Naoružajte se strpljenjem: EES predviđa do pet minuta zadržavanja po osobi, putnici autobusa čekaće i do dva i po sata
Ako su nezvanične procene tačne da će uzimanje biometrijskih podataka putnika u okviru novog EE sistema (Entry/Exit System) trajati između tri i pet minuta po osobi, svi koji od 12. oktobra putuju autobusom ka Hrvatskoj ili dalje u zemlje EU, treba da se naoružaju strpljenjem.
Naime, novi sistem podrazumeva dužu pojedinačnu proceduru kontrole u poređenju s dosadašnjom praksom. To znači da će, u slučaju punog autobusa sa npr. 50 putnika, granična provera trajati najmanje dva i po sata - samo za prvu registraciju svih putnika.
Izvori iz Brisela navode da trenutno ne postoje alternativna rešenja koja bi značajno skratila ovu proceduru, bar ne u prvim mesecima primene novog sistema.
Pred uvođenje novog EES sistema u EU, koji od 12. oktobra donosi rigorozniju kontrolu granica, srpski vozači u međunarodnom transportu suočavaju se sa ozbiljnim problemima koji, kako tvrde iz Udruženja vozača "381", mogu da dovedu do kolapsa cele logističke grane u srpskoj privredi.
Postoji mogućnost za nasilje u Bosni i Hercegovini i na Kosovu i sa tim se mora pozabaviti. Dejtonski i Kumanovski sporazum imaju ogromne mane i treba da se menjaju jer ne funkcionišu, izjavio je za Newsmax Balkans bivši američki ambasador u Beogradu Vilijam Montgomeri.
Ipak, postoji važna izuzetna okolnost: ukoliko se proceni da proces biometrijske kontrole prelaska granice, koji uključuje fotoskeniranje lica i uzimanje otisaka prstiju, predugo traje i stvara višekilometarske kolone, granične službe mogu privremeno obustaviti primenu EES.
"To će biti stvar trenutne procene. Kada se gužva raziđe, sistem će ponovo biti aktiviran", navodi izvor Newsmax Balkans iz dobro obaveštenih krugova.
Zemlje koje od 12. oktobra stupaju u šestomesečnu sukcesivnu implementaciju EES, njih 29, na ovaj način će automatski evidentirati ulaske i izlaske državljana "trećih zemalja", odnosno svih onih koji nisu članovi EU ili šengenskog prostora.
Primena EE sistema deo je šire strategije Evropske unije za unapređenje bezbednosti, sprečavanje ilegalnih migracija i jaču kontrolu spoljašnjih granica.
Iskustvo sa terena
Komandir stanice granične policije Batrovci, Branko Bačić, izjavio je nedavno da su očekivanja o dužem zadržavanju putnika na granici zasnovana na iskustvima hrvatske granične policije.
Dodao je da će pravi efekti novog sistema biti poznati tek vremenom, kroz praksu prelazaka granice sa državama Šengena.
"Prvi ulazak građana Srbije u šengenske zemlje trajaće od tri do pet minuta duže po osobi u odnosu na raniji režim", rekao je Bačić.
Brži prolazak za već registrovane putnike
Pouzdano se zna da kako sistem bude zaživeo, procedura na graničnim prelazima će se sukcesivno skraćivati za sve putnike, a posebno za one koji su već registrovani.
Srpski državljani koji su već prošli biometrijsku proveru na nekom od graničnih prelaza biće preusmereni na kontrolne tačke sa oznakom EES, što je jedno od rešenja koje vodi ka ubrzanju čitavog procesa.
U tim slučajevima, dovoljna je provera u smislu ostavljanja otiska prsta na kontrolnom punktu koji će služiti kao dokaz da je putnik već prethodno prošao registraciju, čime se značajno skraćuje vreme zadržavanja.
Koje sve zemlje primenjuju EES?
Novi EES obuhvata sve članice šengenskog prostora, uključujući i one koje nisu članice Evropske unije, ali primenjuju šengenska pravila (Švajcarska, Norveška, Island i Lihtenštajn).
Delimična primena predviđena je i u pojedinim državama članicama EU koje još nisu u potpunosti integrisane u šengenski režim, poput Irske i Kipra.
EES se primenjuje u sledećih 29 zemalja:
Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Island, Letonija, Litvanija, Lihtenštajn, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nemačka, Norveška, Holandija, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska i Švajcarska.
1. Može li prodaja ruskog ''Lukoila'' švedsko-norveškoj kompaniji doprineti energetskoj stabilnosti Srbije? 2. Da li će uredba o ograničenju marži uskoro biti izmenjena po četvrti put? Gost Jutra ministarka Jagoda Lazarević. 3. Kakva su očekivanja, a kakve realne mogućnosti i dometi 1. Novembra?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice. Jasno. Stručno. Nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera. Uskoro na Newsmax Balkans.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-SRPSKA-VOJVODINA -I-DEO ( R )
U novoj epizodii serijala Strogo poverljivo, otkrivamo skrivene slojeve istorije, politike i identiteta jedne od najznačajnijih i najraznovrsnijih regija Srbije. Kroz ekskluzivne arhivske snimke, svedočenja stručnjaka i do sada nepoznate podatke, emisija istražuje kako je Vojvodina kroz vekove oblikovana kao srpski prostor – od perioda Habsburške monarhije i velikih seoba, do političkih i kulturnih borbi u 20. veku. Ova epizoda postavlja temelje za dublje razumevanje savremene Vojvodine i njenog mesta u nacionalnoj svesti.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je bulozna epidermoliza i kako je živeti sa njom? Zašto decu koja boluju od ove bolesti zovemo "deca leptiri"? Mogu li njihove majke da ih zagrle? Zašto kažemo da je njihova svakodnevica ispunjena je bolom, ali i neverovatnom hrabrošću? U nedelji u kojoj podižemo svest o buloznoj epidermolizi za emisiju “Tražim reč” govore mame "dece leptira" Snežana Janošević, Anita Knežević i Tatjana Nicović.
Na Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine dovezeno je sedmoro dece povređeno u u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad–Beograd posle naplatne rampe.
Zaposleni u apotekama, laboratorijama, magacinu centralnog snabdevanja i službama u sastavu Apotekarske ustanove "Beograd" stupili su u jednodnevnu obustavu rada zbog, kako navode, "nemogućnosti dostojanstvenog i bezbednog rada“ .
Poslednji oktobarski dan proteći će u znaku dobrih jesenjih uslova vožnje, a zahvaljujući lepom vremenu vožnja će biti lakša i za vikend, što će u popodnevnim satima doneti pojačan saobraćaj na izlazima iz gradova, kao i na glavnim putnim pravcima i onima koji vode ka vikend naseljima, kažu iz AMSS.
Dok se u većini gradova budžet planira tako da se deo novca izdvaja za nastup popularnih izvođača za Novu godinu na trgovima, Knjaževac već godinama unazad nema slavlje u centru grada i novac preusmerava u humanitarne svrhe, odnosno za lečenje bolesne dece i omladine.
U Srbiji će tokom dana biti pretežno sunčano i toplo, u severnim i južnim krajevima Srbije uz prolaznu umerenu oblačnost i temperaturama od dva do 25 stepeni, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Grupe studenata i građana koji su pešice krenuli na komomorativni skup 1. novembra povodom godišnjice tragedije na novosadskoj železničkoj stanici, nadomak su Novog Sada gde će im u petak biti priređen doček.
Potpukovnik Dejan Stević iz Uprave saobraćajne policije izjavio je da je završen uviđaj nakon nesreće na auto-putu Beograd - Novi Sad u kojoj je poginuo mladi džudista Partizana, da su prikupljeni svi dokazi sa lica mesta i da se predmet priprema da bude predat tužilaštvu.
Reprezentativni sindikati prosvetnih radnika traže hitan sastanak sa predstavnicima Vlade Srbije, a pred usvajanje budžeta za narednu godinu. Ako do toga ne dođe, povući ćemo poteze koji nisu popularni, kažu iz sindikata.
Evropska unija izgubila je strpljenje sa Srbijom zbog kašnjenja u sprovođenju sopstvenih reformi i neusklađivanja sa politikom EU prema Rusiji, te se njen evropski put našao u ozbiljnom zastoju, smatra Aleksandra Joksimović iz Centra za spoljnu politiku.
Komentari (0)