Naoružajte se strpljenjem: EES predviđa do pet minuta zadržavanja po osobi, putnici autobusa čekaće i do dva i po sata
Ako su nezvanične procene tačne da će uzimanje biometrijskih podataka putnika u okviru novog EE sistema (Entry/Exit System) trajati između tri i pet minuta po osobi, svi koji od 12. oktobra putuju autobusom ka Hrvatskoj ili dalje u zemlje EU, treba da se naoružaju strpljenjem.
Naime, novi sistem podrazumeva dužu pojedinačnu proceduru kontrole u poređenju s dosadašnjom praksom. To znači da će, u slučaju punog autobusa sa npr. 50 putnika, granična provera trajati najmanje dva i po sata - samo za prvu registraciju svih putnika.
Izvori iz Brisela navode da trenutno ne postoje alternativna rešenja koja bi značajno skratila ovu proceduru, bar ne u prvim mesecima primene novog sistema.
Pred uvođenje novog EES sistema u EU, koji od 12. oktobra donosi rigorozniju kontrolu granica, srpski vozači u međunarodnom transportu suočavaju se sa ozbiljnim problemima koji, kako tvrde iz Udruženja vozača "381", mogu da dovedu do kolapsa cele logističke grane u srpskoj privredi.
Postoji mogućnost za nasilje u Bosni i Hercegovini i na Kosovu i sa tim se mora pozabaviti. Dejtonski i Kumanovski sporazum imaju ogromne mane i treba da se menjaju jer ne funkcionišu, izjavio je za Newsmax Balkans bivši američki ambasador u Beogradu Vilijam Montgomeri.
Ipak, postoji važna izuzetna okolnost: ukoliko se proceni da proces biometrijske kontrole prelaska granice, koji uključuje fotoskeniranje lica i uzimanje otisaka prstiju, predugo traje i stvara višekilometarske kolone, granične službe mogu privremeno obustaviti primenu EES.
"To će biti stvar trenutne procene. Kada se gužva raziđe, sistem će ponovo biti aktiviran", navodi izvor Newsmax Balkans iz dobro obaveštenih krugova.
Zemlje koje od 12. oktobra stupaju u šestomesečnu sukcesivnu implementaciju EES, njih 29, na ovaj način će automatski evidentirati ulaske i izlaske državljana "trećih zemalja", odnosno svih onih koji nisu članovi EU ili šengenskog prostora.
Primena EE sistema deo je šire strategije Evropske unije za unapređenje bezbednosti, sprečavanje ilegalnih migracija i jaču kontrolu spoljašnjih granica.
Iskustvo sa terena
Komandir stanice granične policije Batrovci, Branko Bačić, izjavio je nedavno da su očekivanja o dužem zadržavanju putnika na granici zasnovana na iskustvima hrvatske granične policije.
Dodao je da će pravi efekti novog sistema biti poznati tek vremenom, kroz praksu prelazaka granice sa državama Šengena.
"Prvi ulazak građana Srbije u šengenske zemlje trajaće od tri do pet minuta duže po osobi u odnosu na raniji režim", rekao je Bačić.
Brži prolazak za već registrovane putnike
Pouzdano se zna da kako sistem bude zaživeo, procedura na graničnim prelazima će se sukcesivno skraćivati za sve putnike, a posebno za one koji su već registrovani.
Srpski državljani koji su već prošli biometrijsku proveru na nekom od graničnih prelaza biće preusmereni na kontrolne tačke sa oznakom EES, što je jedno od rešenja koje vodi ka ubrzanju čitavog procesa.
U tim slučajevima, dovoljna je provera u smislu ostavljanja otiska prsta na kontrolnom punktu koji će služiti kao dokaz da je putnik već prethodno prošao registraciju, čime se značajno skraćuje vreme zadržavanja.
Koje sve zemlje primenjuju EES?
Novi EES obuhvata sve članice šengenskog prostora, uključujući i one koje nisu članice Evropske unije, ali primenjuju šengenska pravila (Švajcarska, Norveška, Island i Lihtenštajn).
Delimična primena predviđena je i u pojedinim državama članicama EU koje još nisu u potpunosti integrisane u šengenski režim, poput Irske i Kipra.
EES se primenjuje u sledećih 29 zemalja:
Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Island, Letonija, Litvanija, Lihtenštajn, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nemačka, Norveška, Holandija, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska i Švajcarska.
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-RADIO AMATERI PROTIV NATO-A
Početak bombardovanja Savezne republike Jugoslavije 1999. godine obeležila je aktivnost jedne od najmasovnijih amaterskih organizacija na planeti. Bili su to radio amateri koji su postali borci iz senke, oni koji su upozoravali građane Srbije odakle dolazi napad i preko radio veza otkrivali komunikacije NATO pilota. Nova epizoda DEKADA kroz svedočenja samih radio amatera otkriva na koji način su se organizovali, kako su komunicirali, ali i to koliko su im radio amateri iz celog sveta, prijatelji od Španije, preko Slovenije i Hrvatske, do Bugarske i Rumunije pomagali u toj borbi.
dokumentarni
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
BIZLIFE WEEK
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
23:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Blokade granica Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom zvanično su zaustavljene. Sa druge strane, policija u Crnoj Gori i Republici Srpskoj zabranila je prevoznicima da blokiraju granične prelaze.
Ivanjica je zavijena u crno. U nezapamćenoj tragediji preminuo je jedanaestogodišnji dečak koji je slučajno popio otrovnu tečnost korišćenu za prskanje malina.
Protiv Nišlije M. Ž. (38) policija je podnela krivičnu prijavu zbog sumnje da je sa gradilišta u Nišu ukrao 66 klima-uređaja, saopšteno je iz Policijske uprave Niš.
Eksplozivna naprava nešto posle šest časova bačena je na teretanu u Zemunu, koja se nalazi u prizemlju stambene zgrade, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Policija u Beogradu, u opštini Vračar, uhapsila je, u toku izvršenja krivičnog dela, A. S. (31) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su na teritoriji Srbije A. S. (36), E. V. (42), E. G. (48) i A. C. (21) - državljane Albanije zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti.
Planovi za letovanje ove godine menjaju se usled dešavanja na Bliskom istoku, što se vidi i po otkazivanju pojedinih aranžmana. Pitanje gde će provesti odmor postaje sve važnije, ali nije u pitanju samo izbor destinacije, ključna je i bezbednost.
U Srbiji se svake godine dijagnostikuje oko 250 novih slučajeva Hočkinovog limfoma - malignog oboljenja koje najčešće pogađa mlade između 15. i 40. godine, u periodu života kada započinju karijeru, planiraju porodicu i grade budućnost.
Sudija za prethodni postupak Osnovnog suda u Prištini odredio je jednomesečni pritvor Zoranu Stankoviću, zbog sumnje da je počinio ratni zločin u selu Matičane tokom sukoba na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. godine.
Komesarijat za izbeglice i migracije naveo je da je NATO bombardovanje na Saveznu Republiku Jugoslaviju dovelo do toga da je danas u Srbiji ima registrovano oko 200.000 interno raseljenih Srba sa AP Kosovo i Metohija.
Članovi Komisije za reviziju biračkog spiska u ime Stranke slobode i pravde (SSP) Ana Gođevac i Marko Dimić ukazali su na moguće manipulacije Jedinstvenim biračkim spiskom, saopštila je ta stranka.
Nenad Milenković, otac Branislava Milenkovića, koji je umro usled teških telesnih povreda pošto je pretučen na Vračaru 21. novembra, izjavio je da četiri meseca i 40 dana nemaju nijednu zvaničnu informaciju od institucija o tome šta se desilo i šta je preduzeto.
Komentari (0)