Direktor Muzeja žrtava komunizma u Vašingtonu: "Stati na put veličanju Tita, svi njegovi zločini da izađu na videlo"
Zločini komunista nakon Drugog svetskog rata tema su izložbe u Vašingonu, pod nazivom "U ime naroda". Direktor Muzeja žrtava komunizma u Vašingtonu Erik Paterson istakao je za Newsmax Balkans da je vreme da se stane na put glorifikaciji Josipa Broza Tita i da svi zločini izađu na videlo.
Streljanje civila u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina nemačke vojske u Drugom svetskom ratu. Tog dana je u znak odmazde, prema utvrđenim podacima, streljano oko 3.000 građana, među kojima je bilo i 300 đaka i profesora Prve kragujevačke gimnazije.
Pre 25 godina, 5. oktobra 2000, završena je višegodišnja vladavina Slobodana Miloševića. Tog dana, stotine hiljada građana iz svih krajeva zemlje okupilo se u Beogradu zahtevajući poštovanje izbornih rezultata. Masovni protesti kulminirali su ulaskom demonstranata u zgradu Savezne skupštine i RTS.
Mladić je vrištao i čupao kosu, nedaleko od njega čovek je u stanju šoka govorio: "Deca su tamo". Mami sam u programu uživo uspela samo da otkucam poruku "Nisam bila na Ž". Ovako naša novinarka iz Novog Sada opisuje 1. novembar prošle godine, dan kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici.
Govoreći o važnosti izložbe "U ime naroda" za Fondaciju sećanja na žrtve komunizma i američku javnost, Paterson je istakao da su uzbuđeni što će ugostiti izložbu koja govori o ranim zločinima Titovog režima nakon što je 1945. godine preuzeo vlast.
"Iako su neki zločini komunizma dobro dokumentovani i poznati, poput sistema Gulag u Sovjetskom Savezu, razumevanje onoga što se dogodilo u bivšoj Jugoslaviji je mnogo manje poznato u Sjedinjenim Američkim Državama", ukazao je sagovornik Newsmax Balkans.
"Tito predvodio masakr desetina hiljada sunarodnika"
Dodaje da je od presudnog značaja dokumentovanje i prikazivanje paralela represije, mučenja, ubistava - stvari koje su se dešavale u svakoj komunističkoj zemlji, a u bivšoj Jugoslaviji pod rukom Tita.
Paterson je govorio o tome zašto je važno da te priče konačno budu ispričane u Vašingtonu.
Foto: AP/Darko Vojinović
"Važno je ispričati ove priče posebno zato što želimo da ljudi razumeju tačnu istoriju onoga što se dogodilo. Jedna od stvari koja se dogodila je da je Sovjetski Savez obučavao ubice i slao ih napolje. Tito je bio Staljinov poručnik u Sovjetskom Savezu. Očigledno je bio etnički iz tog regiona i vraćao se kući u region. Ali umesto da bude velikodušan u pobedi na kraju Drugog svetskog rata, predvodio je masakr desetina hiljada svojih sunarodnika", naglasio je direktor Muzeja žrtava komunizma u Vašingtonu.
Dodaje da je zato važno da tačna istorija bude poznata, umesto da se Tito ili drugi komunistički junaci glorifikuju kao neki Robin Hud iz prošlosti.
"Pokušavamo da damo priliku akademicima da pokažu svoja otkrića"
Naše društvo podeljeno je po pitanju mišljenja o Titu. Smatra da su dugo vremena zločini Titovog režima "delimično diskutovani", jer je, kako naglašava, Jugoslavija bila smatrana posebnim slučajem čak i saveznikom Zapada tokom Hladnog rata.
Paterson je govorio i o tome kako izložba pomaže u ispravljanju te istorijske neravnoteže.
"Ne sporim da su neke savezničke sile, posebno Britanci, u to vreme videli Tita kao partizana koji podržava Sovjetski Savez kao privremenog saveznika tokom poslednjeg dela Drugog svetskog rata. Američka spoljna politika je ponekad tokom Hladnog rata tražila načine kako da stekne prednost u razbijanju Sovjetskog bloka, bilo u Jugoslaviji ili kroz Niksonovo otvaranje prema Kini. Nikada nije bilo trenutka u američkoj spoljnoj politici kada su rekli - ovo je dobar čovek, ovo je dobar režim, komunistički režim tamo je pravedan prema svom narodu.
Sagovornik poentira da je komunistički režim osnovan u krvi, ubistvom desetina hiljada sunarodnika, zatvaranjem desetina hiljada drugih na desetine godina.
"Pokušavamo da damo priliku akademicima da pokažu svoja otkrića, državnim izveštajima iz Srbije da pokažu svoja otkrića kako bismo dobili tačnu istoriju u vezi sa Titom", zaključio je Paterson.
Jedanaesti je dan rata između Izraela i Sjedinjenih Država protiv Irana. Nastavljaju se vazdušni udari sa obe strane, s tim da Iranaska revolucionarna armija gađa i ciljeve u susedstvu. Postoji li realna pretnja da se konfilkt proširi i na mediteranske zemlje. Gosti Stava dana predsednik Atlantskog sevata Vladan Živulovič i Zoran Dragišić sa Fakulteta bezbednosti.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako prekinuti crnu statistiku motociklista? Koje greške najčešće dovode do nesreća i kako ih izbeći? Da li smo kao društvo spremni za novu sezonu dvotočkaša i šta može da spreči nove tragedije na putevima. Za emisiju „Tražim reč“ govore, stručnjak za bezbednost saobraćaja Vladimir Jevtić i instruktor vožnje Srđan Mančić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je kultura način postojanja jednog naroda i njegovo lice pred svetom? Da li je kultura najdublji izraz duhovne vertikale svake etničke skupine? Zašto kultura nije statična tradicija, već dinamičan proces u kome se prošlost i budućnost neprestano prožimaju u sadašnjosti - odgovore tražimo od književnog istoričara i pisca Petra Pijanovića.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Uhapšeno je pet osoba osumnjičenih za zloupotrebe službenog položaja i pomaganje u tom krivičnom delu, među kojima i O. S, direktor Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" iz Novog Sada, dok se za jednom osobom intenzivno traga.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Vršiteljka dužnosti dekana Medicinskog fakulteta u Beogradu Nataša Milić podnela je ostavku na tu funkciju, a kako je izjavila FoNetu, tu odluku je donela iz ličnih i iz profesionalnih razloga, ističući da joj nedostaje nauka i da je vreme da joj se vrati.
Slučaj jedne žene, koja je vraćena sa granice jer je bila na bolovanju, pokrenuo je pitanja o tome ko sve može da ima uvid u zdravstvene podatke građana.
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) je sa partnerima iz više 100 drugih zemalja učestvovalo u organizaciji jubilarnog 60. Međunarodnog zimskog popisa ptica vodenih staništa (International Waterbird Census – IWC).
U prihvatilištu Zooplanet u Kamenici kraj Niša smešteno je oko 200 napuštenih životinja. Ovoj velikoj porodici nedavno se pridružio i jedan kengur. U Zooplanetu nemaju podatke o tome kako je dospeo u našu zemlju, a u prihvatilištu je od pre nekoliko meseci.
Apelacioni sud u Beogradu preinačio je prvostepenu presudu i Zorana Jotića zvanog Jotka oslobodio optužbe za ubistvo Dejana Stankovića Ždrokinca 6. juna 2018. godine, ali ga je za krivično delo pranje novca osudio na kaznu zatvora od godinu i po dana i izrekao mu novčanu kaznu od 100.000 dinara.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u Ulici bratstva i jedinstva u beogradskom naselju Borča, povređen je muškarac, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans.
Odeljenje za maloletnike Osnovnog suda u Prištini objavilo je presudu za petoro od šestoro optuženih u slučaju silovanja jedanaestogodišnje devojčice u Prištini, koji su osuđeni na ukupno 52 godine zatvora.
Gradska izborna komisija u Boru proglasila je izbornu listu pod nazivom "Irena Živković - Radnička - Bor Boranima", koju je podnela Grupa građana "Bor Boranima", objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Komentari (0)