(INFOGRAFIKA) Zašto se rađa sve manje dece: Posle skoka početkom 2000-ih, Srbija ide ka najmanjem broju beba u istoriji
Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je podatke da je u Srbiji od januara do avgusta 2025. zabeležen pad broja živorođenih za 3,9 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukoliko se nastavi trend pada, na kraju 2025. godine, broj rođenih beba biće ispod istorijskog minimuma.
Šef Odseka za demografiju i statistiku zdravstva RZS Gordana Bjelobrk istakla je za Newsmax Balkans, da je trend smanjenja broja rođenih beba posebno izražen u centralnoj i zapadnoj Srbiji, gde je zabeležen pad od više od sedam odsto, ali je dodala ni ostali delovi zemlje nisu izuzetak.
"U Beogradskom regionu broj beba je na približno istom nivou kao prošle godine (pad od samo jedan odsto), dok je najveći pad zabeležen u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji (oko 700 beba manje nego 2024. godine). Ti podaci pokazuju i regionalne razlike u uslovima života, rada, migraciji mladih i pristupu svim uslugama", precizirala je Bjelobrk.
Statistički skok iz 2000-ih "odloženi efekat"
Podaci RZS pokazuju da je jedini veći skok u broju rođenih zabeležen između 2001. i 2004. godine.
U tom kratkom periodu došlo je do privremenog povećanja nataliteta, što je, prema rečima Bjelobrk, delimično posledica više faktora, kako demografskih, tako i društveno-ekonomskih.
"Najpre, važno je napomenuti da je u tom periodu rađala generacija žena koje su rođene tokom 70-ih godina. Napominjem da je prosečan broj živorođenih u periodu od 1971. do 1980. iznosio oko 110.000. One su početkom dvehiljaditih ušle u optimalne reproduktivne godine, što je prirodno doprinelo većem broju živorođenih", objasnila je Bjelobrk.
Prema njenim rečima, rast broja živorođenih više je demografski "odloženi efekat" nego rezultat konkretnih mera populacione politike.
"To se vidi i po tome što taj trend nije dugoročno nastavljen, jer nakon 2004. broj rođenih ponovo ulazi u pad, koji se produbljuje sve do danas", ukazala je naša sagovornica.
Grafika: Newsmax Balkans/Mina Kendereški
Profesor Geografskog fakulteta sa Odseka za demografiju Petar Vasić bejbi bum u tom periodu objašnjava "odloženim rođenjima" generacija koje su tokom 90-ih, zbog krize, ratova i sankcija, odlagale osnivanje porodice.
"S druge strane, nagli pad od 2005. godine ne znači realni demografski kolaps, već posledicu promene metodologije. Od 2005. godine, Republički zavod za statistiku više ne uključuje rođenja srpskih državljanki koje su rodile decu u inostranstvu", pojasnio je profesor za Newsmax Balkans.
Foto: Envato
Bjelobrk je dodala da upravo ovaj primer skoka pokazuje koliko je važno da populacione politike budu sistemske i dugoročne.
"Jer privremeni skokovi, bez šire podrške porodicama i mladima, ne mogu preokrenuti negativne demografske tokove", ukazala je naša sagovornica.
Skriveni uzroci pada broja rođenih beba 2025.
Broj rođenih beba u Srbiji u prvih osam meseci 2025. godine beleži znatan pad, što je izazvalo zabrinutost stručne i šire javnosti.
Iako je sličan pad zabeležen i tokom pandemije 2020. godine, demograf prof. dr Petar Vasić pojašnjava da su razlozi sada mnogo kompleksniji i delimično nepoznati.
"Tokom kovida smo tačno znali uzrok smanjenog broja rođenja - zdravstvena kriza, neizvesnost, ograničeno kretanje. Danas, međutim, objašnjenja se kreću u više pravaca", istakao je Vasić.
Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić izjavio je za Newsmax Balkans da su reči predsednika Srbije Aleksandra Vučića o sankcijma NIS "ozbiljno upozorenje", ali, dodao je da izlaz ipak postoji, iako će put do rešenja biti težak.
Ako su nezvanične procene tačne da će uzimanje biometrijskih podataka putnika u okviru novog EE sistema (Entry/Exit System) trajati između tri i pet minuta po osobi, svi koji od 12. oktobra putuju autobusom ka Hrvatskoj ili dalje u zemlje EU, treba da se naoružaju strpljenjem.
U sredu u podne iz Subotice je krenuo prvi brzi voz "Soko" ka Beogradu. Obnovljena linija deo je modernizovane pruge na severu zemlje, a put od Subotice do Beograda traje 79 minuta. Voz staje u Bačkoj Topoli, Vrbasu, na Petrovaradinu i Novom Beogradu.
Jedan od ključnih faktora, prema njegovom mišljenju, jeste intenzivna emigracija mladih ljudi, naročito žena između 25 i 35 godina starosti, koje su u najplodnijem reproduktivnom dobu.
"Ti ljudi su nosioci reprodukcije. Ukoliko oni masovno napuštaju zemlju, pad broja rođenja je logična posledica. Problem je što zvanična statistika ne uključuje spojnu migraciju, pa se podaci precenjuju, a stope fertiliteta veštački izgledaju niže", pojašnjava profesor.
Zbog nedostatka ažurnih i preciznih podataka o stvarnom broju stanovnika, Vasić je istakao značaj što hitnijeg uspostavljanja Centralnog registra stanovništva, koji bi omogućio kontinuirano praćenje demografskih kretanja.
Klimatske promene utiču na plodnost?
Drugo moguće objašnjenje dolazi iz zajedničkog istraživanja Geografskog fakulteta, Fakulteta organizacionih nauka, Ekonomskog fakulteta i Instituta društvenih nauka.
Kako je naveo Vasić, projekat POPEN, koji se bavi uticajem klimatskih promena i zagađenja vazduha na populaciju, ukazuje na zabrinjavajuće nalaze.
"Otkrili smo da ekstremno visoke temperature, poput onih iz leta 2024. godine, znatno povećavaju stopu spontanih pobačaja. Za svaki stepen iznad prosečne temperature, povećava se rizik od fetalnog gubitka za dva procentna poena", precizirao je profesor.
Procene istraživača pokazuju da je u prva dva kvartala 2025. godine rođeno oko 1.000 beba manje upravo zbog toplotnih talasa iz prethodnog leta.
Bjelobrk dodaje da je pad broja rođenih u 2025. godini nastavak dugotrajnog demografskog trenda u Srbiji, ali i odraz složenih i višeslojnih uzroka koji utiču na odluku parova da imaju decu.
"Jedan od ključnih razloga za kontinuirani negativan prirodni priraštaj u Srbiji jeste upravo smanjenje broja žena u fertilnom dobu - dakle, sama osnova za rađanje se sužava, dok se istovremeno menja i obrazac ponašanja, odnosno dominira moderan reproduktivni model u kojem se rađa manji broj dece po ženi", precizirala je Bjelobrk.
Postoji li rešenje?
Iako trenutno ne postoji brzo rešenje za demografsku krizu, Krstić veruje da dugoročne promene u populacionoj politici mogu doneti rezultate.
Sagovornik Newsmax balkans kritikuje aktuelni model koji je, kako kaže, previše fokusiran na finansijske stimulacije za treće i četvrto dete.
"Problem nije u onima koji već imaju decu, već u onima koji nikada ne započnu roditeljstvo. Sve veći broj mladih ostaje bez potomstva - voljno ili nevoljno. Populaciona politika mora se fokusirati na njih, i to kroz promenu društvene paradigme, a ne samo kroz finansijske podsticaje", zaključuje prof. dr Vasić.
Zena mi je predala za drzavljanstvo pre dve godine i nije dobila odgovor. U Ukrajini je rat i cela njena porodica je tamo. Smo mi deca fale jer inace nemam dovoljno problema. Necu da budem zrtva sopstvene dece imam jedan zivot. Radnicku klasu nek prave ovi iz BG na vodi mi nismo ludi.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Sve što jedna žena, porodilja i trudnica treba da zna o dojenju
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li je Moskva uspela da preokrene američku strategiju u Ukrajini i spreči upotrebu Tomahavk raketa? Kako je Putin, uprkos sankcijama i medjunarodnim pritiscima, zadržao inicijativu na frontu, dok Vašington sve teže definiše sopstvenu ulogu u ovom ratu? Odgovore tražimo od diplomate Srećka Djukića. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA ( R )
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Na Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine dovezeno je sedmoro dece povređeno u u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad–Beograd posle naplatne rampe.
Jedan dečak je poginuo, sedmorica su povređena, kao i vozač kombija u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad – Beograd posle naplatne rampe.
Grupe studenata i građana koji su pešice krenuli na komomorativni skup 1. novembra povodom godišnjice tragedije na novosadskoj železničkoj stanici, nadomak su Novog Sada gde će im u petak biti priređen doček.
Potpukovnik Dejan Stević iz Uprave saobraćajne policije izjavio je da je završen uviđaj nakon nesreće na auto-putu Beograd - Novi Sad u kojoj je poginuo mladi džudista Partizana, da su prikupljeni svi dokazi sa lica mesta i da se predmet priprema da bude predat tužilaštvu.
Reprezentativni sindikati prosvetnih radnika traže hitan sastanak sa predstavnicima Vlade Srbije, a pred usvajanje budžeta za narednu godinu. Ako do toga ne dođe, povući ćemo poteze koji nisu popularni, kažu iz sindikata.
Evropska unija izgubila je strpljenje sa Srbijom zbog kašnjenja u sprovođenju sopstvenih reformi i neusklađivanja sa politikom EU prema Rusiji, te se njen evropski put našao u ozbiljnom zastoju, smatra Aleksandra Joksimović iz Centra za spoljnu politiku.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova su po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal, uhapsili devet članova organizovane kriminalne grupe, osumnjičenih da su vršili neovlašćenu distribuciju cigareta.
U Kliničkom centru Srbije urađena je još jedna transplantacija srca i to mladom pacijentu koji ima 41 godinu. Direktor Klinike za kardiohirurgiju prof. dr Svetozar Putnik kaže da je do pre nekoliko dana delovalo da će se jedan mladi život ugasiti, a da sada ima šansu da potpuno normalno živi.
Šta je bulozna epidermoliza i kako je živeti sa njom? Zašto decu koja boluju od ove bolesti zovemo deca leptiri? Mogu li njihove majke da ih zagrle? Zašto kažemo da je njihova svakodnevica ispunjena je bolom, ali i neverovatnom hrabrošću?
Komentari (2)
Bob
Zena mi je predala za drzavljanstvo pre dve godine i nije dobila odgovor. U Ukrajini je rat i cela njena porodica je tamo. Smo mi deca fale jer inace nemam dovoljno problema. Necu da budem zrtva sopstvene dece imam jedan zivot. Radnicku klasu nek prave ovi iz BG na vodi mi nismo ludi.
pre 2 nedelje
3 0 OdgovoriPera Mitić
Šta je u Srbiji dugoročno i sistemsko?
pre 5 dana
0 0 Odgovori