(VIDEO) "Ima posla - ako znaš šta hoćeš": Kako do zaposlenja i gde greše mladi, a gde poslodavci? 

Iako je nezaposlenost među mladima u opadanju, izazovi na tržištu rada ostaju brojni. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti mladih u Srbiji u 2024. iznosila je oko 23 odsto – iako niža nego prethodnih godina, i dalje je znatno iznad evropskog proseka.

01.08.2025. 18:33

(VIDEO) "Ima posla - ako znaš šta hoćeš": Kako do zaposlenja i gde greše mladi, a gde poslodavci? 

U takvom ambijentu, sezonski poslovi postaju jedno od rešenja, ali i lakmus papir koji pokazuje kakve vrednosti današnji mladi zaista cene u poslu.

O tome su u emisiji Tražim reč govorili Miloš Turinski iz Infostuda, Ivana Radenović iz omladinske zadruge MJob, Tamara Todorović iz Krovne organizacije mladih Srbije - KOMS, kao i predstavnici agencije STAR Crna Gora, uzgajivači malina iz Arilja i mladi koji traže svoje mesto na tržištu rada.

Mladima bitno da imaju mentora

"Ima posla ko hoće da radi" rečenica je koja je potpuno tačna i ne odnosi se samo na mlade već na kompletno tržište rada, rekao je Turinski, objašnjavajući da poslodavcima danas nedostaje radna snaga, te da mladi imaju izbor i poslodavca i karijernog puta.

Radenović to potvrđuje: poslodavci svakodnevno postavljaju pitanja kako da se prilagode potrebama mladih.

Todorović je podsetila da je stopa nezaposlenosti mladih opala, ali i dodaje: mladima je bitno da imaju mentora.

"Među mladima često fali različite vrste pismenosti: medijska, finansijska, pa pomalo i kritičkog razmišljanja. U tome im pomažu programi neformalnog obrazovanja koje organizujemo. Zato smo mi spona između mladih i institucija, tj. donosioca odluka", navodi sagovornica.

Turinski dalje precizira šta mladi danas traže: međuljudske odnose, mogućnost da uče i rade unutar firme, svrhu koju posao donosi, fleksibilnost radnog vremena zbog balansa privatnog i poslovnog života i brigu o mentalnom zdravlju.

Radenović potvrđuje da mladi insistiraju na transparentnosti: odmah žele da znaju šta ih čeka i šta se očekuje od njih na novom poslu. Takođe kaže da mladi bez radnog iskustva pristaju na sve, samo da uđu u poslovni svet.

Diploma nije presudna

Diploma formalnog obrazovanja nije presudna: mnogo poslova se može naučiti samostalno ili kroz kurs.

"Tržište danas traži celoživotno učenje", dodaje Turinski i jasno naglašava da podržava volontiranje, ali se zalaže i za plaćenu praksu - napominjući da zakon o plaćenim praksama još nije usvojen.

Napominje da je velika razlika između volontiranja i prakse ili probnog rada. On dodaje da mladi energično koriste svaki sezonski posao za zaradu, za razliku od starije generacije.

"Volontiranje nije rad za džabe, nego besplatan i sa svrhom. Kada radimo za džabe to znači da radimo bez neke svrhe, kada radimo besplatno onda je to nešto o čemu zapravo razmišljamo. Volontiranje je fantastična prilika da se steknu veštine i sagledaju sopstvene", objasnila je Todorović. 

Kakva je situacija u Crnoj Gori?

Putem video linka uključili su se Danilo Vukobrat i Milena Mugoša iz agencije STAR Crna Gora, koja zapošljava i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori.

Vukobrat navodi da poslodavci u Crnoj Gori počinju tražiti radnike kasnije nego u Hrvatskoj, ali da je svake godine sve teže naći radnu snagu, dok je Mugoša pokrenula veoma bitnu temu, naime istakla je da mladi često ne znaju šta je CV i kako treba da izgleda, što je za agenciju iznenađujuće i podstiče na veću društvenu edukaciju - što je otvorilo diskusiju u studiju Newsmax Balkans.

Todorović podseća da mladi često pišu "ja nikad nigde nisam radio/la, ne znam šta da napišem ili samo sam završio srednju, šta da dodam" - stoga obavezno napominje: napišite kako se zovete, kontakt, prebivalište, vozačku dozvolu. Dobra osnova omogućava da se na razgovoru "napravi magija".

Turinski ukazuje da školama nije pokazano kako se piše CV. Mladi često stavljaju fotografije letovanja, selfije, izlazaka. On podseća: algoritmi AI vrše skrining CV za manje od 10 sekundi - važne su ključne reči koje se poklapaju sa oglasom.

Printscreen: Newsmax Balkans

Dodaje: ne treba navoditi bračni status, decu, veroispovest, seksualnu orijentaciju – to poslodavce ne interesuje. Relevantno radno iskustvo treba prilagoditi oglasu za koji se konkuriše. Ako neko ima aktivnosti tokom škole, fakulteta ili u organizacijama, to treba jasno navesti ako je povezano.

Na pitanje: da li poslodavci zaista gledaju CV, Turinski odgovara da je to osnovni marketinški alat sa kojim se predstavljate poslodavcu u prvih deset sekundi. Istraživanja pokazuju da skrining traje u proseku osam sekundi.

CV je prvi korak da ostavite pozitivan utisak da bi vas pozvali. "Ranije mi nije bilo jasno zašto su hobiji bitni, ali ako napišete da volite da čitate knjige, vi se predstavljate kao individualac - svaki hobi može da ispriča priču o vama", navodi Turinski.

Todorović podseća da postoji veliki problem finansijske nepismenosti: mladi ne razumeju razliku između dobijanja novca i onoga što daju. KOMS kroz programe radi na osvrtu te pismenosti.

Saveti kako da napišete CV

- U CV jasno napišite puno ime, kontakt, lokaciju i relevantne podatke poput vozačke dozvole.

- Prilagodite format i sadržaj CV svakom oglasu.

- Izostavite lične podatke kao što su bračni status, veroispovest, seksualna orijentacija.

- Fokusirajte se na veštine stečene kroz obrazovanje, volontiranja ili projekte, ukoliko je relevantno.

- Izbegavajte neozbiljne fotografije (izlasci, selfiji) - CV nije Instagram.

- Imajte ključne reči koje pokreću AI skrining.

- Upotrebite hobije da ilustrujete vašu ličnost i soft-veštine.

- Uvek naglasite šta možete da naučite, a ne samo šta ste radili.

Ono što je preporuka za poslodavce jeste da prikazuju visinu plate, makar okvirno. Trenutno samo 25 odsto poslodavaca to radi, a istaknut iznos može da vas izdvoji u moru ponude. 

Pogledajte celu emisiju Tražim reč:

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)