U Pacifiku otkriven džinovski koral star stotinama godina i vidljiv čak iz svemira
U Tihom okeanu pronađen je najveći koral na svetu, a do vrednog otkrića naučnici su došli u oktobru tokom ekspedicije radi proučavanja zdravlja okeana na Solomonovim ostrvima.
Izvor: RTS
15.11.2024. 18:13
Foto: Tanjug/AP/Aaron Favila
Najveći koral na svetu otkriven u jugozapadnom Tihom okeanu, objavili su naučnici angažovani na projektu Pristine siz (Pristine Seas) društva Nacionalna geografija, piše RTS.
Džinovski koral (Pavona clavus) duži je od plavog kita, star je stotinama godina i vidljiv iz svemira, tvrde naučnici.
Sama njegova veličina izazvala je manje probleme jer merne trake naučnika nisu bile dovoljno dugačke.
Morali su da rade u timovima od po dvoje, razvlačeći traku između sebe. Kada bi se završilo, jedna osoba bi ostala na tom mestu dok je druga motala traku, pre nego što je doplivala do njih da nastavi proces.
Veći od prethodnog rekordera
Novootkriveni koral površine 34 sa 32 metra je tri puta veći od prethodnog rekordera u Američkoj Samoi, prema Pristin sizu.
Koral odozgo izgleda kao ogromna, valovita smeđa stena. Neki članovi ekspediciji su čak u početku mislili da je u pitanju olupina broda.
Morski biolog i podvodni snimatelj Manu San Feliks zaronio je da pogleda.
Foto: Tanjug/AP/LM Otero
"U prvoj sekundi shvatio sam da gledam u nešto jedinstveno", rekao je Feliks, dodajući da je koral "skoro veličine neke katedrale".
Naučnici su kasnije proverili satelitske snimke i otkrili da je koral toliko velik da ga je bilo moguće videti iz svemira.
Živa enciklopedija o uslovima okeana
Za razliku od grebena, koji se sastoji od mnogih kolonija, ovaj koral je jedinstven primerak koji je vekovima rastao u kontinuitetu.
Ovaj džinovski organizam sastavljen je od mnogo povezanih malih stvorenja, koja su vekovima rasla i formirala ovaj ogroman koral.
Korali skrivaju mnoštvo morskog života, uključujući ribe, rakove i škampe.
Takođe je kao živa enciklopedija koja sadrži informacije o uslovima okeana, koji sežu stotinama godina unazad.
"Taman kada pomislimo da na planeti Zemlji više nema šta da se otkrije, nalazimo masivni koral sačinjen od skoro milijardu malih polipa, koji pulsira životom", rekao je Enrik Sala, istraživač Nacionalne geografije i osnivač Pristin siza.
Značaj korala za morski svet
Korali su od vitalnog značaja za morska stvorenja koja se na njih oslanjaju za hranu i sklonište, ali i za ljude.
Indirektni su izvor hrane za oko milijardu ljudi, tako što pomažu u podršci ribarstvu i obezbeđuju tampon protiv oluja i porasta nivoa mora.
Za naučnike, to je vrhunac karijere.
Foto: Tanjug/AP/Aaron Favila
"Otkriće ovog značaja je ostvarenje životnog sna", naglašava Pol Rouz, vođa ekspedicije.
Za Solomonska ostrva mega koral bi mogao privući istraživače, turiste i povećati finansiranje očuvanja, rekao je Denis Marita, direktor kulture zemlje u Ministarstvu kulture i turizma.
Projekat Pristin siz
Misija projekta Pristin siz, koji je 2008. godine pokrenula Nacionalana geografija eksplorer na inicijativu Enrika Sala, jeste istraživanje i zaštita vitalnih mesta u okeanu.
Otkako je projekat započeo, sproveo je 45 naučnih ekspedicija i radio sa svetskim liderima na inicijativi da se odredi 28 zaštićenih morskih područja, koji bi zajednički zaštitili više od 6,6 miliona kvadratnih kilometara okeana.
Teorija da je okean nekada davno pokrivao i do trećine površine Marsa već decenijama je predmet debate među naučnicima, a kineski rover je sada pronašao nove dokaze koje idu u prilog tome.
Projekat Pristin siz sarađuje sa lokalnim zajednicama, autohtonim narodima, vladom i partnerima kako bi zaštitili okean, ali i područja koja su na neki način degradirana ljudskim aktivnostima, tako da mogu da se oporave.
Razlog za uzbunu
"Uprkos svojoj udaljenoj lokaciji, ovaj koral nije bezbedan od globalnog zagrevanja i drugih ljudskih pretnji", dodali su istraživači.
Korali su izloženi riziku od niza lokalnih faktora, uključujući prekomerni ribolov, koji može oštetiti i poremetiti delikatnu ravnotežu njihovih ekosistema, industrijskog zagađenja i kanalizacije.
Najveća pretnja je, međutim, globalna klimatska kriza izazvana fosilnim gorivima.
U oktobru, naučnici iz Nacionalne uprave za okeane i atmosferu potvrdili su da je globalno masovno izbeljivanje koralnih grebena bez presedana zabeleženo zbog temperature okeana.
Foto: Tanjug/AP/Daniel Cole
Više od 40 odsto vrsta korala koje grade grebene u toploj vodi sada se suočava sa izumiranjem, prvenstveno zbog klimatskih promena, prema Crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode.
Ipak, iako je mega koral i dalje ranjiv, naučnici veruju da njegovo zdravlje i dugovečnost pružaju tračak nade.
"Ostanak ovog korala, starog stotinama godina, ilustruje da za koralne grebene nije sve izgubljeno", rekao je Derek Manzelo, koordinator projekta za Si-En-En.
Njegovo mišljenje deli i Emili Darling, direktorka sekcije za koralne grebene u Društvu za zaštitu divljih životinja, koja je otkriće nazvala "svetlom tačkom za opstanak koralnih grebena".
"Pronalaženje ovog novog korala, koji je već u opasnosti, još je jedan snažan podsetnik na potrebu da bogate zemlje potroše mnogo više resursa na smanjenje naših emisija ugljenika", naglašava Enrik Sala.
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Koliko građani Srbije koriste besplatne preventivne preglede i da li je ovaj vid pregleda jednako dostupan svima? Koliko rano otkrivanje bolesti menja ishod lečenja? Zašto ljudi kod lekara odlaze kada je bolest već uzela maha? Kako promeniti svest da je pregled dok si zdrav, zapravo najvažniji? Za emisiju „Tražim reč” govore iz Instituta za onkologiju i radiologiju dr Aleksandra Jarić, iz Kancelarije za skrinig raka Instituta za javno zdravlje BATUT dr Tamara Naumović i dr Svetlana Mićić iz Doma zdravlja Savski venac.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Škola nikad nije bila pod većim pritiskom. Deca se menjaju brže nego ikad. Da li je problem u učenicima ili u načinu na koji ih učimo? Kako danas izgleda čas koji drži pažnju? I može li nastavnik da promeni sistem učenja iz učionice? Odgovore tražimo od profesorke srpskog u Matematičkoj gimnaziji Anđelke Petrović.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-PETOKRAKA ILI KOKARDA II DEO (R)
U današnjoj epizodi pratimo dramatičan razvoj ustanka u Srbiji 1941. godine. Od privremenog dogovora Tita i Draže Mihailovića do krvavog sukoba koji prerasta u građanski rat. Nastanak Užičke republike, nemačke ofanzive i sudbine ljudi podeljenih između dve ideologije. Priča o vremenu kada su se braća našla na suprotnim stranama – između petokrake i kokarde.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da su jedinice vojske i policije, koje su pretraživale teren u opštini Kanjiža u vezi sa ugrožavanjem kritične gasne infrastrukture, pronašle dva paketa eksploziva sa štapinima.
Putnički voz koji je saobraćao iz Subotice ka Beogradu iskliznuo je sa šina u stanici Lovćenac - Mali Iđoš, a povređenih nije bilo, saopštila je kompanija Infrastrukture železnice Srbije.
Jake snage vojske i policije od ranih jutarnjih časova sprovodile su intenzivnu pretragu terena, nakon što su u neposrednoj blizini gasovoda "Balkanski tok" koji povezuje Srbiju i Mađarsku, na području sela Velebit, Trešnjevac i Vojvoda Zimonjić u opštini Kanjiža, pronađena dva ranca sa eksplozivom.
Film "Žetva" otvorio je pitanje da li umetnost ima snagu da ispravi ono što pravda nije uspela. Koliko je u jednom srcu smeštena sudbina svih nestalih sa Kosova i Metohije i da li je teže živeti sa gubitkom ili neznanjem šta se zaista dogodilo?
Kamenac, žute mrlje i tvrdokorna prljavština često mogu da prave probleme prilikom čišćenja. Iako postoji mnogo proizvoda na tržištu, nije uvek lako da se odabere onaj koji zaista može da ukloni prljavštinu, a da pri tome ne ošteti površinu.
Magnezijum i cink su korisni dodaci ishrani koji mogu da poboljšaju kvalitet vašeg sna, a stručnjaci su pojasnili koji od ova dva dodatka može da bude korisniji.
Pirinač je jedan od omiljenih dodataka mnogim jelima, ali kuvanje nije uvek jednostavno. Često se desi da bude lepljiv, ali postoji trik zahvaljujući kojem ovo možete sprečiti.
Vitamin D ima ključnu ulogu u očuvanju snažnog imunološkog sistema, a njegov nedostatak može negativno uticati na sposobnost tela da se odbrani od virusa i upalnih procesa.
Osećate se kao da vas previše vremena provedenog ispred ekrana i more sadržaja lošeg kvaliteta čini umornim i manje oštroumnim? Od fokusiranja na okolinu do "čišćenja" mozga, rešenja su koja nude stručnjaci kako bismo vratili fokus i održali svoj um u dobroj formi.
Prvi kućni ljubimac za mnoge je poseban trenutak, ali uz radost dolaze i česte greške koje novi vlasnici često ne prepoznaju. Nedovoljno informacija o ishrani, nezi i ponašanju životinje može dugoročno uticati na njeno zdravlje i svakodnevni život.
Jagode su veoma osetljivo voće i brzo se kvare, čak i kada se čuvaju u frižideru. Obično nakon dva dana postaju mekane i neupotrebljive, pa ih je potrebno baciti. Međutim, postoji jednostavan način da ostanu sveže i do dve nedelje.
Dolaskom toplijih dana, vikendi su idealni za druženja na otvorenom uz roštilj. Ipak, priprema hrane na zaprljanoj ili masnoj rešetki može da pokvari uživanje.
Komentari (0)