJ Jugoslav Kostić preminuo je u Staroj Pazovi u 87. godini.
Komentari (0)