(FOTO/VIDEO) Teška godina za voćarstvo u Srbiji, uzgajivači maline tvrde - najgora berba u poslednjoj deceniji
Iako je Srbija među najvećim izvoznicima maline na svetu, ovogodišnja suša, mraz i loš rod smanjili su prinose, dok su otkupne i maloprodajne cene malina i kupina znatno porasle. Uvoznici beleže dobit, proizvođači gubitke.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), ovogodišnji prinos malina manji je za 12,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, proizvođači tvrde da je stvarni pad znatno veći – i do 70 odsto.
Pod teretom klimatskih promena, sušni periodi u Srbiji postaju duži i topliji, kaže naša koleginica iz Newsmax Balkans, meteorološkinja Dragana Milenković.
"Dugotrajni periodi bez padavina smenjuju se sa naglim promenama vremena, kada u kratkom roku može da padne velika količina kiše, često u obliku pljuskova sa grmljavinom. Ovakvi ekstremni uslovi negativno utiču na prinos i kvalitet malina – suša dovodi do uvenuća plodova i slabijeg razvoja biljke, dok iznenadne jake padavine mogu da izazovu pucanje plodova i razvoj gljivičnih bolesti. Jedan od prvih koraka u adaptaciji jeste izbor sorti maline koje su otpornije na sušu, visoke temperature, ali i bolesti i štetočine", objašnjava Milenković.
Cene sezonskog voća ne prestaju da rastu. Građani su iznenađeni cenom trešanja, koje na nekim mestima koštaju i iznad 1.000 dinara, a zbog skupoće kajsija i bresaka mnoge domaćice odustaju od pravljenja džema. Zašto je domaće voće postalo luksuz?
Visoke cene ranog voća i povrća na pijacama posledica su niskog roda prouzrokovanog vremenskim uslovima, a proizvođači testiraju tržište sa cenama po kojima nude svoje proizvode, smatra savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS) Veljko Jovanović.
Kako se bliži nova sezona berbe maline, počinju da se nagađaju cene, a proizvođači ove voćke očekuju da će početna cena biti 350 dinara. Sa druge strane, o dnevnicama sezonskih radnika se ne nagađa.
Iako bi navodnjavanje moglo da ublaži posledice vremenskih nepogoda, u mnogim krajevima ono nije bilo moguće. Zbog ekstremno visokih temperatura, presušili su potoci i rečice, a u pojedinim opštinama nedostajalo je čak i pijaće vode, pa zalivanje useva nije dolazilo u obzir.
Proizvođači malina u zapadnoj Srbiji upozoravaju da je ovogodišnja sezona jedna od najlošijih u poslednjih nekoliko decenija. Početak berbe pratile su visoke temperature i suša, dok su kasni mrazevi dodatno oslabili biljke i smanjili prinos. Štete izazvane nepovoljnim vremenskim uslovima ove godine negativno će se odraziti i na rod u narednoj sezoni.
Skok tržišnih vrednosti i dobit uvoznika
Pored meteoroloških izazova, značajan problem predstavljaju i ekonomski faktori. Ova godina ostaće upamćena po izuzetno visokim cenama voća i značajnom povećanju uvoza, što je uvoznicima donelo priliku za dobru zaradu.
Foto: Envato
Agroekonomista Milan Prostran početkom juna za naš portal istakao je da je ovo jedna od najtežih sezona u srpskom voćarstvu, a upravo to smatra glavnim razlogom skoka tržišnih vrednosti svih vrsta voća.
"Zbog toga što su martovski mrazevi u poslednjoj dekadi marta i u prvoj dekadi aprila praktično obrali voćarstvo Srbije. To se, pre svega, odnosi na kajsije, trešnje, višnje, maline i da, trenutno rekordnu cenu na tržištu ima kupina, koja se kreće od 1.200 dinara po kilogramu", rekao je Prostran.
Na beogradskim pijacama početna cena kupina išla je i do 1.600 dinara, dok se sada kreće između 700 i 1.000 dinara po kilogramu.
Kombinovani uzgoj kao mehanizam opstanka
Otkupna cena maline trenutno je 600 dinara po kilogramu, a kupine od 150.
Na formiranje tržišne vrednosti utiču brojni faktori – od vremenskih nepogoda i lošeg prinosa do broja posrednika u lancu otkupa.
Kako je naveo Prostran, proizvođači često prodaju plodove po višim cenama kako bi bar delimično povratili sredstva uložena u zaštitu i negu zasada.
Kupina ove godine dostiže višu otkupnu cenu, ne samo zbog smanjenog roda, već i zato što proizvođači pokušavaju da nadomeste gubitke od lošeg prinosa malina. Mnogi od njih gaje obe vrste bobičastog voća, pa kroz bolju cenu jedne kulture pokušavaju da ublaže pad prihoda s druge strane.
Visoke cene u voćarstvu pomažu da se pokriju troškovi proizvodnje. Ako jedno voće te godine ne postigne dobru otkupnu cenu, proizvođači pokušavaju da taj gubitak nadoknade prodajom drugog voća po povoljnijoj ceni.
Kupina – nada za isplativiju sezonu?
Kada je reč o kupinama, očekuje se da ovogodišnja otkupna vrednost bude povoljnija, ali još uvek nema zvaničnih ponuda otkupljivača. Minimalna cena mogla bi da se kreće od 150 dinara po kilogramu.
Proizvođači kupina godinama su u znatno lošijem položaju od malinara, budući da su otkupne cene dugo bile preniske, što je dovelo do propadanja mnogih zasada i smanjenja ukupne proizvodnje u čitavoj zemlji.
Cena voća značajno varira usled različitih faktora – od vremenskih uslova i prinosa do broja otkupljivača i troškova proizvodnje. Uzgajivači ističu da postoji velika razlika između proizvodne, otkupne i maloprodajne vrednosti voća. Ta razlika negativno utiče i na proizvođače, koji teško pokrivaju osnovne troškove, i na potrošače, koji su nezadovoljni kada vide da je cena na pijaci višestruko viša od one po kojoj se voće otkupljuje.
"Ako imamo dovoljne površine određenih zasada, ako je kvalitet tih zasada dobar i prinosi će biti dovoljno veliki, a samim tim i cena roda može biti adekvatna", izjavio je nedavno za Tanjug Veljko Jovanović. savetnik predsednika Privredne komore Srbije (PKS).
Kako izgleda proizvodnja maline i kupine
Prema rečima Vere Marković iz Bajine Bašte koja se deceniju bavi uzgojom maline i kupine, rod maline ove godine je tek jedna trećina dosadašnjeg prinosa, a kupina je tek krenula i za sada ide dobro. Na mali prinos "crvenog zlata" su uticali prolećni mraz, letnja suša u jeku berbe koja je vrlo kratko trajala a veliki broj sadnica se posušio.
Prema njenim rečima, proizvođačima je teško da se izbore sa svim poteškoćama.
"Posao u malinama traje otprilike devet meseci. Samo kada je sneg nismo u malinama. Od ranog proleća kreće vezanje, obrezivanje, odbacivanje stare maline, zakidanje zaperaka, plevljenje, kopanje, košenje... sve to izistkuje puno posla", kaže Vera.
Dan berača u sezoni počinje jako rano, navodi naša sagovornica i objašnjava da berba malina i kupina počinje već od pet časova izjutra da bi se izbegle vrućine.
"Mi ne plaćamo dnevnice već obrađujemo porodično. Komšije nam pomažu, mi pomažemo njima", kaže Vera i navodi da berači koji rade za dnevnicu beru bobice celog dana po suncu od sedam ujutru do sedam uveče.
"Cena je loša, rod je loš. Ne znam koliko se sada isplati da se plaćaju dnevnice", dodaje ona.
Govoreći o tome koliko je berača potrebno dnevno za njihov kupinjak, Vera odgovara: "Koliko nas se okupi! Kada nas je više onda brže oberemo. Ja sam ovde kod ćerke i zeta, pomažem njima jer imaju malu bebu koju uvek neko mora da pričuva. Snalazimo se".
Na pitanje šta bi savetovala nekome ko razmišlja da počne da se bavi ovim poslom i šta je isplativije za uzgoj - malina ili kupina, naša sagovornica naglašava da je kupina lakša za održavanje i za berbu zato što je krupnija.
"I brže se nabere kilogram, ali i oko nje ima puno posla. Kupina se bere svaki treći-četvrti dan, dok malina mora svaki drugi dan jer hoće da opada, dok je kupina čvršća", objašnjava ona.
Otkupna cena maline još nije definitivna, kako kaže Vera, najavljeno je oko 600 dinara po kilogramu, a za kupinu se naknada kreće 150-170 dinara, a "da li će biti šta veća, ne znamo".
U uslovima sve nepovoljnije klime i ekonomskih izazova, voćarska proizvodnja u Srbiji suočava se sa velikim problemima. Kako bi se obezbedila održivost ovog sektora, neophodne su podrška države, modernizacija sistema navodnjavanja i bolje organizovanje otkupa. Samo tako proizvođači mogu očekivati stabilnije prihode i kvalitetniju ponudu za potrošače.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
U emisiji ''Otvori oči'' u sredu, 01.10. gledaćete: 1. Otkud Toni Bler u Trampovom mirovnom planu za Gazu? 2. Od studentskih pokreta do studentskog organizovanja u Srbiji. 3. Dušan Alimpijević novi selektor reprezentacije. Kako se Košarkaški savez oprostio od Pešića? Voditelji Ivana Majstorović i Mihajlo Pavić
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Da li tehnološka saradnja može da poboljša odnose između Beograda i Londona? Kako veštačka inteligencija oblikuje javnu upravu? Koje se mogućnosti otvaraju sa startapovima? Šta Srbija ima priliku da nauči od nekadašnjeg savetnika Borisa Džonsona i člana Doma lordova Vestminstera? Lord Rejndžer od Nortvuda, predsednik Upravnog odmora Britansko-srpske privredne komore, govori za Stav dana.
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U Gornjem Milanovcu u nedelju je došlo do masovne tuče na svadbenom veselju u jednom hotelu, nakon čega su reagovali i policija i hitna pomoć, a Osnovno javno tužilaštvo naložilo je policiji istragu kako bi se kvalifikovalo eventualno krivično delo.
Viši sud u Jagodini odredio je, na predlog Višeg tužilaštva u ovom gradu, do 30 dana pritvor M. M. (39) iz sela u okolini Jagodine osumnjičenom da je 26. septembra ubio babu (76) i dedu (79), saznaje Newsmax Balkans.
Našem trofejnom selektoru, gospodinu Svetislavu Pešiću, istekao je ugovor sa Košarkaškim savezom Srbije, čime završava svoju misiju na klupi nacionalnog tima i stavlja tačku na jedan izuzetno važan period u istoriji reprezentacije, saopštio je Košarkaški savez Srbije.
Na godišnjoj listi koja predstavlja dva odsto najuticajnijih istraživača, a koju objavljuju američki Univerzitet Stenford i međunarodni akademski izdavač Elzevir, u izdanju za 2025. godinu našlo se više od 110 istraživača iz Srbije.
Policija u Nišu zaplenila je oko 85 kilograma materije za koju se sumnja da je marihuana i uhapsila L. A. (22) iz ovog grada i A. D. (36) iz Orahovca zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Tri meseca posle izvođenja veoma kompleksne rekonstukcije nestanka male Danke Ilić u Banjskom Polju kod Bora, u Više javno tužilaštvo u Zaječaru stigli su rezultati koju je radio Nacionalni centar za kriminalističku forenziku Beograd i kako smo saznali, oni ostaju pri prvobitnom nalazu i mišljenju.
Više javno tužilaštvo u Pančevu donelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv muškarca N. V. (29), M. J. (22) i M. Đ. (45), svi iz Debeljače, zbog postojanja osnova sumnje da su kao saizvršioci izvršili krivično delo teško ubistvo.
Beograđanka Mila Rajković (55) spasla je više od 1.000 napuštenih i povređenih životinja, sklanjajući ih sa ulice, pružajući im negu i pronalazeći im dom.
Evropski sud za ljudska prava odbio je zahtev za privremenu meru studenta Fakulteta tehničkih nauka Bogdana Jovičića kojim je tražio premeštaj u medicinsku ustanovu sa adekvatnim uslovima radi zaštite zdravlja ili izricanje mere ograničenja kretanja uz elektronski nadzor.
Komentari (0)