Demencija - bolest koja otima identitet, u Srbiji je ima oko 160.000 ljudi: Država treba da pokrene dnevne centre

U svetu sa demencijom živi 55 miliona ljudi, od čega u Srbiji oko 160.000. Demencija predstavlja jedan od najvećih izazova javnog zdravstvenog sistema.

Izvor: RTS

01.10.2025. 22:39

Demencija - bolest koja otima identitet, u Srbiji je ima oko 160.000 ljudi: Država treba da pokrene dnevne centre

Istražujući različite oblike i nivoe diskriminacije starijih osoba, glumački bračni par Lazar Jovanov i Branka Bajić, pronašli su način da kroz primenjenu umetnost prikažu život osoba sa demencijom i rasvetle deo problema sa kojim se starije osobe susreću u svakodnevnom životu.

Lazar Jovanov i Branka Bajić već su radili na projektu "Ejdž agenst d mašin" koji se bavio temom ejdžizma, odnosno diskriminacije starijih osoba, prenosi RTS.

Ovaj put oni su prepoznali demenciju kao središnju temu novog projekta koja oblikuje život više od 160.000 ljudi u Srbiji i upravo na ovaj način, odnosno kroz različite primere, osvetlili su i neke oblike i nivoe diskriminacije.

Kruna njihovog rada kroz ovaj projekat jeste i predstava "Ne zaboravi me", ali nedavno su izašli među svoje sugrađane na pijaci u Futogu, sa informacijama o demenciji kako bi je približili ljudima.

Snimili su flešmob, i taj video, pustili su simbolično danas, na Svetski dan starijih osoba.

Karavan solidarnosti

Lazar Jovanov, koautor projekta "Međugeneracijsko putovanje za prava starijih osoba" kaže da se sa suprugom počeo baviti temom demencije jer su se sa time i porodično suočili.

"Počeli smo pre svega da se bavimo temom demencije, jer je to neki lični porodični izazov koji moja partnerka Branka Bajić i ja imamo, sa druge strane to je i jedan od trenutno najvećih globalnih javno zdravstvenih izazova", navodi Jovanov.

Dodao je da je tako nastao projekat 'Karavan solidarnosti' predstava "Ne zaboravi me".

"Flešmob akcija je performans koji smo upravo želeli izvesti na pijaci sa ljudima, kako bismo im približili ovu temu i dobili još širi auditorijum, govorili na nekom širem nivou o posledicama i dalekosežnosti ove bolesti koja pogađa ozbiljan deo svetske populacije", ističe Jovanov.

Preplitanje umetnosti i struke

Ukazao je na to da je čitav projekat vrsta saradnje između umetnosti i struke, tako da u ovom slučaju sa Natašom Todorović i Milutinom Vračevićem.

Prema njegovim rečima, život sa demencijom je neka vrsta paklene bolesti, gde se zna scenario posebno ako su u pitanju teži oblici kao što je Alchajmer.

"Gubi se identitet, gubi se uopšte osoba kao takva. Taj ishod je uglavnom tragičan, a neretko nismo informisani u početnim fazama da je bolest već uzela maha i to je bolest koja apriori pogađa stariju populaciju", objašnjava Lazar Jovanov.

Neophodni dnevni centri za bolesne

Jovanov napominje da je cilj projekta da se stane u cipele tih ljudi i osoba obolelih od demencije, ali i neformalnih negovatelja kojih je u Srbiji preko 80 odsto, jer negu obavljaju članovi porodice, dakle bližnji.

"Ujedno imamo jedan zagovaračke momenat, a to je, da između ostalog, pored različitih usluga koje su potrebne za neformalne negovatelje, mi zagovaramo institucionalizovanje dnevnih centara", dodaje Jovanov.

Kaže da su dnevni centri za osobe obolele od demencije je jedan od gorućih izazova.

"Ne smemo stavljati stigmu pred ljude"

Apeluje na donosioce odluka da pokrenu sistemsko institucionalizovanje dnevnih centara za osobe obolele od demencije.

"Ne smemo stavljati stigmu pred ljude ako ne možemo da prepoznamo promene u karakterima. Treba da zapitamo zašto je došlo do promene karaktera? Zašto se čovek menja, i da li je možda već bolest počela? Potrebno je da se više informišemo o različitim oblicima demencije, pa između ostalog i o Alchajmeru, jer statistike su vrlo poražavajuće, a odgovornost je i lična i kolektivna", naglašava koautor projekta "Međugeneracijsko putovanje za prava starijih osoba".

"Tako da je i na nama da sada naučimo više o ovoj bolesti, jer svako od nas u okruženju ima nekog ko je oboleo od demencije", zaključuje Lazar Jovanov.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)