U Pacifiku otkriven džinovski koral star stotinama godina i vidljiv čak iz svemira
U Tihom okeanu pronađen je najveći koral na svetu, a do vrednog otkrića naučnici su došli u oktobru tokom ekspedicije radi proučavanja zdravlja okeana na Solomonovim ostrvima.
Izvor: RTS
15.11.2024. 18:13
Foto: Tanjug/AP/Aaron Favila
Najveći koral na svetu otkriven u jugozapadnom Tihom okeanu, objavili su naučnici angažovani na projektu Pristine siz (Pristine Seas) društva Nacionalna geografija, piše RTS.
Džinovski koral (Pavona clavus) duži je od plavog kita, star je stotinama godina i vidljiv iz svemira, tvrde naučnici.
Sama njegova veličina izazvala je manje probleme jer merne trake naučnika nisu bile dovoljno dugačke.
Morali su da rade u timovima od po dvoje, razvlačeći traku između sebe. Kada bi se završilo, jedna osoba bi ostala na tom mestu dok je druga motala traku, pre nego što je doplivala do njih da nastavi proces.
Veći od prethodnog rekordera
Novootkriveni koral površine 34 sa 32 metra je tri puta veći od prethodnog rekordera u Američkoj Samoi, prema Pristin sizu.
Koral odozgo izgleda kao ogromna, valovita smeđa stena. Neki članovi ekspediciji su čak u početku mislili da je u pitanju olupina broda.
Morski biolog i podvodni snimatelj Manu San Feliks zaronio je da pogleda.
Foto: Tanjug/AP/LM Otero
"U prvoj sekundi shvatio sam da gledam u nešto jedinstveno", rekao je Feliks, dodajući da je koral "skoro veličine neke katedrale".
Naučnici su kasnije proverili satelitske snimke i otkrili da je koral toliko velik da ga je bilo moguće videti iz svemira.
Živa enciklopedija o uslovima okeana
Za razliku od grebena, koji se sastoji od mnogih kolonija, ovaj koral je jedinstven primerak koji je vekovima rastao u kontinuitetu.
Ovaj džinovski organizam sastavljen je od mnogo povezanih malih stvorenja, koja su vekovima rasla i formirala ovaj ogroman koral.
Korali skrivaju mnoštvo morskog života, uključujući ribe, rakove i škampe.
Takođe je kao živa enciklopedija koja sadrži informacije o uslovima okeana, koji sežu stotinama godina unazad.
"Taman kada pomislimo da na planeti Zemlji više nema šta da se otkrije, nalazimo masivni koral sačinjen od skoro milijardu malih polipa, koji pulsira životom", rekao je Enrik Sala, istraživač Nacionalne geografije i osnivač Pristin siza.
Značaj korala za morski svet
Korali su od vitalnog značaja za morska stvorenja koja se na njih oslanjaju za hranu i sklonište, ali i za ljude.
Indirektni su izvor hrane za oko milijardu ljudi, tako što pomažu u podršci ribarstvu i obezbeđuju tampon protiv oluja i porasta nivoa mora.
Za naučnike, to je vrhunac karijere.
Foto: Tanjug/AP/Aaron Favila
"Otkriće ovog značaja je ostvarenje životnog sna", naglašava Pol Rouz, vođa ekspedicije.
Za Solomonska ostrva mega koral bi mogao privući istraživače, turiste i povećati finansiranje očuvanja, rekao je Denis Marita, direktor kulture zemlje u Ministarstvu kulture i turizma.
Projekat Pristin siz
Misija projekta Pristin siz, koji je 2008. godine pokrenula Nacionalana geografija eksplorer na inicijativu Enrika Sala, jeste istraživanje i zaštita vitalnih mesta u okeanu.
Otkako je projekat započeo, sproveo je 45 naučnih ekspedicija i radio sa svetskim liderima na inicijativi da se odredi 28 zaštićenih morskih područja, koji bi zajednički zaštitili više od 6,6 miliona kvadratnih kilometara okeana.
Teorija da je okean nekada davno pokrivao i do trećine površine Marsa već decenijama je predmet debate među naučnicima, a kineski rover je sada pronašao nove dokaze koje idu u prilog tome.
Projekat Pristin siz sarađuje sa lokalnim zajednicama, autohtonim narodima, vladom i partnerima kako bi zaštitili okean, ali i područja koja su na neki način degradirana ljudskim aktivnostima, tako da mogu da se oporave.
Razlog za uzbunu
"Uprkos svojoj udaljenoj lokaciji, ovaj koral nije bezbedan od globalnog zagrevanja i drugih ljudskih pretnji", dodali su istraživači.
Korali su izloženi riziku od niza lokalnih faktora, uključujući prekomerni ribolov, koji može oštetiti i poremetiti delikatnu ravnotežu njihovih ekosistema, industrijskog zagađenja i kanalizacije.
Najveća pretnja je, međutim, globalna klimatska kriza izazvana fosilnim gorivima.
U oktobru, naučnici iz Nacionalne uprave za okeane i atmosferu potvrdili su da je globalno masovno izbeljivanje koralnih grebena bez presedana zabeleženo zbog temperature okeana.
Foto: Tanjug/AP/Daniel Cole
Više od 40 odsto vrsta korala koje grade grebene u toploj vodi sada se suočava sa izumiranjem, prvenstveno zbog klimatskih promena, prema Crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode.
Ipak, iako je mega koral i dalje ranjiv, naučnici veruju da njegovo zdravlje i dugovečnost pružaju tračak nade.
"Ostanak ovog korala, starog stotinama godina, ilustruje da za koralne grebene nije sve izgubljeno", rekao je Derek Manzelo, koordinator projekta za Si-En-En.
Njegovo mišljenje deli i Emili Darling, direktorka sekcije za koralne grebene u Društvu za zaštitu divljih životinja, koja je otkriće nazvala "svetlom tačkom za opstanak koralnih grebena".
"Pronalaženje ovog novog korala, koji je već u opasnosti, još je jedan snažan podsetnik na potrebu da bogate zemlje potroše mnogo više resursa na smanjenje naših emisija ugljenika", naglašava Enrik Sala.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Ušli smo u izbornu godinu – da li će pored redovnih lokalnih i vanrednih parlamentarnih biti održani i predsednički izbori? Koliko nas konstantna izborna klima košta kao društvo i šta su pokazali lokalni izbori u Negotinu, Mionici i Sečnju? Da li bolju startnu poziciju danas ima vlast, opozicija ili studenti? Gosti Stava dana: Muharem Bazdulj novinar i pisacmarko i Filip Rodić, urednik kolumne na Euronewsu.
specijal
02:00
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Zašto je važno da razlikujemo postporođajnu depresiju od bejbi bluza? Jesmo li kao društvo spremni da priznamo postojanje ovog stanja? Kako da majkama novorođenčeta pomognemo da najveća sreća ne preraste u tugu? Da li je u redu ne osećati sreću posle porođaja? Za emisiju „Tražim reč“ govore psihijatar dr Aleksandra Damjanović i majka koja je prebrodila postporođajnu depresiju, babica Divna Miljković, psihoterapeut Ana Sokolović, direktorka Centra za trudnice Bebologija Snežana Malešev i Sanja Kljajić iz Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Kada će Srbi da odluče: socijalizam ili kapitalizam? Ko nam je više prirastao srcu Rusija ili Amerika? Šta nam u politici i u ekonomiji donosi eventualni razvod sa Moskvom? Odgovore tražimo od Milka Štimca, eksperta za berzanske poslove i finansijska tržišta.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Prženje i pečenje hrane u ulju česta je svakodnevna praksa u mnogim domaćinstvima. Često se postavlja pitanje koliko je bezbedno ponovo koristiti isto ulje i šta se događa kada se ono više puta zagreva.
U poslednje vreme, neretko se budimo uz maglovita jutra, što je i uobičajeno za decembar. Ipak, ako se desi da osetimo kako malo teže dišemo, možda nije reč o magli, već o smogu. Kako razlikovati te dve pojave koje se mogu javiti i "udruženo".
Prema novoj studiji čaša soka od narandže dnevno može da uradi mnogo više od pukog snabdijevanja vitaminom C - može da utiče na aktivnost gena na način koji podržava zdravlje srca.
Poslednjih nekoliko godina, veštačka inteligencija (eng. AI, Artificial intelligence) je postala sveprisutna na internetu, smartfonima i kompjuterima - želeli to korisnici ili ne.
U svetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje.
Čini se da nema čoveka koji u toku dana ne pojede keks, kockicu čokolade, možda i koju više, omiljeni kolač. Mnogi vole da se zaslade uz obrazloženje da im je pao šećer. Neko ne računa da je ručao ako se nije zasladio. Godinama, to prelazi u zavisnost od slatkog, ali i ozbiljan problem za zdravlje.
Jedan od nekoliko albino aligatora koji postoje na svetu i nezvanična maskota San Franciska uginuo je, saopštila je Kalifornijska akademija nauka u San Francisku.
Poslednjih nekoliko godina najveće svetske kompanije, ali i mnoge države, promovisale su modele veštačke inteligencije kao "četvrtu industrijsku revoluciju" i "najveći napredak čovečanstva od izuma ličnih kompjutera".
S dolaskom zime, mnogi od nas traže način da se ugreju, često se oslanjajući na slojevitu odeću i tople napitke. Ipak, jedan jednostavan sastojak može poboljšati cirkulaciju, pomoći u regulaciji krvnog pritiska i tako prirodno zagriejati telo.
Komentari (0)