(FOTO/VIDEO) Teška godina za voćarstvo u Srbiji, uzgajivači maline tvrde - najgora berba u poslednjoj deceniji
Iako je Srbija među najvećim izvoznicima maline na svetu, ovogodišnja suša, mraz i loš rod smanjili su prinose, dok su otkupne i maloprodajne cene malina i kupina znatno porasle. Uvoznici beleže dobit, proizvođači gubitke.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), ovogodišnji prinos malina manji je za 12,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, proizvođači tvrde da je stvarni pad znatno veći – i do 70 odsto.
Pod teretom klimatskih promena, sušni periodi u Srbiji postaju duži i topliji, kaže naša koleginica iz Newsmax Balkans, meteorološkinja Dragana Milenković.
"Dugotrajni periodi bez padavina smenjuju se sa naglim promenama vremena, kada u kratkom roku može da padne velika količina kiše, često u obliku pljuskova sa grmljavinom. Ovakvi ekstremni uslovi negativno utiču na prinos i kvalitet malina – suša dovodi do uvenuća plodova i slabijeg razvoja biljke, dok iznenadne jake padavine mogu da izazovu pucanje plodova i razvoj gljivičnih bolesti. Jedan od prvih koraka u adaptaciji jeste izbor sorti maline koje su otpornije na sušu, visoke temperature, ali i bolesti i štetočine", objašnjava Milenković.
Cene sezonskog voća ne prestaju da rastu. Građani su iznenađeni cenom trešanja, koje na nekim mestima koštaju i iznad 1.000 dinara, a zbog skupoće kajsija i bresaka mnoge domaćice odustaju od pravljenja džema. Zašto je domaće voće postalo luksuz?
Visoke cene ranog voća i povrća na pijacama posledica su niskog roda prouzrokovanog vremenskim uslovima, a proizvođači testiraju tržište sa cenama po kojima nude svoje proizvode, smatra savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS) Veljko Jovanović.
Kako se bliži nova sezona berbe maline, počinju da se nagađaju cene, a proizvođači ove voćke očekuju da će početna cena biti 350 dinara. Sa druge strane, o dnevnicama sezonskih radnika se ne nagađa.
Iako bi navodnjavanje moglo da ublaži posledice vremenskih nepogoda, u mnogim krajevima ono nije bilo moguće. Zbog ekstremno visokih temperatura, presušili su potoci i rečice, a u pojedinim opštinama nedostajalo je čak i pijaće vode, pa zalivanje useva nije dolazilo u obzir.
Proizvođači malina u zapadnoj Srbiji upozoravaju da je ovogodišnja sezona jedna od najlošijih u poslednjih nekoliko decenija. Početak berbe pratile su visoke temperature i suša, dok su kasni mrazevi dodatno oslabili biljke i smanjili prinos. Štete izazvane nepovoljnim vremenskim uslovima ove godine negativno će se odraziti i na rod u narednoj sezoni.
Skok tržišnih vrednosti i dobit uvoznika
Pored meteoroloških izazova, značajan problem predstavljaju i ekonomski faktori. Ova godina ostaće upamćena po izuzetno visokim cenama voća i značajnom povećanju uvoza, što je uvoznicima donelo priliku za dobru zaradu.
Foto: Envato
Agroekonomista Milan Prostran početkom juna za naš portal istakao je da je ovo jedna od najtežih sezona u srpskom voćarstvu, a upravo to smatra glavnim razlogom skoka tržišnih vrednosti svih vrsta voća.
"Zbog toga što su martovski mrazevi u poslednjoj dekadi marta i u prvoj dekadi aprila praktično obrali voćarstvo Srbije. To se, pre svega, odnosi na kajsije, trešnje, višnje, maline i da, trenutno rekordnu cenu na tržištu ima kupina, koja se kreće od 1.200 dinara po kilogramu", rekao je Prostran.
Na beogradskim pijacama početna cena kupina išla je i do 1.600 dinara, dok se sada kreće između 700 i 1.000 dinara po kilogramu.
Kombinovani uzgoj kao mehanizam opstanka
Otkupna cena maline trenutno je 600 dinara po kilogramu, a kupine od 150.
Na formiranje tržišne vrednosti utiču brojni faktori – od vremenskih nepogoda i lošeg prinosa do broja posrednika u lancu otkupa.
Kako je naveo Prostran, proizvođači često prodaju plodove po višim cenama kako bi bar delimično povratili sredstva uložena u zaštitu i negu zasada.
Kupina ove godine dostiže višu otkupnu cenu, ne samo zbog smanjenog roda, već i zato što proizvođači pokušavaju da nadomeste gubitke od lošeg prinosa malina. Mnogi od njih gaje obe vrste bobičastog voća, pa kroz bolju cenu jedne kulture pokušavaju da ublaže pad prihoda s druge strane.
Visoke cene u voćarstvu pomažu da se pokriju troškovi proizvodnje. Ako jedno voće te godine ne postigne dobru otkupnu cenu, proizvođači pokušavaju da taj gubitak nadoknade prodajom drugog voća po povoljnijoj ceni.
Kupina – nada za isplativiju sezonu?
Kada je reč o kupinama, očekuje se da ovogodišnja otkupna vrednost bude povoljnija, ali još uvek nema zvaničnih ponuda otkupljivača. Minimalna cena mogla bi da se kreće od 150 dinara po kilogramu.
Proizvođači kupina godinama su u znatno lošijem položaju od malinara, budući da su otkupne cene dugo bile preniske, što je dovelo do propadanja mnogih zasada i smanjenja ukupne proizvodnje u čitavoj zemlji.
Cena voća značajno varira usled različitih faktora – od vremenskih uslova i prinosa do broja otkupljivača i troškova proizvodnje. Uzgajivači ističu da postoji velika razlika između proizvodne, otkupne i maloprodajne vrednosti voća. Ta razlika negativno utiče i na proizvođače, koji teško pokrivaju osnovne troškove, i na potrošače, koji su nezadovoljni kada vide da je cena na pijaci višestruko viša od one po kojoj se voće otkupljuje.
"Ako imamo dovoljne površine određenih zasada, ako je kvalitet tih zasada dobar i prinosi će biti dovoljno veliki, a samim tim i cena roda može biti adekvatna", izjavio je nedavno za Tanjug Veljko Jovanović. savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS).
Kako izgleda proizvodnja maline i kupine
Prema rečima Vere Marković iz Bajine Bašte koja se deceniju bavi uzgojom maline i kupine, rod maline ove godine je tek jedna trećina dosadašnjeg prinosa, a kupina je tek krenula i za sada ide dobro. Na mali prinos "crvenog zlata" su uticali prolećni mraz, letnja suša u jeku berbe koja je vrlo kratko trajala a veliki broj sadnica se posušio.
Prema njenim rečima, proizvođačima je teško da se izbore sa svim poteškoćama.
"Posao u malinama traje otprilike devet meseci. Samo kada je sneg nismo u malinama. Od ranog proleća kreće vezanje, obrezivanje, odbacivanje stare maline, zakidanje zaperaka, plevljenje, kopanje, košenje... sve to izistkuje puno posla", kaže Vera.
Dan berača u sezoni počinje jako rano, navodi naša sagovornica i objašnjava da berba malina i kupina počinje već od pet časova izjutra da bi se izbegle vrućine.
"Mi ne plaćamo dnevnice već obrađujemo porodično. Komšije nam pomažu, mi pomažemo njima", kaže Vera i navodi da berači koji rade za dnevnicu beru bobice celog dana po suncu od sedam ujutru do sedam uveče.
"Cena je loša, rod je loš. Ne znam koliko se sada isplati da se plaćaju dnevnice", dodaje ona.
Govoreći o tome koliko je berača potrebno dnevno za njihov kupinjak, Vera odgovara: "Koliko nas se okupi! Kada nas je više onda brže oberemo. Ja sam ovde kod ćerke i zeta, pomažem njima jer imaju malu bebu koju uvek neko mora da pričuva. Snalazimo se".
Na pitanje šta bi savetovala nekome ko razmišlja da počne da se bavi ovim poslom i šta je isplativije za uzgoj - malina ili kupina, naša sagovornica naglašava da je kupina lakša za održavanje i za berbu zato što je krupnija.
"I brže se nabere kilogram, ali i oko nje ima puno posla. Kupina se bere svaki treći-četvrti dan, dok malina mora svaki drugi dan jer hoće da opada, dok je kupina čvršća", objašnjava ona.
Otkupna cena maline još nije definitivna, kako kaže Vera, najavljeno je oko 600 dinara po kilogramu, a za kupinu se naknada kreće 150-170 dinara, a "da li će biti šta veća, ne znamo".
U uslovima sve nepovoljnije klime i ekonomskih izazova, voćarska proizvodnja u Srbiji suočava se sa velikim problemima. Kako bi se obezbedila održivost ovog sektora, neophodne su podrška države, modernizacija sistema navodnjavanja i bolje organizovanje otkupa. Samo tako proizvođači mogu očekivati stabilnije prihode i kvalitetniju ponudu za potrošače.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Kako izgleda medijska scena Srbije i koliko je tome doprinelo regulatorno telo osnovano pre 22 godine? Da li REM pored medijske reguliše i političku scenu Srbije? Može li politika danas da se osloni na internet i društvene mreže ili je moć televizije ipak dominantna? Odgovore tražimo od direktora Radio televizije Vojvodine Gorana Karadžića. Sinteza sa Zoranom Trifunovićem
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Bečeju uhapsili su K. P. (36), zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo teško ubistvo u pokušaju.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu podneće krivičnu prijavu protiv K. M. (39) iz ovog grada, zbog sumnje da je nakon porođaja, bacila novorođenče na travnjak, usled čega je preminulo.
Direktor Opšte bolnice u Sremskoj Mitrovici Vojislav Mirnić izjavio je da je u jedinici intenzivne terapije te ustanove trenutno šestoro putnika teško povređenih prilikom prevrtanja autobusa i naveo da su oni u stabilnom stanju.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, uhapsili su V. K. (65), bivšu v. d. direktorku Zavoda za transfuziju krvi Niš, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivično delo zloupotreba službenog
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, izvršili su nadzor u preduzeću "Sirmiumbus" iz Sremske Mitrovice, čiji je autobus 17. oktobra učestvovao u saobraćajnoj nezgodi u kojoj su tri putnika poginula, dok je 25 putnika zadobilo teže, a 32 lakše telesne povrede.
Ministar odbrane Bratislav Gašić i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić obišli su završene radove na sanaciji asfalta na ulicama Novog Beograda, oštećenog tokom vojne parade "Snaga jedinstva".
Nekadašnji komandant Treće armije Vojske Jugoslavije i načelnik Generalštaba general Nebojša Pavković biće sahranjen u sredu, 22. oktobra u Aleji zaslužnih građana u Beogradu. Sahrana će biti u 13.30 časova, a opelo će se služiti u 13 časova, saopštila je porodica.
Profesori i učenici gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj" u Novom Sadu od početka školske godine nastavu pohađaju van matične zgrade. Profesorka Danijela Grujić poručuje da su odluke nadležnih zbog kojih je zgrada Jovine gimnazije zatvorena nejasne, a situacija neodrživa.
Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je da pozivanje na mirne proteste nije krivično delo niti će to biti. Komentarišući predlog za propisivanje novog krivičnog dela - pozivanje na izvršenje krivičnog dela, Vujić je rekao da pozivanje na miran protest ne spada u radnju izvršenja tog dela.
U Spomen parku Kragujevački oktobar u Šumaricama obeležen je Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu i 84 godine od jednog od najvećih zločina nemačke okupacione vojske na tlu Srbije, u kome su njeni pripadnici streljali skoro 3.000 nevinih civila u Kragujevcu i okolini.
Bivša v. d. direktorka Zavoda za transfuziju krvi Niš Vesna Knežević negirala je u Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal da je zloupotrebom službenog položaja jednoj farmaceutskoj kompaniji omogućila zaradu od skoro 36 miliona dinara.
Dekanka Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Iva Draškić Vićanović saslušana je u Prekršajnom sudu u Beogradu po prijavi Prosvetne inspekcije, kojom se tereti da tokom studentskih blokada nije bila organizovana nastava.
Suđenje u slučaju Banjska koje se vodi pred Posebnim odeljenjem Osnovnog suda u Prištini protiv Dušana Maksimovića, Vladimira Tolića i Blagoja Spasojevića je odloženo zbog nepojavljivanja svedoka.
Komentari (0)